Plaćena reklama

Media day 25. marta u Cirihu

0

Srpsko akademsko udruženje Švajcarske i Udruženje srpskih studenata će 25. marta pozivaju zainteresovane na događaj pod imenom Media day. Toga dana oni će posetiti televizijsle studije CH Media i Medienpark u Cirihu. Pored obilaska studija u planu je produkcija jedne emisiji. Događaj će trajati od 13:30-18:00. Učešće je besplatno, ali je obavezno prijavljivanje. Prijave će se primati do 20.03.2023. putem linka.

Kako organizatori ističu broj je ograničen na 35 lica. Prednost će imati članovi Srpskog akademskog udruženja u Švajcarskoj i Udruženja srpskih studenata. Više informacija o programu učesnici će dobiti nakon prijave. „Radujemo se vašem dolasku i mnogim poznatim licima”, istakli su predstavnica SAUŠ i USS.

U Švajcarskoj zabeležen porast broja stranih radnika

0

Broj novih, stranih radnika, koji se doseljavaju u Švajcarsku, po dugoročnim ugovorima porastao je za četvrtinu prošle u odnosu na 2021. godinu.

Prošle godine, 166.919 stranih radnika emigriralo je u Švajcarsku, od čega je 76.286 ljudi na privremeni rad i 90.633 radnika na dužim ugovorima.

Porast dužih boravaka je podstaknut slobodnim radnim mestima uglavnom u industrijskom, građevinskom i uslužnom sektoru, kao što su konsalting, IT, ugostiteljstvo i zdravstvo.

– Veća potražnja za radnicima izraz je dinamičnog oporavka domaće i inostrane privrede, kao i efekata sustizanja nakon koronavirusa – saopštili su iz Federalnog zavoda za statistiku.

Povećana potražnja za radnom snagom, zajedno sa manjim brojem ljudi koji se vraćaju u svoje matične zemlje, doveli su do neto cifre imigracije od 81.345, što je 19.819 više dolazaka nego pre dve godine.

Krajem 2022. godine, u Švajcarskoj je stalno živelo 2.241.854 stranaca od ukupno 8,7 miliona stanovnika.

Oko 335.755 Italijana čini najveću zajednicu stranog stanovništva u Švajcarskoj, zatim 317.544 Nemaca, 257.829 Portugalaca i 157.769 Francuza.

Prošle godine, 41.321 stranac je postao naturalizovani švajcarski državljanin, uglavnom poreklom iz Nemačke, Italije i Francuske.

Sretenjsko odlikovanje za Jelenu Mitrović iz Švajcarske

0

Povodom Dana državnosti Republike Srbije, na Andrićevom vencu, predsednik Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama. Jedna od njih je i Jelena Mitrović, koja je na predlog Ambasade Republike Srbije u Bernu, odlikovana ordenom Karađorđeve zvezde trećeg stepena, i to za naročite zasluge i jačanje odnosa Republike Srbije i Švajcarske Konfederacije u oblasti kulturnih i humanitarnih delatnosti.

Jelena Mitrović kaže da se, primivši vest o vrednom odlikovanju, osećala kao na ispitu, i to pred Ambasadom Republike Srbije koja ju je predložila, pred svojim đacima, njihovim roditeljima, Ministarstvom prosvete, brojnim saradnicima u Srbiji i Švajcarskoj, svojom porodicom i prijateljima, precima, pred svojom savešću…

„Preda mnom je bilo ogromno pitanje: da li sam dostojna ovakve počasti? I javi se ponos za sve što sam učinila, a istovremeno i krivica što nisam više i bolje, a sigurno je moglo. Učini mi se da dadoh premalo u odnosu na druge koji su izgarali za Otadžbinu, a ostali neprimećeni. Želim i dalje da dišem dušom svog naroda i predaka koji su me odredili da i daleko od njih ostanem na našem zajedničkom putu rodoljublja.

Ceneći i voleći zemlju svog porekla i zemlju u kojoj živim, nastojala sam da gradim mostove vodeći se mišlju velikog Ive Andrića da „gradeći mostove između nas i sveta, mi postajemo svet, a svet mi.“ U večnom strujanju vode ispod tog mosta čula sam zov časnih predaka i zvukove ljudi oko sebe, zov vremena koje je naše, zajedničko i kratko za sve snove. Zakasnila sam mnogo godina za suncem, ali sam možda uspela da zasadim cveće bez kojeg ne može da započne nijedno proleće u našim zajedničkim vrtovima. Hvala svima koji su mi pružili ruku na često trnovitim putevima i pokazali svetionike na uzburkanim morima, branili Termopilske klance koje smo kao narod branili. Sama bih bila „kao slamka među vihorima““, kaže Jelena.

Jelena kaže da duguje zahvalnost svima koji su joj verovali kada su zajedno krenuli ka cilju, a da je orden putokaz, čast i obaveza, a u njemu sadržano pitanje: šta još očekuju obe zemlje od nje i da li je zasluženo.

„Biće mi zvezda vodilja na budućim putevima, prepoznatljiva u sazvežđu svih mojih nastojanja da dam deo sebe. Citiraću reči velike humanistkinje, Švajcarkinje Katarine Šturceneger čiji lik i delo proučavam i koja je bezrezervno pomagala našoj zemlji u Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu: „Na kraju života broji se samo ono što smo od sebe dali drugima.“

Dugujem ogromnu zahvalnost Republici Srbiji, predsedniku Aleksandru Vučiću, Ministarstvu prosvete Srbije, Ambasadi RS u Bernu na čelu sa Nj. E. Goranom Bradićem i konzulom Predragom Mandićem, Švajcarskoj, generacijama svojih đaka i njihovih roditelja, saradnicima, prijateljima, svojoj porodici. Tako činom dobijanja Karađorđeve zvezde, osetih i spoznah da ona nije samo moja, nego zvezda svih vas. Neka njen sjaj nikada ne potamni, i neka nam osvetli put u bolju zajedničku budućnost na mnogaja ljeta“, izjavila je Jelena Mitrović za RTS po dobijanju Ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena.

Biografija:

Jelena Mitrović je profesor srpskog jezika, književnosti i istorije. Dužnost nastavnika Dopunske nastave na srpskom jeziku obavlja najpre u redovnom, a danas u honorarnom statusu. Na samom početku radila je sa sedam odeljenja sa oko 120 učenika, da bi tokom godina truda i zalaganja otvorila još sedamnaest odeljenja. Sedam godina je bila predavač i koordinator u Internacionalnom politehničkom školskom centru u Bernu, kao isturenoj jedinici Politehničke akademije na Novom Beogradu koji je obrazovao srednjoškolce, mašinska i turistička zanimanja.

Tokom ratnih godina, davala je savete i pomagala izbeglicama u procesima integracije i reintegracije. Izvela je na put preko pet hiljada učenika osnovnoškolskog i sedamstotina srednjoškolskog obrazovanja. U misiji očuvanja srpskog jezika, istorije i kulture, prešla je preko milion kilometara po Švajcarskoj gde i danas drži nastavu od Sankt Galena na istoku do Ženeve na krajnjem zapadu zemlje.

Tokom godina rada u Dopunskoj školi na srpskom jeziku, organizovala je susrete sa kolegama u Parizu, Štutgartu i Kopenhagenu, bila predsednica udruženja nastavnika Dopunske škole, inicirala osnivanje udruženja roditelja. U više navrata je organizovala takmičenja u recitovanju i kvizove znanja „Poznajem i volim svoju domovinu“. Više puta je organizovala ekskurzije đaka iz Srbije u Švajcarsku, ali i uzvratne posete, gde su stvorene neraskidive spone između dece iz Švajcarske i Srbije. Bila je vođa projekta „Negujmo drugarstvo“ na Tari u organizaciji Ministarstva prosvete, u kojem su učestvovala deca iz srpskih enklava sa Kosova i Metohije, iz Beograda i Švajcarske. Vodila je prvu generaciju đaka na petnaestodnevni boravak u najveće srpsko selo Azanju, iz čega je nastavila da radi Letnja škola „Sveti Sava“ u koju i dalje upućuje svoje đake.

Organizovala je obeležavanje 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina rada Dopunske nastave na srpskom jeziku u Švajcarskoj. Organizovala je ekskurzije osnovnoškolaca i srednjoškolaca u Rim, Pariz, Temišvar, Solun. 2019. godine vodi đačku ekskurziju (učenike iz Švajcarske, Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i Hrvatske) u Rusiju, Belorusiju, Ukrajinu i Mađarsku, kada su imali nastup u Ambasadi RS u Moskvi. U projektu „Putujuća izložba ćirilice“ učestvuje u Banja Luci, u Ambasadi RS u Berlinu, a projekat se nastavlja u Srbiji, Crnoj Gori i Švajcarskoj.

U Bernu je 2014. godine organizovala obeležavanje stogodišnjice od početka Prvog svetskog rata, na kome je pozdravnu reč imala Jasmina Mitrović Marić, izaslanica tadašnjeg predsednika Srbije, Tomislava Nikolića.

Sa svojim đacima godinama učestvuje u projektima: „Čitalačka značka“ opštine Čukarica, „Dani ćirilice u Bavaništu“, Trka RTS-a, kvizu Namanjića i serijalu RTS-a „Jezik nam je otadžbina“. Šest godina je vodila đake iz Švajcarske u Kamp srpskog jezika i kulture Sremski Karlovci gde su dolazila srpska deca iz celog sveta. Ujedno je organizovala obilaske manastira Fruške gore i Novog Sada. I dalje učestvuje u projektu „Jezik više za Evropu“, kao i u projektu „Mehr Sprachen für Alle“ (Više jezika za sve) u kojem demonstrira osnove srpskog jezika švajcarskim đacima, kao i studentima i profesorima Pedagoške akademije Bern.

Organizovala je posete profesora i studenata Pedagoške akademije Bern na Učiteljski fakultet u Beogradu i Novom Pazaru, kao i uzvratnu posetu. Zalagala se i na polju dramske umetnosti, te sarađivala sa Eksperimentalnim dramskim studijem iz Beograda „Dečiji osmeh“ čiji su članovi sa njenim đacima iz Švajcarske izveli predstavu „Mileva Marić Ajnštajn“ u Bernu i Beogradu, kao i predstavu „Katarina Šturceneger“ u Beogradu.

Zajedno sa Stalnom misijom Republike Srbije pri Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama, roditeljima i đacima, na Svetosavskoj manifestaciji u Ženevi, organizuje sakupljanje humanitarne pomoći za decu iz Štrpca na Kosmetu. Tokom ratnih godina je zajedno sa prijateljima Švajcarcima davala besplatne časove nemačkog jezika deci izbeglica koje su dolazile u Švajcarsku. Takođe sa švajcarskim prijateljima pomaže decu u domovima za nezbrinutu decu u Sremskoj Kamenici i Kraljevu, ali i osnovnu školu u Negoslavcima, decu poginulih rudara u Sokobanji i Aleksincu, dete ratnika sa Košara. Priprema i dostavlja pomoć nakon poplava u Obrenovcu i zemljotresa u Kraljevu.

Svojevremeno je bila član Komisije za prosvetu i kulturu Skupštine dijaspore i Srba u regionu i predstavnik nastavnika u Švajcarskoj, kao i jedan od prvih osnivača Srpskog kulturnog saveza Švajcarske, tadašnje krovne organizacije Srba u Švajcarskoj.
Sa grupom roditelja i aktivista u Bernu pomogla je osnivanje udruženja Srba „Milan Tepić“, koji će nešto kasnije da promeni ime u „Karađorđe“. KUD Karađorđe je i danas veoma aktivno folklorno udruženje u Švajcarskoj koje okuplja veliki broj dece i mladih iz Berna i okoline.

Jelena Mitrović od doseljavanja u Švajcarsku neguje veoma dobre odnose sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve u Švajcarskoj i crkvenim opštinama u Bernu, Ženevi, Lucernu, Melsu-Sankt Galenu, a aktivno je uzela učešće u gradnji pravoslavnog hrama u Belpu kraj Berna.

Ostvaruje dobre kontakte i sa medijima u dijaspori. Godinama sarađuje sa RTS-om, frankfurtskim „Vestima“, Kanalom „K“ Argau i Radiom „Rabe“ Bern, kao urednik za srpski jezik i koordinator emisije za migrante. Osnivač je programa na srpskom jeziku na švajcarskoj kablovskoj televiziji za strance „Dijaspora TV Švajcarska“. Učestvuje na Švajcarskoj radio televiziji u emisiji „Lično“ u kojoj govori o patnji srpskog naroda tokom ratnih dešavanja. Isto tematizuje i u pozorišnom komadu „Fabula“ u organizaciji najprestižnije švajcarske kuće kulture „Pro Helvetia“ glumeći na srpskom, nemačkom, francuskom i italijanskom jeziku. Gledaoci su u ovoj predstavi koja je izvođena širom Švajcarske i u Italiji, mogli da dožive srpski jezik, patnju i pesmu.

Predsednica je udruženja „Mileva Marić Ajnštajn“ i dugogodišnja kopredsednica Srpsko-švajcarskog udruženja „Dijalog“. Sa švajcarskim istoričarem godinama radi na projektu istraživanja delovanja Katarine Šturceneger koja je u Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu pomagala Srbima kao medicinska sestra, ali i kao ratni izveštač. Na ovu temu je uspostavljen kontakt sa Ambasadom RS u Bernu, kao i Ambasadom Švajcarske Konfederacije u Beogradu i sa institucijama Crvenog krsta u obe zemlje, a od nedavno i sa Međunarodnim crvenim krstom u Ženevi.

Zajedno sa švajcarskim institucijama organizuje predavanja stručnih lica na srpskom jeziku, na teme ekologije, zdravlja, korone i zavisnosti. Za roditelje đaka organizuje predavanja o modernim medijima i uticaju na decu, vaspitnim merama, švajcarskom sistemu školstva, dualnom obrazovanju, traženju mesta za stručnu praksu, mogućnostima studija i drugim vidovima obrazovanja u slučaju povratka u Srbiju.

Dolazak u Švajcarsku je za Jelenu Mitrović ostao životni poziv, moralni čin, delovanje u sferi prosvete, kulture i integracije, humanizma i veza Srbije i Švajcarske u koji je utkala svoja znanja, iskustvo i nacionalni patriotski osećaj, ljubav i nesebičnost. Svoj život je posvetila deci, svom narodu i Srbiji.

Milićević: Cilj da zajedno rešimo sve probleme srpskog naroda u dijaspori

0

Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa s dijasporom Đorđe Milićević obratio se putem video linka članovima Akademske zajednice, Saveza za privrednu saradnju, članovima Udruženja Srpskih privrednika Švajcarske, kao i članovima Srpskog folklornog saveza Švajcarske i Dijaspore dnevno.

On je rekao da za jačanje međusobnih veza dijaspore sa maticom uvek ima prostora i načina, saopštilo je resorno ministarstvo.

Istakao je da Ministarstvo ima za cilj da uspostavi kontakt sa svim udruženjima i razmeni mišljenje i sasluša sve probleme koji tište srpski narod u dijaspori, da bi oni zajednički bili otklonjeni.

– Mi se radujemo produbljivanju saradnje srpskošvajcarske poslovne dijaspore sa partnerima u Srbiji – izjavio je Milićević.

On je zahvalio svima koji učestvuju u zbližavanju matice i rasejanja, koji svojim delovanjem čuvaju kulturni, verski, nacionalni i jezički identitet, kao i svima koji su učestvovali u humanitarnoj pomoći.

Dan državnosti Republike Srbije obeležen u ambasadi u Bernu

0

Kako u Srbiji, tako i širom sveta, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, održani su svečani prijemi povodom Dana državnosti, gde se okupljaju strane diplomate, predstavnici srpske dijaspore kao i druge ugledne zvanice. Nakon dve godine pauze zbog pandemije koronavirusom, Dan državnosti Republike Srbije je proslavljen u Ambasadi Republike Srbije u Bernu.

U samom centru glavnog grada Švajcarske, gde se nalazi zgrada Ambasade Republike Srbije, sat vremena pred prijem počele su da stižu zvanice iz cele zemlje. Preko sto pedeset gostiju sa nestrpljenjem je čekalo početak svečanosti. Pripremljen je umetnički program kojim je otpočela proslava. Operska pevačica Danijela Bjelica uz pratnju violinistkinje Tatjane Vučelić, otpevala je prvu strofu himne „Bože pravde“, a potom na oduševljenje gostiju zemlje domaćina, i prvu strofu himne Švajcarske konfederacije.

Nakon maestralnog izvođenja himni, prisutnima se obratio ambasador Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji, gospodin Goran Bradić, prvo na nemačkom jeziku, potom na engleskom, a na kraju se sprskoj dijaspori obratio na srpskom jeziku.

„Zahvaljujem se na dugogodišnjoj finansijskoj, materijalnoj i svakovrsnoj drugoj pomoći koju ste proteklih godina i decenija nesebično pružili otadžbini. Danas nam je više nego ikad, u ovim komplikovanim vremenima, potrebna sloga, jedinstvo, snaga i nepokolebljiva vera, kao i velika hrabrost da svi zajedno stanemo uz državu, naš narod, crkvu, a pre svega uz naše sunarodnike, braću i sestre na Kosovu i Metohiji. Kakvu god odluku da donese država, Parlament, predsednik i Vlada, svi treba da je podržimo jedinstveno i branimo naše stavove, argumente istine, a vi svi dobro znate o čemu govorim. Uvaženi dragi zemljaci, hvala vam na strpljenju, razumevanju i podršci u proteklim vremenima. Živelo srpsko-švajcarsko prijateljstvo!“, istakao je ambasador obraćajući se srpskoj dijaspori.

Nakon oficijelnog dela programa, ambasador Bradić, kao pravi srpski domaćin, nazdravio je sa čašicom domaće rakije i pozvao goste da se posluže bogato pripremljenim posluženjem. Na trpezi su se mogli naći specijaliteti tipični za podneblje Srbije.

Svečanom prijemu su prisustvovale brojne diplomate iz evropskih i drugih svetskih zemalja. Takođe, prijemu su se odazvale ugledne zvanice iz sveta politike i biznisa u Švajcarskoj. Počastvovani, bili su i predstavnici srpske dijaspore u Švajcarskoj koji su takođe došli u velikom broju.

Ove godine, na predlog Ambasade Republike Srbije u Bernu, odlikovana je dugogodišnja istaknuta predstavnica srpske dijaspore u Švajcarskoj, Jelena Mitrović, Ordenom Karađorđeve zvezde trećeg stepena. Jelena Mitrović već tri decenije uči decu u Dopunskoj nastavi na srpskom jeziku u organizaciji Ministarstva prosvete Republike Srbije. Svojim dugogodišnjim angažovanjem na polju prosvete, kulturnog nasleđa i humanosti, zadužila je mnoge generacije.

Dan državnosti Srbije svečano obeležen u Cirihu

0
Foto: Dijaspora dnevno

Generalni konzulat Republike Srbije u Švajcarskoj organizovao je svečanu proslavu povodom obeležavanja Dana državnosti.

Tradicionalna svečanost održana je u Cirihu, gde su se okupili članovi diplomatskog kora, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, kao i brojne istaknute i druge javne ličnosti.

Proslava je počela intoniranjem himni Srbije i Švajcarske Konfederacije koje je izveo dečji hor, da bi odmah potom usledili nastupi dečjeg i prvog ansambla srpskih igara i pesama “Abrašević – Cirih”.

U ime domaćina proslave priređene u restoranu „Föhrewäldli“ koji drži Ranko Aćimović, prisutnim zvanicama obratio se generalni konzul Srbije u Švajcarskoj Mihajlo Šaulić. On je sve goste srdačno pozdravio i istakao značaj obeležavanja Dana državnosti za sve Srbe u dijaspori.

– Petnaesti februar je duboko urezan u identitet našeg naroda, jer nas podseća na događaje koji su menjali tok istorije, ne samo Srbije, već i čitavog slobodnog sveta. Na ovaj datum pokazali smo snagu, krenuvši 1804. u oslobađanje svoje teritorije, ali i zrelost 1835. donevši jedan od najmodernijih svetskih ustava. Snaga i zrelost su upravo osobine koje su nam i u ovom trenutku potrebne – kazao je Šaulić.

Podsetio je na godine kada je čitav svet bio u previranju, a strane sile se, kako je naveo, borile za dominaciju dok su pritisci na Srbiju i njen narod bili veliki.

– Ali i tada smo, uprkos izgledima koji su bili protiv nas, uspeli da se izborimo jer smo bili ujedinjeni u ljubavi prema svojoj zemlji i narodu koji u njoj živi, a tako će, uveren sam, biti i ubuduće – poručio je srpski konzul.

On je iskazao posebnu zahvalnost pojedincima, institucijama i udruženjima na pomoći da se izgrade jače veze za, kako je naveo, lepšu sadašnjost.

– Čuvajući tradiciju, kulturu i identitet, zajedno ste postavili temelje za još svetliju budućnost. S ponosom mogu da kažem da su građani Srbije koji žive u Švajcarskoj jedan od primera zajedništva, na kome svakodnevno insistira i predano radi naš predsednik, gospodin Aleksandar Vučić. Naša zemlja u ovom trenutku prolazi kroz jedan od najvećih izazova u svojoj istoriji, ali uprkos svim preprekama, kako smo se uverili, sa mudrom politikom, stavljajući Srbiju ispred i iznad svega kao što predsednik čini, moguće je ne samo odoleti pritiscima, već i uspevati da zemlja i njeni ljudi svakodnevno napreduju – rekao je Šaulić, dodajući da je povezivanje građana naše zemlje, ma gde oni bili, jedan od glavnih ciljeva šefa srpske diplomatije Ivice Dačića.

Prisutne je zatim pozdravio ambasador Srbije u Švajcarskoj, Nj. E. Goran Bradić, koji je sa govornice poručio da smo svi svedoci koliko se Srbija poslednjih desetak godina promenila, ojačala i osavremenila, iako su, kako je dodao, okolnosti bile teške i izazovne.

– Napredak Srbije je očigledan i vrlo lako merljiv. To neće da vidi samo onaj ko ne želi, a svi dobronamerni i te kako vide šta su Vlada i predsednik uradili za našu zemlju. Zahvaljujem vam se na dugogodišnjoj pomoći, materijalnoj, moralnoj i duhovnoj, koju ste godinama i decenijama nesebično pružali. Mi smo prošle godine imali rekordnih 4,4 milijardi evra direktnih stranih investicija, što je 64 odsto onoga što je celo balkanski region uspeo da privuče – naveo je ambasador.

On je zahvalio svima koji, kako je podvukao, čuvaju srpsku tradiciju, jezik, veru i kulturu.

– Imam jedan apel ili molbu u ovim teškim i izazovnim vremenima. Da pokažemo jedinstvo, slogu i snagu, da kad smo suočeni sa pritiscima spolja ostanemo snažni i ujedinjeni. Srbija je imala daleko teže periode u svojoj istoriji i uspevali smo da izađemo kao pobednici i dignute glave – poručio je Bradić u svom govoru.

Proslava Dana državnosti u Cirihu završena je dodelom zahvalnica zaslužnim građanima za izuzetan doprinos, nesebičnu pomoć i dobru saradnju sa Generalnim konzulatom.

Ministar bez portfelja zadužen za dijasporu Đorđe Milićević obratio se zvanicama video porukom, dok su svečanosti prisustvovali njegov specijalni savetnik Zoran Anđelković i šef kabineta Milivoje Ćosić.

Izuzetnu čast su Srbiji svojim prisustvom ukazali generalni konzuli Španije i Brazila, zatim vicekonzuli Kine, Italije, Turske i Hrvatske, a na proslavu su došli, između ostalih, i uspešni srpski privrednici, poput menadžera prodaje kompanije „Štadler“ Željka Davidovića i direktora kompanije „Migros“ Jadranka Lešića, predsednik Saveza srpskog folklora Švajcarske Nenad Milenković i brojne druge značajne ličnosti.

Ambasador Bradić sa budućim počasnim konzulom Srbije u Tićinu Vladimirom Miletićem o otvaranju konzulata

0

Ambasador Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji Goran Bradić razgovarao je sa Vladimirom Miletićem, kandidatom za počasnog konzula Srbije u Tićinu, čija procedura imenovanja pri samom kraju.

Počasni konzulat sa sedištem u gradu Luganu će po otvaranju radno pokrivati konzularno područje koje obuhvata teritoriju kantona Tićino.

Sagovornici su razmatrali buduće korake oko organizovanja svečanog otvaranja konzulata.

Vladimir Miletić

Rođen je 1983. godine u Beogradu. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u rodnom gradu, diplomirao je na Fakultetu za inženjerski menadžment.

Od 2009. godine živi u Švajcarskoj u Luganu, kanton Tićino.

2014. godine osniva i radi kao glavni i odgovorni uredik informativnog portala Serbinfo.ch, koji svakodnevno objavljuje aktuelnosti iz Švajcarske na srpskom jeziku i jedini je informativni portal na srpskom jeziku koji je priznat od strane švajcarskih institucija.

2015. godine imenovan je u upravni odbor Filmskog festivala u Luganu (OtherMovie Lugano Film Festival)

2016. godine organizuje otvaranje prvog biračkog mesta u Tićinu (Lugano) za izbore za narodne poslanike Republike Srbije.

Izbore za predsednika Republike Srbije 2017. godine, Izbore za narodne poslanike 2020. godine, kao i predsedničke i vandredne parlamentarne izbore 2022. godine.

2016. godine u okviru Nedelje borbe protiv rasizma pokreće u Luganu projekat „-IĆ Različitost je jedna od vrednosti Švajcarskog društva”, koja je kao cilj imala poboljšanje znanja o diskriminaciji kroz podizanje svesti među stanovništvom o njihovim pravima i obavezama kao i prednostima koje proizilaze iz razlika među ljudima, sa naglaskom na srpsku zajednicu u Tićinu.

Ima stalnu saradnju sa svim srpskim udruženjima u Tićinu, Crkvenom opštinom i dopunskom školom na srpskom jeziku u Tićinu.

Aktivno učestvuje u društvenim i kulturnim dešavanjima na kantonalnom i opštinskom nivou, kao predstavnik srpske zajednice.

Redovni je sagovornik švajcarskim medijima italijanskog govornog područja o temama koje se tiču Srbije, prostora bivše Jugoslavije, kao i temama o integraciji i statusu stranaca u Tićinu i Švajcarskoj u opšte.

Pored maternjeg srpskog jezika, govori italijanski i engleski jezik.

Oženjen je Anom Margaridom Carneiro De Sà Miletić i otac troje dece, Elene, Lazara i Filipa.

Đedović sa ambasadorom Švajcarske o energetskoj efikasnosti i OIE

0

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović razgovarala je sa ambasadorom Švajcarske u Srbiji Ursom Šmidom o saradnji dve zemlje u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije (OIE).

– Švajcarska je godinama jedan od najvećih donatora Srbiji, a možemo biti zadovoljni i napretkom naše ekonomske saradnje. Za nas je posebno značajna podrška Švajcarske za projekte u oblasti energetske efikasnosti, koja je za nas veoma važna, jer doprinosi našoj energetskoj sigurnosti i nezavisnosti – izjavila je Đedović.

Navela je da je prošle godine uspešno završen projekat u okviru kojeg je urađena energetska sanacija deset osnovnih škola i četiri predškolske ustanove u Užicu, Paraćinu, Vrbasu i Kruševcu, u kojima su poboljšani uslovi rada za više od 5.600 korisnika.

– Takođe, uz podršku Švajcarske izgrađene su nove toplane u Priboju, Malom Zvorniku i Novom Pazaru, dok će radovi na novoj toplani u Majdanpeku početi sredinom godine – rekla je ministarka.

U razgovoru je istaknuto da Švajcarska donira više od osam miliona evra za projekat korišćenja OIE u sistemima daljinskog grejanja u nekoliko lokalnih samouprava u Srbiji, u kojima će se koristiti toplotne pumpe, solarna i geotermalna tehnologija.

Ambasador Urs Šmid rekao je da dve zemlje imaju dobre bilateralne odnose i da Švajcarska opredeljuje značajna sredstva za projekte podsticanja energetske efikasnosti, koji doprinose naporima Srbije u borbi protiv klimatskih promena.

– Švajcarska je veoma važan trgovinski partner Srbije u okviru mehanizma Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) i poslednjih godina je jedna od pet zemalja sa najvećim neto ulaganjima u Srbiju. Posebno je značajno što švajcarske kompanije u Srbiji danas zapošljavaju više od 12.000 radnika. Novim Programom saradnje sa Srbijom do 2025. definisali smo ključne segmente među kojima su, između ostalog, klimatske promene i održivi urbani razvoj – istakao je ambasador.

Švajcarski investitor spreman da uloži dve milijarde evra u Srbiju

0

Ministar privrede Rade Basta razgovarao je sa osnivačem švajcarske konsultanske kuće GapBridge AG Markom Klapasonom o investicijama švajcarskih kompanija u Srbiju.

Nakon što mu je ministar predstavio pogodnosti za ulaganje u našu zemlju, Klapason je rekao da je spreman da investira dve milijarde evra u Srbiju.

Švajcarac je dodao da je zainteresovan i za grinfild i braunfild investiranje u oblasti finansija, bankarskog sektora, osiguranja, novih tehnologija i nekretnina.

– Srbija je prepoznata kao dobar i pouzdan partner – istakao je srpski ministar, dodavši da u privatizacionom portfelju Ministarstva privrede ima 58 kompanija koje predstavaljaju dobru šansu za investiranje potencijalnih švajcarskih partnera.

Ministar je objasnio da je globalna kriza prema dosadašnjim podacima ostavila manje posledice na Srbiju u poređenju sa većinom evropskih zemalja, a razlog je politička, makroekonomska i finansijska stabilnost naše zemlje.

Švajcarski list o pregovorima Beograda i Prištine: Koga obrađuje EU, a koga Amerikanci?

0
Mesto: Beograd Datum: Fri Jan 20 16:20:08 CET 2023 Dogadjaj: POLITIKA/EVROSERVIS - Predsednik Srbije Aleksandar Vucic sastao se danas sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslavom Lajcakom, zamenikom pomocnika državnog sekretara i specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, savetnicima za spoljnu i bezbednosnu politiku predsednika Republike Francuske i kancelara Nemacke, Emanuelom Bonom i Jensom Pletnerom i diplomatskim savetnikom predsednika Vlade Italije Franceskom Talom Licnosti: Aleksandar Vucic, Miroslav Lajcak, Gabrijel Eskobar, Emanuel Bon, Jens Pletner, FranceskO Talom Izvor: FoNet/Instagram predsednika Srbije

Brisel i Vašington žele da proguraju to što vide kao kompromis: Srbija faktički priznaje Kosovo, a Kosovo odobrava „svojim“ Srbima autonomiju. Taj pristup, međutim, ima slabosti, piše švajcarski „Noje cirher cajtung“.

U švajcarskom dnevnom listu Noje cirher cajtung dobar poznavalac prilika u Srbiji i bivši dopisnik tog lista iz Beograda Andreas Ernst potpisuje tekst pod nazivom „EU u vezi sa Kosovom postavlja delimični ultimatum Srbiji“.

„Srbija ima istorijska iskustva sa ultimatumima. Austrougarska je 1914, posle atentata u Sarajevu, zahtevala da Beograd dozvoli njenim istražnim organima da uđu u zemlju. A 1999. su zapadne sile zahtevale od Srbije da NATO preuzme kontrolu Kosova. Oba puta je Beograd odbio i oba puta je usledio napad. Možda to objašnjava žestoku javnu reakciju na televizijsko obraćanje predsednika Aleksandra Vučića početkom nedelje u kojem je rečeno da mu je ’velika petorka’ postavila ultimatum u vezi sa kosovskim pitanjem.“

Celi ili polovični ultimatum?

Autor potom navodi poznate stvari: Vučić je rekao da bi odbijanje predloga petorice dovelo do političkih i ekonomskih sankcija, zaustavljanja pristupnih pregovora sa EU i povlačenje evropskih investicija iz Srbije.

„Toliko o Vučićevom tumačenju. Postojanje takvog ultimatuma demantovao je francuski ambasador u Beogradu, kao i njegove nemačke kolege. Diplomate su rekle da ne žele nikoga da uceni ili izlože sankcijama.“ Autor navodi da diplomate tvrde kako samo žele da pomognu Beogradu i Prištini da nađu izlaz iz teške situacije. Ali navodi i njihov stav: ako se ta šansa propusti, biće posledica.

„Dakle, pola ultimatuma?“, postavlja Andreas Ernst ironično pitanje.

Faktičko, ali ne i pravno priznanje

U nastavku teksta autor se bavi predlogom koji je nastao na osnovu regulisanja odnosa dve Nemačke iz 1972, a na stolu je već deset godina. Po njemu obe strane priznaju postojanje one druge, imaju ekonomsku i političku komunikaciju, ali nemaju diplomatske odnose.

„Radi se o faktičkom, ali ne i pravnom međusobnom priznanju“, piše švajcarski list i podseća da je za Kosovo najvažnija odredba da Beograd neće stvarati prepreke za učlanjenje u međunarodne organizacije. „Članstvo u Ujedinjenim nacijama i Savetu Evrope bio bi za Kosovo važan korak u zaokruživanju takozvanog spoljnog stvaranja državnosti.“

„Noje cirher cajtung“ pozabavio se u tekstu i drugim aspektima Vučićevog televizijskog obraćanja: ratu u Ukrajini, ekonomskim odnosima sa Nemačkom od kojih zavise desetine hiljada radnih mesta.

„Fragmentizovana opozicija se neće odazvati njegovom pozivu da zemlja pokaže jedinstvo. Ona Vučića optužuje za povinovanje ultimatumu i izdaju zemlje. Čak gunđaju i u njegovoj stranci. Ali, niko se ne usuđuje da se otvoreno suprotstavi nadmoćnom predsedniku.“

„Priklješten“ i Kurti

U svojoj analizi autor se potom posvetio i Aljbinu Kurtiju: „Priklješten je i Vučićev kontrahent, kosovski premijer Aljbin Kurti. Dok EU obrađuje Beograd, za Kosovo su zaduženi Amerikanci. Pošto Kurti striktno odbija da dozvoli formiranje delimično autonomnog saveza srpskih opština na Kosovu, američka ambasada preuzela je stvar u svoje ruke i započela konsultacije sa partijama i nevladinim organizacijama.“

„Za Kurtija, koji se vidi kao antikolonijalni borac za oslobođenje, najpre od Srbije, a potom i od protektorata Ujedinjenih nacija, to je neverovatna provokacija: predstavnici jedne supersile direktno se mešaju u nadležnosti vlade. Međutim, otvoren otpor Amerikancima on sebi ne može da priušti. Amerika je na Kosovu popularna i smatraju je garantom postojanja države.“

Na kraju autor izvodi zaključak da je pritisak na Beograd i Prištinu rezultat namere da se u vremenima konfrontacije sa Rusijom po svaku cenu želi da se izbegne destabilizacija Balkana:

„Brisel i Vašington žele da ujedinjenim snagama proguraju to što vide kao kompromis: Srbija faktički priznaje Kosovo, a Kosovo odobrava ’svojim’ Srbima autonomiju. Taj pristup, međutim, ima slabosti. Iz srpske perspektive to nije kompromis – naposletku, jasno je da bi posle faktičkog priznanja moralo da usledi i pravno, to je smisao plana. Još važnije: Zapad doduše ima veliki potencijal sankcija koje može da upotrebi protiv Beograda i Prištine, ali sa druge strane nema nikakvog podstreka koji bi ponudio kao nagradu za lepo ponašanje. Ono što je ranije funkcionisalo, obećanje članstva u Evropskoj uniji, postalo je neuverljivo. Srbija i Kosovo znaju da su prepreke za pristupanje Uniji nesavladive. Još jednom se pokazuje da su Evropskoj uniji, ako želi da strateški uspešno deluje, potrebne nove forme integracije problematičnih država.“

POSLEDNJE VESTI