Godišnji sastanak Svetskog ekonomskog foruma u Davosu

FOTO: /EPA-EFE/LAURENT GILLIERON

Pod sloganom „Saradnja za Inteligentno doba“ u Davosu počinje godišnji sastanak Svetskog ekonomskog foruma i trajaće do 24. januara, na kojem će pored svetskih lidera učestvovati i predsenik Srbije Aleksandar Vućić.

Prvi skup u okviru foruma biće – Prvi utisci: Dan inauguracije, koji je posvećen inauguraciji novog predsednika SAD Donalda Trampa.

Danas će biti dodeljene i nagrade „Kristal“ liderima u oblasti kulture.

Svetski ekonomski forum traje do 24. januara. Kako je najavljeno, među političkim liderima koji učestvovaće novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp koji će učestvovati putem video-linka, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, nemački kancelar Olaf Šolc, kao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Predsednik Vučić je izjavio ranije da će u Davosu imati mnogo sastanaka sa svetskim privrednicima, uključujući i privrednike koji će učestvovati na izložbi Ekspo 2027.

Švajcarska vojska se odriče elegancije kako bi kupila oružje

Kao i u većini zapadnih zemalja, glavna parola švajcarskih vlasti je štednja. Ovaj trend nije zaobišao ni vojsku, uprkos značajnom povećanju ukupnog budžeta. Ova politika štednje rezultirala je jednim gubitkom: ukidanjem svečane uniforme vojnika.

Turisti koji posećuju Švajcarsku često se iznenade kada vide vojnike u maskirnim uniformama u vozovima ili restoranima. Ovakvi prizori sada će postati još češći, jer švajcarska vojska planira budućnost svojih trupa isključivo u borbenim uniformama.
Početak godine često je vreme za donošenje dobrih odluka. Za vojsku, to znači štednju. U utorak, 7. januara, u saopštenju za medije vojska je objavila da više neće distribuirati svečane uniforme svim vojnicima.

„Iz razloga štednje, od sada će svečane uniforme švajcarske vojske biti dodeljene samo po potrebi. Ubuduće će svečanom uniformom biti opremljeni samo oni vojnici kojima je potrebna za reprezentativne svrhe“, navodi se u saopštenju. Ove uniforme će biti dodeljene za oko 1.500 vojnika godišnje, u poređenju sa dosadašnjih 20.000. „Reprezentativne svrhe“ uključuju, na primer, vojne orkestre.

Proizvedene u Aziji i istočnoj Evropi, svečane uniforme koštaju oko 330 švajcarskih franaka po komadu. Njihova distribucija svim regrutima košta oko 5,2 miliona franaka godišnje. „Ako bi uniforme dobijali samo oni koji obavljaju reprezentativne zadatke, do 2035. godine uštedelo bi se 55 miliona franaka“, stoji u saopštenju.
Odluka je odmah sprovedena u delo. Na zimskoj obuci regruta, koja je počela sredinom januara, svečane uniforme više nisu dodeljene.

Uniforme koje vojnici trenutno poseduju moraju se vratiti najkasnije do završetka vojnog roka. Biće sačuvane za buduću upotrebu ili uništene.

Maskiranje na prvom mestu

U prošlosti, vojnici su obično nosili jedinstvenu uniformu za sve prilike. Međutim, razvoj oružja s većim dometom, brzinom i preciznošću značajno je uticao na evoluciju vojnih uniformi.
Prva promena bila je napuštanje svetlih boja koje su omogućavale da se vojnici lako uoče iz daljine. Diskretnost je postala ključna za izbegavanje neprijateljske vatre. Uniforme su postale tamnije, u nijansama sivozelene, kaki, maslinaste ili svetloplave. Švajcarska vojska je tokom Prvog svetskog rata zamenila tamnoplave uniforme sivomaslinastim tonovima.
Drugi svetski rat doneo je još jednu promenu – sve češću upotrebu maskirne odeće kako bi se vojnici stopili s okolinom. Švajcarska vojska je ovu praksu usvojila 1957. godine, kada je uvedena prva maskirna uniforma.

Maskirne uniforme se danas koriste za radne zadatke, dok su svečane uniforme bile namenjene za slobodne dane i povratak kući nakon službe.

Ukusi i boje

U praksi, međutim, svečane uniforme se sve manje koriste, posebno tokom obuke i vežbi. Ideja o njihovom ukidanju već je dugo bila prisutna, pa odluka donesena početkom januara nije veliko iznenađenje.
Iako očekivana, ova odluka izazvala je burne reakcije u zemlji u kojoj veliki deo muške populacije služi ili je služio vojsku. Mišljenja su podeljena. U medijima, neki komentatori ne žale za uniformama, opisujući ih kao „ružne“, „loše krojene“ i „nepraktične“. Drugi, nostalgičniji, ironično komentarišu „uštede novca“.
Ni mišljenja vojnih zvaničnika nisu ujednačena. „Mislim da je ovo dobra vest“, rekao je za RTS Guillaume Genoud, predsednik Vojnih društava kantona Ženeva. „To je novac koji se može iskoristiti za hitnije troškove u ovim teškim vremenima. Ove uniforme se ionako sve manje nose.“
U privatnim razgovorima, međutim, ton je ponekad kritičniji. „Šteta“, kaže kapetan pešadije, „jer se iz svečane uniforme odmah može prepoznati da li je vojnik na odmoru ili u službi.“

Za jaču odbranu

Generalno, budžet vojske značajno raste. U septembru, Parlament je povećao sredstva za dodatne 4 milijarde franaka za period 2025–2028, što je ukupno 29,8 milijardi franaka. Ovo će omogućiti vojnom budžetu da dostigne 1% BDP-a do 2030. godine, umesto do 2035, kako je prvobitno planirano.
Uprkos dodatnim sredstvima, vojska nastavlja sa štednjom. Paralelno sa ukidanjem svečanih uniformi, najavljena je ušteda od 210 miliona franaka na troškovima osoblja – bez otpuštanja – do 2030. godine. U novembru su švajcarske vazduhoplovne snage objavile smanjenje demonstrativnih aktivnosti kao deo mera štednje.

Fokus na štednju u uslovima povećanja budžeta deluje kontradiktorno. Ipak, to se objašnjava bezbednosnom situacijom u Evropi. „Oslobođena sredstva biće preusmerena na opremanje oružanih snaga, čime će se ojačati odbrambena sposobnost“, navodi se u saopštenju vojske.

Namera je pohvalna, ali ostaje da se vidi da li će sredstva zaista biti dobro iskorišćena. Slučajno, početkom januara, istraga SRF-a otkrila je da su novi izviđački dronovi kupljeni u Izraelu, koji su trebalo da budu u upotrebi od 2019. godine, i dalje prizemljeni zbog tehničkih problema. Od šest naručenih dronova, isporučena su samo četiri, a očekuje se da će postati operativni tek 2029. godine.

Ova nabavka košta vojsku oko 300 miliona franaka, što je ekvivalent za preko 900.000 svečanih uniformi.

Olivier Pauchard
Prevod: Redakcija serbinfo

Viola Amherd podnela ostavku

Viola Amherd, ministarka koja je od 1. januara 2019. godine bila na čelu Saveznog ministarstva odbrane, civilne zaštite i sporta (DDPS), najavila je da će napustiti vladu krajem marta. Ovu odluku objavila je u sredu, tokom konferencije za štampu posvećene povećanju broja žena u oružanim snagama.

Spekulacije o mogućoj ostavci Viole Amherd kružile su već duže vreme. Neki analitičari su smatrali da će odluku o povlačenju doneti nakon završetka njene predsedničke godine. U poslednjih nekoliko meseci, pritisak na ministarku je značajno porastao. Pre samo nekoliko dana, Švajcarska narodna stranka (UDC), koja zastupa konzervativnu desnicu, javno je pozvala na njenu ostavku, što je retkost u švajcarskoj politici.

Najveći uspeh Viole Amherd tokom mandata na čelu DDPS-a bio je uspešan referendum o kupovini novih borbenih aviona, koji je švajcarski narod prihvatio tesnom većinom u septembru 2020. godine. Ipak, neuspesi pojedinih projekata, poput kupovine šest izraelskih izviđačkih dronova, doveli su do kritika na njen račun. Njeni napori da približi švajcarsku vojsku NATO-u izazvali su nezadovoljstvo konzervativne desnice.

Odmah nakon objave o ostavci, počele su spekulacije o tome ko će je naslediti. Najčešće se pominje ime Gerharda Fistera. Pre nekoliko dana, ovaj savezni poslanik je najavio da će napustiti poziciju predsednika Centra – stranke čiji je i Viola Amherd član. Takođe je izjavio da „ne želi da zatvori vrata Saveznom savetu“. Proces izbora naslednika Centar će započeti u ponedeljak.

Novi dokazi o računima u banci „Credit Suisse“ povezanim sa nacistima

Istražitelji koji proučavaju veze švajcarske banke „Credit Suisse“  sa korisnicima računa iz nacističke ere otkrili su nove dokaze koje je banka prećutkivala tokom prethodnih istraga, saopštili su čelni ljudi Odbora za budžet američkog Senata.

Nil Barovski, nezavisni ombudsman koji nadgleda istražni postupak, pronašao je nove dokumente tokom prvog sveobuhvatnog ispitivanja dokumentacije iz interne arhive banke  „Credit Suisse“ koji uključuju informacije o klijentima iz perioda tokom Drugog svetskog rata, prenosi portal Blumberg.

Otkriveno je nekoliko stotina navodnih posrednika koji su pomagali nacistima da „sakriju zlato, prikriju ilegalne transakcije za kupovinu ratnih materijala, pljačkaju jevrejsku imovinu, otimaju jevrejska preduzeća i podrže nacističku ratnu mašineriju“, predočio je Barovski u izveštaju od 17. decembra podnetom Odboru za budžet američkog Senata, prenosi Tanjug.

Istražni tim je pronašao brojne dosijee klijenata označene pečatom „Američka crna lista“ iz perioda Drugog svetskog rata koji su saveznici koristili za osobe i kompanije koje su nacisti direktno finansirali, ili su bili poznati po redovnoj ekonomskoj saradnji sa nacističkim režimom.

Barovski, bivši inspektor generalnog nadzora za američki program za ublažavanje finansijskih problema (TARP), smenjen je sa položaja ombudsmana od strane banke Credit Suisse u novembru 2022. godine, ali je vraćen na tu poziciju krajem 2023. godine, nakon što je bankarska grupacija UBS Group AG kupila tu švajcarsku banku.

Veče romana i topline: Promocija knjiga Jelene Angelovski u Bazelu

Jelena Angelovski i Andrijana Adamović, Foto: Vlada Angelovski

U organizaciji Umetničkog centra SOKO, Univerzitetska biblioteka u Bazelu bila je domaćin nezaboravne književne večeri posvećene delima Jelene Angelovski, doktorke književnosti. Na ovom događaju, autorka je predstavila svoja dva poznata dela – roman za mlade „Mika“ i zbirku humorističkih beležaka „Štelovanje glave“, u kojima su univerzalne teme odrastanja, identiteta i prilagođavanja prikazane na dubok i duhovit način.

Univerzalne teme u delu „Mika“

Roman „Mika“, koji se bavi izazovima odrastanja u inostranstvu, traženjem identiteta i otkrivanjem lične „super-moći“, već je osvojio brojne regionalne nagrade za najbolju dečju knjigu. Jelena Angelovski je istakla kako svaki čitalac ovu knjigu doživljava na svoj način, što je, prema njenim rečima, odlika kvalitetne književnosti. „Mika“ na univerzalan način osvetljava pitanja uklapanja u novi svet i prevazilaženja različitih izazova, što ga čini posebno bliskim čitaocima iz dijaspore.

Humor u svakodnevnim situacijama

S druge strane, „Štelovanje glave“ je zbirka humorističkih beležaka koje prikazuju autorkino iskustvo prilagođavanja životu u Švajcarskoj. Jelena Angelovski kroz duhovite priče o izazovima nove sredine uspeva da nasmeje i dotakne publiku, dok nas podseća na univerzalnost ljudskih iskustava. Knjiga je nastala iz njenih popularnih objava na društvenim mrežama, koje su često izazivale oduševljenje i prepoznavanje kod pratilaca.

Razgovor o književnosti i identitetu

Promociju je otvorila predsednica UC SOKO, Andrijana Adamović, koja je kroz spontan razgovor sa autorkom otkrila detalje o nastanku knjiga, inspiracijama i temama koje obrađuju. „Knjige Jelene Angelovski govore o suštini našeg uklapanja u svet koji se razlikuje od onog na koji smo navikli. Publika se smejala, prepoznavala i vraćala sopstvenim iskustvima tokom celog događaja“, istakla je Adamović.

Poseban ambijent i topla atmosfera

Za ovaj poseban događaj, sala za predavanja Univerzitetske biblioteke u Bazelu transformisana je u romantični kutak zahvaljujući kreativnosti Maje Rajić Petrović iz UC SOKO. Slavica Veselinović, dugogodišnja bibliotekarka, dala je poseban doprinos organizaciji, otvarajući vrata biblioteke za ovu več neobičnog književnog susreta. „Veče je proteklo u izuzetno toploj atmosferi. Publika je uživala u odlomcima iz knjiga, a priče su delovale univerzalno – kao da su deo života svakog od nas“, rekla je Veselinović.

Snaga književnih susreta

Jelena Angelovski nije nepoznata publici u Bazelu. U prošlosti je držala predavanja o srpskoj epskoj tradiciji i učestvovala u performansima Umetničkog centra SOKO. Ovaj događaj, međutim, bio je još jedan dokaz da književnost ima moć da inspiriše, povezuje ljude i pruži trenutke zajedništva i prepoznavanja. „Susreti sa publikom u Bazelu uvek su dirljivi i obogaćujući. Ovakvi događaji daju smisao našim svakodnevnim naporima“, zaključila je Angelovski.

Promocija knjiga Jelene Angelovski u Bazelu još jednom je pokazala da umetnost i književnost imaju univerzalnu moć da nas inspirišu i podsećaju na ono što nas sve spaja, bez obzira na razlike i udaljenosti.

Švajcarski poslodavci nerado povećavaju plate

Većina švajcarskih poslodavaca okleva da svojim zaposlenima spontano povećava plate, pokazalo je istraživanje firme za zapošljavanje Roberta Voltersa.

Prema istraživanju, samo 34 odsto zaposlenih u Švajcarskoj dobilo je prošle godine povišicu a da nisu morali da je traže, preneo je „Swissinfo”.

U isto vreme, trećina zaposlenih nije tražila ništa, a samim tim i nije dobila povišicu, dok je odbijen zahtev za povišicu koju je tražilo 14 odsto zaposlenih, navodi se u saopštenju firme za zapošljavanje.

U saopštenju se navodi i da je 11 odsto zaposlenih moralo da promeni poslodavca da bi dobilo bolju platu, kao i da stagnirajući prihodi utiču na osećaj zadovoljstva zaposlenih.

Samo četiri odsto ispitanih reklo je da je „veoma zadovoljno” trenutnom zaradom, dok je 36 odsto njih izjavilo da je „nezadovoljno” svojom platom, za koju su procenili da je ispod njihovih očekivanja.

Skoro polovina anketiranih zaposlenih se izjasnila da planira da promeni posao ako ne dobiju povišicu do kraja 2025. godine, a skoro tri četvrtine je kazalo da očekuje povišicu ove godine.

Što se tiče poslodavaca, 51 odsto njih je navelo da smatra da su njihovi zaposleni zadovoljni zaradom, dok je 30 odsto bilo uvereno u suprotno.

Oko 74 odsto poslodavaca je navelo da će svojim zaposlenima dati povišicu ove godine. U istraživanju firme za zapošljavanje je anketirano 16.750 ljudi koji žive u Švajcarskoj, prenosi Tanjug.

Kraj FM radio-prijema u Švajcarskoj

Tačno u 23:59 na veče dočeka Nove 2025. godine, Švajcarska radiodifuzna korporacija (SRG) će ugasiti FM signal za radio-stanice SRF1, SRF2 Kultur i SRF3. Ova odluka će dovesti do gašenja oko 850 FM predajnika širom zemlje.

Svi slušaoci koji žele da nastave da prate programe ovih stanica moraće da pređu na digitalne tehnologije DAB+ ili internet radio. Ostali programi SRG-a već su ranije bili dostupni isključivo putem ovih digitalnih formata. Zanimljivo je da SRG za pokrivenost DAB+ mrežom koristi svega oko 260 antena, što je značajno manje u poređenju sa FM infrastrukturom.

Međutim, oko 24 privatne radio-stanice u Švajcarskoj nastaviće da emituju signal preko FM-a, ali se i njihov prelazak na digitalne formate očekčuje najkasnije do kraja 2026. godine.

Prema podacima Federalne kancelarije za komunikacije (Bakom), krajem 2024. godine oko 10% stanovništva Švajcarske i dalje je slušalo radio isključivo preko FM-a. S druge strane, popularnost digitalnih formata značajno je porasla u proteklih deset godina. Upotreba DAB+ tehnologije porasla je sa 23% u 2015. godini na 41% u 2023. godini, dok je internet radio povećao udeo sa 26% na 39% u istom periodu.

FM radio-prijem u 2023. godini i dalje je bio najzastupljeniji u automobilima, gde je činio 33% ukupne slušanosti. Ipak, čak i u tom segmentu dominacija digitalnog prenosa postala je očigledna, navodi Bakom.

Ovaj prelazak označava novu eru u slušanju radija u Švajcarskoj, istovremeno otvarajući vrata modernijim, energetski efikasnijim i tehnički naprednijim tehnologijama.

Fotografija Saveznog veća 2025: Mozaik ljudi iz cele Švajcarske

Nova fotografija Saveznog veća, realizovana po nalogu predsednice Konfederacije za 2025. godinu, Karin Keler-Suter, prikazuje više od hiljadu ljudi. Fotograf Artur Gamza kreirao je mozaik od fotografija snimljenih širom Švajcarske, spajajući ih sa portretima saveznih savetnika i kancelara Konfederacije.

Za realizaciju ove fotografije, Artur Gamza je proputovao celu Švajcarsku i sreo se sa hiljadama ljudi. U svakom kantonu fotografisao je najmanje 40 osoba koje su bile voljne da učestvuju. Ukupno 1052 snimljene fotografije spojio je u mozaik, koji je zatim kombinovao sa portretima sedam saveznih savetnika i kancelara Konfederacije. Fotograf iz kantona Sent Galen objašnjava da je želeo da istakne vezu između građana i Saveznog veća kao institucije.

Projekat Artura Gamze odabrala je savezna savetnica Karin Keler-Suter, predsednica Konfederacije 2025. godine, koja smatra da ova slika predstavlja jedinstvenost švajcarske demokratije: „Narod učestvuje u demokratskom odlučivanju i donosi odluke. Savezno veće deluje u interesu naroda.“

Zvanična fotografija Saveznog veća odštampana je u 45.000 primeraka i može se naručiti na internet stranici www.admin.ch, odakle se takođe može preuzeti. Kratak film prikazuje kako je fotografija nastala.

Opis fotografije:
Prvi red, sleva nadesno: savezni savetnik Injacio Kasis (PLR), predsednica Konfederacije Karin Keler-Suter (PLR), potpredsednik Gi Parmelen (UDC) i savetnica Viola Amerd (Centar).
Drugi red: kancelar Konfederacije Viktor Rosi (PVL), savetnici Elizabet Baume-Šnajder (PS), Albert Rösti (UDC) i Bit Jans (PS).

Karin Keler-Suter izabrana za predsednicu Švajcarske Konfederacije za 2025. godinu

Foto: Schweizerische Bundeskanzlei

Karin Keler-Suter biće predsednica Švajcarske Konfederacije za 2025. godinu. Savezna skupština je danas izabrala liberalno-radikalnu političarku iz kantona Sankt Galen sa 168 glasova od ukupno 203 važeća glasa.

Izbor predsednika Konfederacije je ceremonijalni ritual sa predvidljivim ishodom, koji se održava svake godine druge srede tokom zimskog zasedanja Saveznog parlamenta. Ipak, broj osvojenih glasova ukazuje na popularnost ministra među poslanicima.

Rezultat Karin Keler-Suter je relativno dobar, posebno u poređenju sa njenim prethodnicima. Na primer, Viola Amherd je prošle godine osvojila 158 glasova, dok je Alen Berse 2022. godine dobio 140 glasova, a 2021. godine Ignacio Kasis 156. Najslabiji rezultat u istoriji zabeležila je Mišelin Kalmi-Re 2011. godine sa samo 106 glasova, dok su rekord od 201 glasa ostvarili Žan-Paskal Delamura (1988) i Ueli Maurer (2018).

Karin Keler-Suter je političku karijeru započela u demohrišćanskom uporištu Vil, kao članica opštinskog veća. Po obrazovanju je prevodilac, sa studijama političkih nauka u inostranstvu. Kasnije je izabrana u Veliki savet kantona Sankt Galen i nekoliko godina je predsedavala kantonalnom sekcijom Liberalno-radikalne stranke.

Godine 2000. izabrana je u kantonalni Savet države, gde je do 2012. vodila resor bezbednosti i pravosuđa. Godine 2011. postala je članica Saveta država, a 2019. godine zamenila je Johana Šnajder-Amana u Saveznom savetu. U prve četiri godine svog mandata vodila je Federalno odeljenje za pravdu i policiju (DFJP), a od početka prošle godine preuzela je rukovođenje Federalnim odeljenjem za finansije (DFF).

Očekuje se da će Keler-Suter, kao predsednica za 2025. godinu, nastaviti sa radom na važnim pitanjima za Švajcarsku, uključujući reforme u oblasti finansija i unapređenje saradnje među kantonalnim i federalnim institucijama.

Udruženje likovnih umetnika “Uroš Predić” Švajcarska obeležilo 30 godina postojanja

Udruženje likovnih umetnika “Uroš Predić” Švajcarska obeležilo je jubilej, 30 godina postojanja, brojnim kulturnim događajima u Bazelu koje su zajednički nazvali “Identit?”. Prvo je svečano otvorena izložba kojoj je pored aktivnih članova prisustvovala i Vesna Pantić, istoričar umetnosti, osnivač i nekadašnji kurator udruženja. Muzički gosti bili su Klassik Nuevo.

Dan posle otvaranja izložbe u galerijskom prostoru održan je mini turnir Srpskog šahovskog kluba SORAB iz Bazela, sledećeg vikenda organizovane su likovna radionica za odrasle i poseta đaka srpske dopunske škole. Priređen je mali sajam knjiga uz književno veče Udruženja srpskih pisaca Švajcarske i nastup Umetničkog centra SOKO.

Udruženje “Uroš Predić” je pokušalo da u jednoj nedelji spoji i poveže što više pojedinaca i udruženja dijaspore univerzalnom temom identiteta. Na mnogim jezicima reč identitet počinje isto, ali se završava različito, zato na kraju nezavršene reči stoji znak pitanja. Umetnici su postavili pitanja: ko smo mi posle toliko godina u inostranstvu, koje su naše lične priče, šta nam je nametnuto ili nije? Identitet za svakoga znači nešto drugo, ujedno uvek nas deli, ali i sve spaja. Pored odgovora na pitanje kroz slike, fotografije i skulpture, umetnici su na ovu temu odgovorili i pisanom rečju na plakatima, na kojima su na različitim jezicima ispisane lične misli o identitetu.

– Jedan od ciljeva našeg udruženja jeste povezivanje naših umetnika u dijaspori. Godinama upoznajemo i spajamo ljude. Rađaju se nova poznanstva, projekti, dešavanja i divna dela. Čak i kada ona nastavljaju da žive van okvira naših aktivnosti, mi smo srećni, jer smo pokrenuli nešto. Želja nam je bila da za jubilej povežemo ne samo pojedince sa publikom, već i da umrežimo više udruženja dijaspore. Našu galeriju smo za vreme izložbe ustupili udruženjima kako bismo povezali likovnu umetnost sa drugim aktivnostima. Srećan sam da smo uspeli u tome. Energiju koju smo stvorili osetili su svi, kao i posetioci izložbe, i ona nam daje podstrek za nove kreativne ideje i sličnu vrstu saradnje u budućnosti. Ovom prilikom posebno bih zahvalio Saši Stahinoviću iz MI Helvetia, koji se zainteresovao za naš projekat i podržao nas medijski – navodi Dejan Milić, predsednik Udruženja likovnih umetnika “Uroš Predić”.

Kulminacija ove nedelje umetnosti i sabornosti u Bazelu bilo je književno veče u izložbenoj galeriji koju su svojim glasovima dodatno oplemenili “sokolići” iz Umetničkog centra SOKO i Marta Adamović na violini uz klavirsku pratnju Erike Firkal.

Ovaj događaj okupio je ljubitelje umetnosti i književnosti, s posebnim naglaskom na saradnju između pisaca, slikara i umetničkih centara, a Udruženje srpskih pisaca Švajcarske predstavilo je jubilarni 20. zbornik “Zaveštanja”. Članovi USPŠ Snežana Milanović, Dragan Mihailović, Monika Aleksia, Mirjana Cvijanović, Biljana Mihajlović, Snežana Petrović, Zdravko Lazarević, Mirjana Drljača i Daliborka Šišmanović Kepčija predstavili su svoja dela brojnoj publici.

Žaklina Marković Mitić, predsednica druženja srpskih pisaca Švajcarske, osvrnula se na uspešnu saradnju.

– Povezivanje književnosti i slikarstva u zborniku “Zaveštanja” ove godine predstavlja značajan korak u zajedničkim nastojanjima da proširimo granice kreativnog izražavanja. Saradnja sa Udruženjem “Uroš Predić” donela je jedinstvenu sinergiju reči i slike, a ovakvi projekti ne samo da nas podstiču na stvaranje, već i omogućavaju da naša dela dopru do šire publike. Verujem da zajednički rad doprinosi jačanju kulturne scene srpske dijaspore i inspiriše nas za buduće poduhvate.

Andrijana Adamović, čelnica UC SOKO, ističe da su privilegovani što je Udruženje “Uroš Predić” izabralo Bazel da u njemu obeleži jubilej.

– Zahvaljujući tome mogli smo da prisustvujemo svim događajima koji su u sklopu izložbe organizovani. Otvaranje izložbe je bilo veličanstveno, a cela moja porodica je pohađala kurs slikanja. Na književnoj večeri USPŠ pevala je dečja grupa Umetničkog centra SOKO. Imali smo priliku da spojimo snage naših udruženja i pokažemo koliko je sabornost važna za kulturnu scenu. Atmosfera je bila neverovatna, a ovo pokazuje koliko zajedno možemo postići i koliko je umetnost moćna u povezivanju ljudi.

Goran Lj. Matić – Vesti

POSLEDNJE VESTI