Reklama

SWISS – Uspostavlja redovan avio saobraćaj iz Niša

0

Nacionalna švajcarska aviokompanija SWISS uspostavlja redovan aviosaobraćaj na relaciji Niš – Cirih – Niš.

Od 2.aprila avioni Swiss-a leteće dva puta nedeljno svakog petka i nedelje.

Kupovinu karata moguće je izvršiti putem sajta swiss.com ili u turističkim agencijama koje se bave prodajom avio- karata.
Aviokompanija SWISS vršiće redovan avio-saobraćaj na pomenutoj relaciji avionima tipa A320 i CS1.

Podsećanja radi –u proteklih trideset godina više puta vršen je aviosaobraćaj ka Cirihu. Najveći broj redovnih letova realizovan je od 2004.godine do 2006.godine kada je se do Ciriha letelo Jat Airways-om i Montenegro Ailines-om. Poslednji redovni let imao je JAT 2009.godine.

Uloga i značaj aviosaobraćaja na razvoj privrede su od izuzetne važnosti. Usposatvljanje svake redovne aviolinije pruža se mogućnost lakšeg i bržeg povezivanja čime se stvaraju uslovi za razvoj privrede , posebno razvoj turizma kao grane tercijalnog sektora privrede.

Sa aerodoroma Konstantin Veliki u Nišu poručuju da će uložiti maksimalne napore kako bi u predstojecem periodu postigli još bolje rezultate.

Morcote izabrano za najlepše mesto u Švajcarskoj

0

Švajcarska ima mnogo lepih gradova i sela, ali jedno se izdvojilo i osvojilo titulu najlepšeg mesta u Švajcarskoj za 2016. godinu. To je Morkote, malo mesto na jugu Švajcarske smešteno na samom jezeru Ćerezijo (Ceresio), koje je u svoje vreme bilo najvažnija luka. Danas njegova interesantna arhitektura sa ukrašenim fasadama čine Morcote biserom ovog dela Švajcarske.

Ono što ostavlja bez daha u ovom malom mestu je pre svega gracioznost arhitekture. Mocote čine neke od najlepših zgrada sa kraja srednjeg veka, građene u XVI i XVII veku sa prelepim umetničkim detaljima. Ukoliko ste u prilici da obiđete ovo mesto treba videti Casa Tettamanti, čija fasada datira iz XVI veka, kuća Strecia di Ruggia sa gotskim prozorom, Palata Franchi konstruisana 1483. godine sa dekoracijama iz šesnaestog veka, kao i kuća Ruggia e Isella u renesansnom stilu na čijoj su fasadi prisutni i liberty motivi. Tu su i mnogi verski objekti vredni pomena, kao crkva Svete Marije del Sasso (Santa Maria del Sasso) iz perioda renesanse koja dominira mestom, sa dugim stepeništem od preko 400 stepenika. Takođe, oratorijum Svetog Antuna Padovskog (Sant’Antonio da Padova), srednjovekovna crkva posvećena Svetom Antoniju Igumanu (Sant’Antonio Abate) kao i monumentalno groblje podignuto sredinom 19. veka. Drevni zamak Morcote čija je izgradnja počela 1200. godine na ruševinama drevne kule, čiji su temelji vidljivi i danas.

Ne bi trebalo propustiti ni Park Šerer (Parco Scherrer), jedinstveni park gde je na pravi način napravljena veza između umetnosti i prirode. Pored mnogobrojnih biljaka različitog porekla, od palmi do čempresa i limuna, nalaze se i umetnička dela različitih epoha i mnogobrojnih zemalja.

Šetnja duž jezera od Morcote do Kapetanovog tornja (Torre del Capitano) iz 1249. godine, može vas naterati na mali predah u jednom od mnogobrojnih kafića i restorana sa neverovatnim scenografijama, i pružiti priliku da uživate u ovom malom mestu.

kraljevic_morcote_serbinfo
Ristorante Barcaioli

Jedan od ugostiteljskih objekata koji se nalazi u centru ovog mesta, na samoj obali jezera je i restoran Barcaioli, koji već dugi niz godina uspešno vodi porodica Kraljević poreklom iz Rutevca kod Aleksinca. U toploj i gostoljubivoj atmosferi ovog restorana pored tipične lokalne kuhinje, možete da probate i specijalitet kuće, rižoto koji se servira direktno iz forme parmezana. Ukoliko ste ipak nostalgični, na jelovniku možete naći i jela sa naših prostora, kao na primer punjene paprike.

Morcote se nalazi samo 14 kilometara od Lugana. Iz Milana se može doći autoputem A9 pravac San Gottardo ili A8 prema Varese – Stabio, a nakon toga izlaz Melide i nastaviti uz jezero dok ne dođete do Morcote. Odmah na ulazu se nalazi veliki parking gde možete ostaviti auto, a dalji obilazak nastaviti pešice.

Promena prezimena prilikom naturalizacije

0

Imena i preziemena mnogih građana istočnoevropskih zemalja su osakaćena prilikom naturalizacije. Registar Federalne matične službe, poseduje kompjuterski sistem koji ne prepoznaje posebe znakove koji se koriste u istočnoj Evropi.

Prema podaticma Saveznog zavoda za statistiku između 1990 i 2014. godine, tokom procesa naturalizacije, Švajcarska je promenila imena ili prezimena preko 100.000 osoba koji su došli iz istočne Evrope.

Osobe koje su državljani bivše Jugoslavije, u većini slučajeva imaju prezimena koja se završavaju na -ić, postali su -ic (bez akutnog akcenta). Za njima ne zaostaju ni osobe poreklom iz Češke, Poljske, Rumunije, Mađarske, Letonije, Litvanije i Turske.

Krivac za ovo je kompjuterski sistem “Infostar” i font koji se koristi, a odgovara standardu ISO 8859-15, koji je zanovan na alfabetu zapadne Evrope. Samo specijalni znakovi iz ovog regiona su podržani – kao što su špansko “ñ”, dansko “ø”, švedsko “å” ili nemačko “ß”, koji se kao takvi uspešno reprodukuju.

Ovakvu podelu je indirektno potvrdio i Federalni zavod za pravdu u svom pismu, koje je poslato jednom švajcarskom državljaninu čije je prezime “promenjeno”. U psimu se ističe da je postalo nemoguće ispisivati tačno sva imena, imajući u vidu sve veći broj stranih imena i prezimena u Švajcarskoj.

Ova praksa se verovatno neće promeniti u narednom periodu. Bilo bi potrebno promeniti registar Federalne matične službe, ali i sve baze podataka na svim administrativnim nivoima Konfederacije, Kantona i Opština.

Preminuo čuveni švajcarski klovn Dimitri

0

Rođen je 18. septembra 1935. godine u Askoni (Ascona), kanton Tićino. Sin je bračnog para umetnika iz nemačkog dela švajcarske. Njegov otac je bio vajar i arhitekta Werner Jakob Müller, a majka, takođe umetnica Maja Müller – Tschirren. Odluku da postane klovn doneo je sa 7 godina. Zanimanje kojim je počeo da se bavi odmah nakon pripravničkog staža kao keramičar u Colikofenu u kantonu Bern, gde je istovremeno prisustvovao i časovima glume, plesa i akrobacije.
Kako bi usavršio svoju obuku, preselio se u Pariz gde je pohađao školu mimike kod Etiene Dekru (Etienne Decroux), nakon čega je počeo da radi u trupi Marsel Marse (Marcel Marceau).

“Pre svega, ja sam jedan klovn”, izjavio je ovaj svestrani umetnik u jednom intervjuu koji je napravljen za švajcarsku nacionalnu televiziju povodom njegovog 80 rođendana.

Švajcarsko društvo spasilaca (SLRG) – 6 pravila kupanja

0

Švajcarsko društvo spasilaca prevelo je na različite jezike brošuru “pravila kupanja”. Sa ovom kampanjom u saradnji sa Crvenim krstom Švajcarske, Švajcarsko društvo spasilaca (SSS) želi da što više ljudi upozna sa pravilima za kupanje u rekama i jezerima i skrene pažnju na odgovarajuće ponašanje u vodi, na vodi i oko vode, u cilju prevencije nezgoda i spašavanje života.

Brošura je pored ostalih jezika dostupna i na srpskom jeziku.

https://www.slrg.ch/it/prevenzione/4×6-regole/regole-per-il-bagnante.html

Screen Shot 2016-07-12 at 10.20.47

Apple Pay dostupan i u Švajcarskoj

0

Apple Pay je stigao u Švajcarsku, način plaćanja bez kontakta koji je razvio Apple, biće dostupan svim korisnicima iPhone, iPad i Apple Watch.

Ovaj sistem omogućava plaćanje bez fizičkog kontakta u prodavnicama koje su opremljene Near Field Communication (NFC) tehnologijom, koju takođe poseduju i pojedine kreditne kartice, tako da trgovci neće morati da prilagođavaju svoju postojeću opremu.

U početku, ova usluga će u saradnji sa Visa i MasterCard-om biti dostupna svima onima koji imaju kartice izdate od strane Swissbankers i Cornèr Banca (Bonuscard i Cornèrcard).

Apple je sa ovom uslugom direktna konkurencija već postojećim švajcarskim sistemima Twint i Paymit, koje će se na jesen i ujediniti. Sporazum koji predivđa ovo ujedinjenje postignut je krajem maja između pet glavnih švajcarskih banaka – UBS, Credit Suisse, PostFinance, Raiffeisen i Kantonalnom bankom Ciriha (Zkb), koji između ostalog pružaju i finiansijsku infrastrukturu za Six, Swisscom, Migros i Coop.

Twint ističe da je konkurencija dobrodošla, navodeći da je njihova usluga dostupna svim korisnicima smart telefona bez obzira na model ili operativni sistem. Sa druge stran Apple Pay je dostupan samo korisnicima Apple uređaja.

Nesvakidašnja radionica u romanskoj Švajcarskoj

0

U  carstvu  tastatura

U nastavnoj grupi u Krisieu, samoorganizovane i samofinansirajuće Srpske škole u romanskoj Švajcarskoj, organizovana je nesvakidašnja radionica kao nastavak projekta „Profesionalna orijentacija“. Gošća-animatorka bila je roditeljka Ana Milošević, zaposlena u Lodžiteku, koji se nalazi u kampusu lozanskog EPFL, u grupi koja se bavi razvojem softvera.

PORODICA ZA PRIMER

Ana Milošević završila je osnovnu školu i Gimnaziju opšteg smera u Gornjem Milanovcu kao đak generacije.Elektrotehnički fakultet najpre opšti smer ,a potom odsek za telekomunikacije završava na Univerzitetu u Beogradu. Tokom apsolventske godine je i studnt prodekan.U Švajcarskoj sa uspehom završava master studije iz dizajna ugrađenih računarskih sistema na Univerzitetu u Luganu.Jedina je žena inženjer u grupi u od 15 ljudi u Lodžitek grupi koja se bavi razvojem softvera .Majka je Mile, Dane i Divne,udata za, takođe, izuzetno uspešnog Žarka Miloševića,doktora informatičkih nauka,koji je diplomirao računarsku tehniku i informatiku na beogradskom ETF , završio master iz informatike i doktorat iz informatike na lozanskom EPFL i sada radi kao softver inženjer u SICPA kompaniji , Ana usavršava softvere, integrisane u mikroprocesore koji pokreću tastature ,kao i na dizajnu ,pisanju specifikacija i testiranju tih uređaja.Izuzetno uspešna,obrazovna i svestrana porodica Milošević, odličan je primer potpuno nove generacije srpskih migranata koji svoju i poslovnu i porodičnu oazu stvaraju podno Alpa.

U jednosatnoj interaktivnoj radionici, učenici su imali jedinstvenu priliku da pored brojnih novih informacija svoja znanja o informatici upotpune praktičnim vežbama.

– Mnogo volim da se družim sa decom, naročito kada to druženje ispunimo nekim praktičnim stvarima. Započela sam radionicu u formi kviza o programerima,đačkim viđenjem inženjerskog poziva i predstavljanjem projekata na kojima sam radila. Otvorili smo jednu tastaturu,podelili uloge: predškolac Dorian Pavlović je bio zadužen za vađenje baterija, četvrtak Nikola Makić za odvrtanje šrafova, a ostali su navijali.Kada smo otvorili pokazala sam im mozak tastature-mikrokontroler. Bili su iznenađeni kako je minijaturan. Đacima je bilo jako zanimljivo da zagledaju tastaturu iznutra i opipaju i analiziraju sve njene delove.
Srpski đaci su bili u prilici da razgledaju razne modele tastature različitih frekvencija i namena, od solarne tastature do tastatura za tablet.

– I nakon radionice đaci su me ispitivali o detaljima moje profesije, što je za mene bio najlepši osećaj. To me je uverilo da je poseta srpskim đacima u Krisieu, imala smisla. Uzajamna radionica je još jedan način da deca iskažu svoja razmišljanja i postave interesantna pitanja na maternjem srpskom jeziku koga je neophodno sačuvati u rasejanju-ističe Ana Milošević.

Đaci su pokazali veliku zainteresovanost, a najviše su ih obradovale poklon tastature koje je roditeljka Milošević poklonila svakom đaku i školi. Nesvakidašnja praktična radionica u Romandiji pokazala je da su učenici, roditelji i škola usmereni zajedničkim snagama za bolju profesionalnu budućnost najmlađih.

Humanost na delu

Porodica Milošević je u više navrata tehničkim pomagalima obogatila nastavu na srpskom jeziku.Računar sa tastaturom i modernim pokazivačem, poklon Ane Milošević, namenjen đacima u Krisieu, preusmeren je humanim gestom porodice Milošević srpskim đacima u Negoslavcima u vukovarskom kraju, koji su tokom maja boravili u Bernu.

– „Velika nam je čast i zadovoljstvo što su porodica Milošević i Srpska škola u romanskoj Švajcarskoj izabrali našu školu i darovali poklon učenicima i školi tako vredno nastavno sredstvo. U ime učenika, nastavnika i svoje ime izražavam iskrenu zahvalnost na darovanom poklonu .“, ističe Branislav Danilovac direktor OŠ Negoslavci.

Srpska deca na Mondialitu 2016 u Cirihu

0

Na stadionu Letzigrund u Cirihu i ove godine održano je fudbalsko takmičenje Mundialito 2016. Na ovom takmičenju učestvovale su i četiri srpske ekipe: Pampers Srbija – 2008/09, Tinejdžeri – 2004/05, Juniori 2006/07, kao i jedna ženska ekipa – 2003/04.

IMG_4329Srpska ekipa je sastavljena od mladih fudbalera poreklom iz Srbije koji igraju u švajcarskim klubovima, kao što su Grashopers, Cirih, Arau, Bazel, Kloten, Sebah, Juventus Cirih, Muri, Glatburg, Afolten, FK Alijans, Srbija Cirih.

U konkurenciji ekipa iz ekipe iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Makedinije Portugala, Švajcarske, Španije, Turske i drugih zemalja, naše devojčice su bile prve, dok je dečacima, tačnije „Tinejdžerima“ pripalo 2. mesto, „Pamparsi“ 3. mesto, i Juniorima 8.

Balkanski zvuci otvaraju Estival Jazz

0
© Serbinfo.ch / Drago S.

Tri generacije muzičara u porodici, deda, otac, brat. Odrastanje u ovakvom okruženju Gorana Stojadinovića Ranga usmerilo je ka harmonici, komponovanju, ali uzimajući u obzir činjenicu da živi u Švajcarskoj, dalo priliku da putem muzike godinama predstavlja kluturu svoje zemlje švajcarcima, ali i ostalima. Ove godine njegov rad je krunisan pozivom da sa svojim bendom ”Balkan Lovers” otvori tradicionalni muzički festival u Luganu (Lugano Estival Jazz), 38 po redu.

– Svi moji su u muzici. Otac, brat, deda, baka je pevala sa Janikom Balašem, velikim tamburašem. Put se sam nametnuo, ali je potrebno i mnogo rada, o sreći da ne pričam. Ja sam se opredelio za harmoniku. Nekoliko albuma sam objavio u Srbiji, prvi 1993, na kojem su bila narodna kola, koja sam sam komponovao. Na drugom albumu je skoro sve tekstove napisao Bora Đorđević, a i cela ”Čorba” je svirala na tom albumu. Svirao je i Jovan Maljoković. ”Legende” su pevali prateće vokale. Uspeh zagarantovan, ali… Objavljen je 1999. godine, bombardovanje Srbije ga je ”pojelo”. I bukvalno. Svi CD-ovi su izgoreli u zgradi CK-a. Dve godine kasnije izlazi album ”Bonđorno”, radili su ga Željko Joksimović i Leontina.

hqdefault
Rango – Ima deset dana

Sa tog albuma se izdvojila pesma ”Ima deset dana”, i te godine sam dobio nagradu ”Melko” za najprodavaniji album u konkurenciji novih izdanja – kaže Rango i naglašava da mu je to bila odskočna daska, jer posle toga radi još dva albuma za brata Dušana, koja izdaje za Gold i Grand.

– Na tim albumima sam sarađivao sa Draganom Aleksandrićem, čovekom koji u svojoj karijeri potpisuje preko 300 hitova koje su otpevali svi poznati pevači sa prostora bivše Jugoslavije. U to vreme sa bratom Dušanom osnivam grupu ”Le Durango”, radim i album za našeg oca, Acu Resavca, na kojem gitaru svira Dragan Šanjika – priseća se tog vremena Goran i kaže da je tad i odlučio da se vrati u Švajcarsku.

– U Švajcarskoj sam od 1991 do 1999, tada sam se vratio u Srbiju i 2007. odlučio da Švajcarskoj dam još jednu šansu. Po povratku formiramo grupu ”Baby Lou and Balkan Lovers”, koja je ”pomirila” zvukove Južne Amerike i Balkana. Dosta smo svirali, između ostalog i na stotom rođendanu glumice Marjuće Medići (Mariuccia Medici), na festivalima u Južnoj Americi i Evropi bili smo predstavnici švajcarske, tačnije italijanskog govornog područja.

3238554027_1_5_jmJvjYr4
Marco Zappa trio – Ilir, Marco, Goran

Sarađivao sam sa Markom Zapom (Marco Zappa), najpoznatijim kantautorom iz Tićina, na njegovom poslednjem albumu „Una nuova forza“, na kojem pored Marka i mene, svira i Ilir Kryekurti, albanac – ističe Goran i brzo prelazi na ono što je aktuelno.

– Prijavili smo se na festival u Luganu napravivši miks dva albuma. Moj brat Dušan je za PGP-RTS objavio džez obrade tradicionalne balkanske muzike (Stories from the springs), a ja autorsko delo (Shiny Gipsy Star), koje izvodim sa ”Balkan Lovers”-ima.

Balkan Lovers
Balkan Lovers

Spojili smo ta dva albuma, poslali na konkurs i prošli. Otvaramo festival koji počinje 1. jula, a sa nama će svirati i Marko Marković, sin Bobana Markovića. ”Lovers”-e, osim mene, čine i Peruanac, Švajcarac, pevač je iz Venecuele, i zato sam odlučio da ih na pripreme za ovaj festival vodim u Srbiju. Gde će imati bolje pripreme!? – smeje se Goran Stojadinović i dodaje da ima malu tremu jer će nastupati pored velikih zvezda.

”Lugano Estival Jazz” traje od 1. do 9. jula, a učestvuju Julijan Marli, najmlađi sin Boba Marlija, Lisa Simone, ćerka Nine Simone, Bil Evans, Denis Čembers, Majk Štern, hor ”Neri per caso” i mnogi drugi.

Projekat: „Igramo za Srbiju“ – Cirih 2016

0
Sa prošlogodišnje manifestacije

Tradicionalna sportsko-humanitarna manifestacija „Igramo zajedno za Srbiju“ održaće se i ove godine, treći put zaredom u subotu 9. jula 2016. sa početkom u 11 časova na sportskim terenima „Juhof“ u Šlirenu (adresa je Bernerstrasse 335, 8952 Schlieren).

Realizacija manifestacije „Igramo za Srbiju“ započeće svečanim otvaranjem u 11 časova u prostorijama Fudbalskog kluba „Srbija“. Program svečanog otvaranja obeležiće nastup učenika koji pohađaju Srpsku dopunsku školu, a potom će se na sportskim terenima stadiona „Juhof“ organizovati niz sportskih aktivnosti i nadmetanja za decu i roditelje.

3.Лого 2016Prepoznatljiva obeležja čitave manifestacije biće i ovog puta sportska oprema sa originalnim logom manifestacije. Ovog puta sva prikupljena sredstva ići će za pomoć 6-godišnjoj devojčici Anđeli Đukanović Stanić iz sela Mustapić kod Kučeva, koja boluje od raka pluća i vodi mukotrpnu borbu za život, kao i Nacionalnom udruženju roditelja dece obolele od raka, koji su pokrenuli akciju za izgradnju hematoonkološkog odeljenja Kliničkog centra u Nišu. Ovim se naša manifestacija priključuje široj akciji pomoći, koju su započele javne ličnosti, humani ljudi i firme u Srbiji.

Dođite da se družimo i igramo i tako na najlepši način obeležimo završetak ove školske godine u Dopunskoj školi na srpskom jeziku! Pružimo podršku i pomozimo onima kojima je pomoć više nego neophodna i tako pokažimo još jednom veliko srce našeg Ciriha i Švajcarske!

Setimo se: ništa na svetu ne može se meriti sa zdravljem i srećom sve naše dece!

Deo prikupljenih sredstava biće upućen i Nacionalnom udruženju roditelja dece obolelih od raka – NURDOR, a za izgradnju novog hemato-onkološkog odeljenja u Nišu. Lečenje obolele dece u Nišu se obavlja na Odeljenju za hematoonkologiju Dečje interne klinike, gde se godišnje javi između 20 i 30 novoobolele dece. Međutim, kada je lečenje i smeštaj malih onkoloških pacijenata u pitanju, ova Klinika se suočava sa nizom problema: nedovoljno smeštajnih i tehničkih kapaciteta, neusklađenost sa medicinskim i higijenskim standardima koji zadovoljavaju potrebe obolele dece, neadekvatan prostor u kome bi deca mogla da kvalitetno provode slobodno vreme, nedostatak posebne opreme za radioterapiju za najmlađe onkološke pacijente. Projektom „Izgradnja hematoonkološkog odeljenja“ predviđena je izgradnja bolničkog odeljenja u Srbiji po meri deteta, čime će se značajno doprineti poboljašnju uslova onkološkog lečenja dece u čitavom Južnom regionu. Nova medicinska oprema i adekvatan broj ambulanti, ordinacija i soba za intervencije pružiće mnogo bolje uslove za rad kompletnom medicinskom timu, čime će se dodatno unaprediti kvalitet lečenja i boravka mališana.

O projektu „Igramo za Srbiju“

Početkom 2014. godine, u organizaciji nastavnica dopunske nastave na srpskom jeziku Jelene Todorović Lazić i Jasne Radojičić, a uz podršku Generalnog konzulata Republike Srbije u Cirihu i Srpske pravoslavne crkve u Cirihu, brojnih sponzora, prijatelja i osvedočenih humanitaraca, kao i u saradnji sa Fudbalskim klubom „Srbija“, Košarkaškim klubom ,,Korać” i Savetom roditelja dopunske nastave na srpskom jeziku, pokrenut je humanitarno-sportski projekat pod geslom „Igramo za Srbiju“. Projekat je zamišljen kao sportski dan i druženje roditelja i dece koja pohađaju dopunsku nastavu na srpskom jeziku na području Diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije u Cirihu, a organizovan je kao humanitarna akcija sa ciljem sakupljanja sredstava za obnovu i opremanje osnovnih škola, ustanova socijalne zaštite, centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Srbiji i drugih institucija i pojedinaca u Srbiji kojima je pomoć potrebna, kao i radi promovisanja sporta kao područja pogodnog i za razvijanje nacionalnog i kulturnog identiteta, jačanje trajnih veza sa otadžbinom, uključivanje u javni i društveni život uže i šire zajednice.

Projekat „Igramo za Srbiju“ prvi put je realizovan u julu 2014. godine. Na sportskim terenima sportskog kompleksa „Juhof“ u Cirihu 6. jula 2014. godine okupilo se preko 300 dece i roditelja iz Švamendingena, Šlirena, grada Ciriha, Dibendorfa, Vintertura, Zebaha, Afolterna, Regenzdorfa… Pored njih, na terenu su se, kao specijalni gosti, pojavile i javne ličnosti, donatori, medijski poslanici i državni subjekti. Na sportskim terenima je, uz veliku profesionalnu pomoć članova FK „Srbija“ i KK „Korać“, organizovano niz aktivnosti za sve učesnike – od klasičnih sportskih nadmetanja, preko tradicionalnih srpskih dečjih igara, do igraonica i likovnih radionica za najmlađe. Prepoznatljivo obeležje čitave manifestacije bila je majica sa natpisom ,,Igramo za Srbiju”, čijom su kupovinom donirana sredstva za obnovu Osnovne škole ,,Borivoje Ž. Milojević“ u Krupnju. Akcijom je sakupljeno 4450 franaka, od kojih je OŠ „Borivoje Ž. Milojević“ planiranim projektnim aktivnostima uspela da opremi tri učionice kompletnim školskim nameštajem. Zadovoljni i ponosni učenici, roditelji i nastavnici dopunske nastave na srpskom jeziku u kantonu Cirih poneli su u srcima taj dan za pamćenje i najplemenitiji osećaj na svetu: da su sakupljenim novcem obradovali svoje vršnjake u Srbiji.

Realizacija projekta „Igramo za Srbiju“ nastavljena je i tokom 2015. godine. Na sportskim terenima sportskog kompleksa „Im Birch“ u Cirihu 21. juna 2015. godine okupilo se preko 200 učenika, roditelja i prijatelja Srpske dopunske škole. Na sportskim terenima je uz veliku profesionalnu pomoć članova KK „Korać“ organizovano niz sportskih aktivnosti i nadmetanja, pri čemu je ovog puta bio naglasak na košarci kao sportu koji u Srbiji ima dugu tradiciju. Obeležje čitave manifestacije bio je kačket sa natpisom ,,Igramo za Srbiju”, čijom su kupovinom donirana sredstva za opremanje objekta i radnog centra Ustanove za decu i mlade „Sremčica“ u Beogradu. Humanitarnom akcijom „Igramo za Srbiju“ prikupljena su novčana sredstva u iznosu od 2570 franaka, od kojih je Ustanova „Sremčica“ planiranim projektnim aktivnostima uspela da opremi deo prve etaže kuće za buduće korisnike Ustanove.

Međunarodni dan humanosti 19. avgust bio je i dan za pamćenje u Ustanovi „Sremčica“. Okupljeni predstavnici radno-projektnog tima „Igramo za Srbiju“, deca i omladina iz Ustanove“Sremčica“ zajedno sa svojim vaspitačima i stručnim timom proveli su divne sate u druženju, obilasku Doma i razmeni ideja o mogućnostima buduće saradnje. Osmeh, sreća i zadovoljstvo bili su vidljivi na svakom koraku.

Za sve dodatne informacije možete kontaktirati nastavnice Dopunske nastave na srpskom jeziku u Cirihu: 

Jasna Radojičić (tel.:0766721100) 
Jelena Todorović Lazić (tel.:0767061557)

POSLEDNJE VESTI