Unapređena poreska regulativa između Srbije i Švajcarske

0

Potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali potpisao je sa ambasadorom Švajcarske u Beogradu Ursom Šmidom protokol između Vlade Srbije i Švajcarskog Saveznog veća o izmeni Ugovora između Saveta ministara Srbije i Crne Gore i Švajcarskog Saveznog veća o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu.

Ugovor između Saveta ministara Srbije i Crne Gore i Švajcarskog Saveznog veća o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu potpisan je u Beogradu 2005. godine, a primenjuje se od 1. januara 2007.

Ugovor proizvodi pravno dejstvo i u bilateralnim ekonomskim odnosima između Republike Srbije i Švajcarske.

Prema rečima Malog, izmene su usklađivanje sa Multilateralnom konvencijom za primenu mera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premeštanja dobiti odnose na poreske ugovore – ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, potpisane u Parizu 2017. godine.

– Ovaj dokument je dalje unapređenje poreske regulative sa Švajcarskom – objasnio je Mali.

Osim toga, kako je rečeno, poboljšana su i pojašnjena rešenja koja se odnose na oporezivanje dobiti preduzeća, oporezivanje povezanih preduzeća, oporezivanje kapitalnog dobitka, kao razmene obaveštenja između nadležnih organa država ugovornica.

Sport i Muzika – Susret kultura i festa za sve

0

Dva događaja Fondacije Federica Spitzer u okviru projekta „Most između Balkana i Tićina“, 14. i 16. septembra u Belinzoni.

Fondacija Federica Spitzer, čiji je cilj sećanje na genocid i prevencija i prevazilaženje rasnih i kulturnih sukoba, promoviše projekat „Most između Balkana i Ticina“. Raspad bivše Jugoslavije i ratni zločini koji su se dogodili tokom devedesetih godina na Balkanu izazvali su veliki broj izbeglica i migranata, uključujući i Švajcarsku i Ticino. Priča o tom nedavnom egzodusu, čije rane još nisu potpuno zacelile, i stvarna posvećenost italijanskog dela Švajcarske u prihvatanju tih porodica različitih etničkih pozadina i sa različitim, ali jednako tragičnim iskustvima, zaslužuje da bude ispričana.

Ova inicijativa Fondacije Spitzer, podržana od strane Kancelarije za integraciju stranaca u okviru Sekretarijata za institucije kantona Tićino, daje glas svedocima i naglašava značaj prisustva porodica iz Balkana koje su sada postale neizostavan deo društvene i ekonomske strukture mnogih opština. Tokom rata, Ticino se ozbiljno angažovao u prihvatanju izbeglica, a i kasnije, tokom ranih 2000-ih godina, uložen je veliki napor u procesu integracije, zahvaljujući angažovanju brojnih organizacija civilnog društva i sportskih udruženja, uz podršku Kantona i, ne manje važno, Komisije za integraciju stranaca i borbu protiv rasizma.

Prvi događaj ovog novog projekta održan je 3. maja u Lokarnu, gde je predstavljena studija o balčanskoj dijaspori u italijanskoj Švajcarskoj „Most između Balkana i Ticina“, koju je priredio Pietro Montorfani, a prikazan je i razgovaran film-svedočanstvo Fisnika Maxwille pod nazivom „Unutarnja zemlja“.
Sada Fondacija Federica Spitzer nudi dva događaja u Belinzoni. U središtu oba događaja će biti prvo pogled na svet sporta, oblast u kojoj su mnogi stanovnici Tićina poreklom sa Balkana postigli vrhunske rezultate. Na terenima fudbalskim i košarkaškim terenima, mladi sa balkanskim korenima započinju svoj put: sportski put i put pozitivne integracije za sve. Ovo su uspešne priče koje zaslužuju da budu ispričane.

Prvi susret u Belinzoni je u četvrtak, 14. septembra u 18.30 sati u Sali Gradskog veća Belinzona (Sala del Consiglio Comunale di Bellinzona). Nakon pozdrava Marini Carobbio Guscetti, državne savetnice i direktorke DECS-a, i Fulvia Pecatija, člana Upravnog odbora Fondacije Spitzer, novinar Giacomo Moccetti, odgovoran za Sport TV RSI, moderiraće okrugli sto sa učešćem Mijata Marića (bivšeg fudbalskog igrača i sportskog rukovodioca), Dušana Mlađana (kosarkaša, bivšeg švajcarskog reprezentativca), Emme Mecić (srebrne medalje na poslednjim paraolimpijskim svetskim prvenstvima u plivanju), Omara Puzića (hokejaša, člana bosanske reprezentacije do 18 godina), Davida Stojanova (fudbalskog igrača) i Ardiana Suli (boksera, švajcarskog super teškaškog šampiona).

Dva dana kasnije, u subotu 16. septembra od 17.00 sati, u Pokrivenom tržnom centru u Đubjasku (Mercato Coperto di Giubiasco), održaće se velika zabava za sve. Nakon pozdrava gradonačelnika Belinzona Marija Brande, kantonalne delegatkinje za integraciju stranaca Michela Trisconi i predsednika Fondacije Spitzer Morena Bernasconija, zabavu će obogatiti folklorni ansambli balkanskih zajednica prisutnih u Ticinu i muzički nastupi grupe No Limit, DJ Nicka i DJ Tolića. Takođe će biti prilike da se proba tipična balkanska hrana.

Ova dva događaja su organizovana u saradnji sa Službom za integraciju stranaca grada Belinzona i podržana su od strane PIC-a (Programa za kantonalnu integraciju) i firmi Regazzi, Generali, Output i MTEL Switzerland.

Pripremni sastanak za Panel diskusiju o blokčejn tehnologijama u Srbiji i Švajcarskoj

0

U Ambasadi Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji, 8. septembra 2023. godine, ambasador G. Bradić i zamenik ambasadora B. Stojanović sastali su se sa predstavnicima SSBN(Swiss Serbian Business Network) Marijom Srbljin i Nikolom Anđelkovićem, kao i predsednikom švajcarskog Udruženja „Home of Blockchain“ A. Brunerom (Alexander E. Brunner). Na sastanku je dogovorena zajednička organizacija Panel diskusije o primeni blokčejn tehnologija u Srbiji i Švajcarskoj. Kao datum održavanja panela utvrđen je 30 novembar o.g.

A. Bruner je u razgovoru ukazao da je Švajcarska jedna od prvih zemalja sveta koja u svom zakonodavstvu regulisala primenu blokčejn tehnologija, a ujedno je i jedan od svetskih lidera na tom polju. Ocenio je da Srbija ima izvanrednu bazu za razvoj pomenute tehnologije, zahvaljujući dosadašnjim rezultatima u oblasti digitalizacije i uslugama na polju IKT, te da bi zato želeo da sarađuje sa našim firmama, ali i državnim insitucijama po tom pitanju.

Bruneru i predstavnicima SSBN predstavnici Ambasade su, pored ostalog, preneli i informacije da je Državni data centar u Kragujevcu ovog meseca dobio sertifikat jedne od nemačkih institucija, zahvaljujući kojem je i zvanično potvrđen njegov rejting kao jedne od osam najpouzdanijih institucija te vrste na svetu. Ukazali smo da je Srbija prva u regionu donela Strategiju o veštačkoj inteligenciji, da smo sa Svetskim ekonomskim forumom  (WEF) iz Ženeve osnovali Centar za četvrtu industrijsku revoluciju u Beogradu, da se radi na izgradnji Bio4Campusa u Beogradu, kao i na druge relevantne informacije.

Skup, na kojem se očekuje oko 150 preduzetnika, najvećim delom iz Švajcarske, ali i određen broj predstavnika firmi iz Srbije, eventualno predstavnika MIP Švajcarske iz Odeljenja koje se bavi projektom „Digitalna demokratija“, otvoriće ambasador Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji G. Bradić.

Udruženje „Home of Blockchain“ deluje u okviru jedne od tri najuticajnije ekonomske asocijacije S-GE / Switzerland Global Enterprise, dok SSBN okuplja oko 1.800 članova iz različitih privrednih grana (proizvodne delatnosti, osiguranje, bankarstvo, IKT i dr. branše).

Četiri švajcarska grada među najskupljima u svetu za život imigranata

0

Najnovija rang lista troškova života za gradove za ovu godinu koju je sačinila američka firma Merser pokazala je da evropski gradovi dominiraju među prvih deset zemalja najskupljih za život imigranata.

Prema toj listi, pet od deset najskupljih gradova su u Evropi, uključujući četiri u Švajcarskoj: Cirih (3), Ženeva (4), Bazel (5) i Bern. Hong Kong i Singapur su i dalje najskuplji za imigrante, piše NL tajms.

Kopenhagen je peti na listi, a SAD imaju jedan grad koji se ubraja u prvih deset najskupljih. To je Njujork i on zauzima šesto mesto. Amsterdam je na 28. mestu i pao je za tri mesta u odnosu na prošlu godinu, dok je Hag na 46. mestu i popeo se za jednu poziciju.

U poređenju sa svojim susedima, Holandija je skuplja za život, a Amsterdam je ispred najskupljih gradova u Nemačkoj, Berlin je na 37. mestu i u Belgiji Brisel je na 41. poziciji.

Merser je prilikom sačinjavanja rang liste procenio cene više od 200 proizvoda i usluga u 227 gradova na pet kontinenata, a Njujork je bio osnova za poređenje cena.

Prema Merseru, visoka inflacija izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu pre više od godinu dana i dalje utiče na troškove života širom sveta. Za iseljenike, inflacija i fluktuacije deviznog kursa su među najvećim problemima koji utiču na njihove prihode i štednju.

Dve premije za „Čuvare formule“ u Lokarnu

0
©Locarno Film Festival

Novi film Dragana Bjelogrlića „Čuvari formule“ osvojio je čak dve prestižne nagrade na upravo završenom filmskom festivalu u Lokarnu.

Tokom jučerašnjeg dana, Bjelogrliću je uručena nagrada Varajati za najbolji film u selekciji Piaca Grande, baš kao i nagrada Zeleni leopard, koja se dodeljuje filmovima sa naupečatljivijom porukom.

Film “Čuvari formule” koji je u Lokarnu imao svoju svetsku premijeru, jedini je koji odnosi dve nagrade sa ovog festivala, a ujedno je i prvi regionalni film koji je bio prikazan u selekciji Piaca Grande.

Film koji govoru o humanosti i empatiji, istinita priča o decenijama skrivanom akcidentu u Vinči 1958. godine, ostavio je veliki i snažan utisak na stručni žiri festivala, baš kao i na kritičare prestižnog magazine Varajati.

Sa dve nagrade iz Lokarna, ekipa filma “Čuvari formule” će se već naredne nedelje pokloniti mnogobrojnoj publici na regionalnoj premijeri u okviru glavnog programa 29. Sarajevo Film Festivala.

Srpski atletičar Elzan Bibić pobedio u Bernu i srušio državni rekord, u trci na 1.500 metara, posle 40 godina

0

Srpski atletičar Elzan Bibić pobedio je na mitingu u švajcarskom Bernu u trci na 1.500 metara, sa vremenom 3:34,20.

Bibić je tako oborio državni rekod u ovoj discipline koji je davne 1983. godine Dragan Zdravković postavio u Pragu.

Srpski reprezentativac je kroz cilj prošao ispred Švajcarca Toma Elmera i Britanca Džordža Milsa, a postignutim rezultatom je ujedno postavio najbolji rezultat u istoriji mitinga u glavnom gradu Švajcarske.

Bibić je ovim rezultatom prišao na samo sedam desetinki od norme za Olimpijske igre u Parizu naredne godine koja iznosi 3:33,50.

Potpisan Memorandum o saradnji Srbije i Švajcarske u oblasti nuklearne medicine

0

U Vladi Srbije potpisan je Memorandum o razumevanju između Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i švajcarske kompanije „Svis Rokets AG“ („Swiss Rockets AG“) kojim su otvorene nove mogućnosti za razvoj onkologije i nuklearne medicine.

Memorandum su potpisali resorna ministarka Jelena Begović i izvršni direktor kompanije „Svis Rokets“ Vladimir Cmiljanović koji je istakao da je ova kompanija zapravo ušla u saradnju sa državom Srbijom za pravljenje tzv. teranostik inovejšn centra.

– Ovo je dobra vest za naše gradjane, jer su naši ljudi koji žive i rade u Švajcarskoj i osnivači su inovativne kompanije, odnosno mreže kompanija Svis rokets holding, sa velikim brojem inovacija u svom portfoliju, odlučili da naprave ovaj korak i da prenesu svoje znanje i tehnologije u Srbiju. Ova kompanija će u okviru BIO 4 kampusa izgraditi novi inovacioni centar za nuklearnu medicinu – izjavila je Begovićeva.

Ona je dodala da će takođe pomoći razvoju startap ekosistema u oblasti biotehnologije u Srbiji i da je već započeta saradnja između ove kompanije sa našim naučno-istraživačkim institutima kao što je institut INEP, Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM).

Prema njenim rečima, ovi instituti su budući stanari BIO 4 kampusa, koji su već počeli da saradjuju sa švajcarskom kompanijom, a ovo je prvi konkretan projekat i očekuje se da će mu se pridružiti sve veći broj kompanija.

– Odlučili smo da uđemo u saradnju sa našom državom za pravljenje tzv. teranostik inovejšn centra. To su najmodernije bolnice, gde ćemo raditi proizvodnju najnovijih molekula za personalizovanu kancer medicinu. Radićemo sa najnovijim tehnologijama skeniranja pacijenata sa metastazama i onda ćemo na osnovu tih tehnologija moći da koristimo te molekule kako bi uspešno lečili pacijente sa metastazama – naveo je izvršni direktor kompanije „Swiss Rockets AG“ Vladimir Cmiljanović.

On je napomenuo da ova firma u stvari iz Švajcarske prebacuje veoma bitne tehnologije u Srbiju koje će se dalje razvijati u našoj zemlji.

Cmiljanović je poručio da su ovi projekti sada veoma bitni za pacijente sa solidnim tumorima, to su prvenstveno pacijenti sa metastazama na raku prostate, neuroendokrinim tumorima, za glioblastome, rak dojke, a sistematski će se, korak po korak uvoditi jedna po jedna indikacija.

On je istakao da su veliku ulogu u ostvarivanju ove saradnje, osim ministarke Begović, imale i premijerka Ana Brnabić, kao i ministarka zdravlja Danica Grujičić.

Ambasador Bradić i „Veltvohe“ kritikovali švajcarskog poslanika zbog optužbi na račun Srbije

0

Ambasador Srbije u Bernu Goran Bradić uputio je pismo poslaniku u Saveznom parlamentu Švajcarske Fabijanu Molini, članu Socijaldemokratske partije (SP), zbog nedavnih neprikladnih izjava o Srbiji u kojima je optužio Beograd za agresivne namere prema Kosovu, i to na protestu kosovske dijaspore na kojima su okupljeni nosili i zastave „velike Albanije“ i OVK. O izjavi Moline piše i list „Veltvohe“, navodeći da on svojim porukama na „velikoalbanskom skupu“ unosi balkanska previranja u Švajcarsku, uz ocenu da je to „neodgovorno igranje vatrom“, jer su mnogi pripadnici srpske i albanske nacionalnosti svoj drugi dom pronašli upravo u toj zemlji.

„Održali ste govor demonstrantima sa zastavama Albanije, „velike Albanije“, Kosova, ali i narodu sa zastavama i obeležjima OVK! Ako niste znali, OVK je klasifikovana kao teroristička organizacija kosovskih Albanaca…“, podsetio je Bradić.

Ambasador je naglasio da svaki švajcarski političar ima pravo da se izjasni o raznim spoljnopolitičkim pitanjima, ali da je neprikladno lažno optuživati i klevetati vladu ili predsednika jedne prijateljske zemlje.

Bradić je ocenio da se poslanik SP, stranke koja ima potpisan sporazum o saradnji sa pokretom Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, nije dobro pripermio za svoj govor i zbog toga ga je podsetio na činjenicu da je Srbija međunarodno priznata država, da su po njenom Ustavu u sastavu države i dve autonomne pokrajine – Vojvodina i Kosovo i Metohija.

„Prema međunarodnom pravu, suverenitet i teritorijalni integritet međunarodno priznatih država su nepovredivi, što je više puta i principijelno naglašeno u proteklih 16 meseci u slučaju Ukrajine. Ovaj princip mora važiti i za Srbiju. Prema Rezoluciji SB UN 1244, Kosovo je pod upravom UNMIK-a i ovim dokumentom je, između ostalog, predviđeno da se status Kosova rešava pregovorima. Prema ovom dokumentu UN, postoji i mogućnost da se nekoliko stotina pripadnika srpskih snaga bezbednosti vrati na Kosovo. Uprkos gore navedenim činjenicama, neke države (trenutno manje od polovine od 193 članice UN) priznale su Kosovo. Ako ste propustili, moram da istaknem da je u poslednjih šest godina više od dve desetine zemalja povuklo priznanje Kosova* jer žele da sačekaju političko rešenje ovog pitanja“, ukazao je on.

Bradić je podsetio da je NATO od 24. marta do 10. juna 1999. godine izvršio agresiju suprotnu međunarodnom pravu na Saveznu Republiku Jugoslaviju i da se mnogi međunarodni eksperti slažu da nije postojao odgovarajući mandat Saveta bezbednosti UN koji bi opravdao „intervenciju“, dok SRJ nije napala nijednu članicu NATO-a, pa se nije mogao primeniti ni slučaj savezništva prema članu 5. NATO ugovora.

„Srbija se kod kuće borila protiv terorizma i pokušaja secesije. Ovom vojnom agresijom NATO-a, kojom je prekršeno međunarodno pravo, napravljen je opasan presedan. Posledice su danas više nego vidljive“, podvukao je on.

Povodom teze švajcarskog poslanika o navodno agresivnim namerama Srbije prema Kosovu, Bradić je ukazao da su čak i EU i SAD nedavno nedvosmisleno izrazile da je za eskalaciju i tenzije na Kosovu odgovoran Aljbin Kurti, premijer vlasti u Prištini.

„Samo ove godine, policajci kosovski Albanci ispalili su ničim izazvano vatreno oružje na šestoro Srba (uključujući dvoje dece), ranivši ih. Desetak Srba je samovoljno uhapšeno, najbrutalnije prebijeno i zlostavljano! Svako poštovanje demokratije i vladavine prava! Vlasti u Prištini već deset godina opstruišu primenu Briselskog sporazuma kojim je predviđeno formiranje Zajednice srpskih opština. Da podsetim da su od 1999. godine albanski ekstremisti proterali više od 220.000 nealbanaca (Srba, Crnogoraca, Roma, Goranaca, Aškalija…) i da je stopa povratka raseljenih manja od 2 odsto! Da su albanski ekstremisti uništili, opljačkali i oskrnavili više od 140 srpskih pravoslavnih manastira, crkava i drugih spomenika kulture… Ni duše mrtvih nemaju dostojanstven počinak, pošto su oskrnavljeni i uništeni nadgrobni spomenici na nekoliko stotina srpskih groblja… Pogledajte na internetu posledice kosovskog pogroma 17/18.03.2004.“, istakao je on.

Srbija, vlada i predsednik su, podvukao je. posvećeni miru i stabilnosti u celom regionu Balkana, promovišu prednosti inicijative Otvoreni Balkan, pokušavaju da deeskaliraju, da očuvaju mir, ekonomski prosperitet, kao i da se zalažu za slobodu i ravnopravnost svih ljudi, posebno na Kosovu.

„Samo kompromisno rešenje, bez prinude i pretnji, može da obezbedi trajni mir, stabilnost i napredak za sve ljude na svetu obezbedi ceo region. Srbija kao suverena i vojno neutralna država vodi svoju politiku, što vam očigledno smeta. Težimo što boljim odnosima sa zemljama EU, SAD, Švajcarskom, Kinom, ali i sa Ukrajinom, Turskom, Ruskom Federacijom itd. Ako ste propustili, Srbija se pridružila zemljama koje osuđuju rusko delovanje u Ukrajini i podržavaju suverenitet. Međutim, Srbija se – kao i oko 150 zemalja sveta – nije pridružila sankcijama Rusiji. Vlada Srbije je više puta javno obrazlagala razloge za to. Budite pažljivi, pokušajte da budete objektivni i neutralni! Naravno, na vama je da birate da li ćete nastaviti da se ponašate kao lobista za Kosovo kod svog partijskog lidera ili ćete postati ozbiljan i razuman švajcarski političar“, podvukao je Bradić.

Švajcarski dnevnik „Veltvohe“ objavio je članak pod naslovom „Molina govorio na „velikoalbanskom skupu“, unosi balkanska previranja u Švajcarsku.

List podseća da se radi o demonstracijama koje je organizovala u Cirihu kosovska dijaspora.

„Molina je tvrdio da je proces normalizacije EU između Srbije i Kosova zastao jer predsednik Srbije Vučić ‘pali i provocira'“, podseća list.

„Veltvohe“ navodi da je Molina rekao da „naravno, kosovski Albanci ne žele ništa osim mira i stabilnosti u regionu“ i da vreme popuštanja „autoritativnom srpskom režimu“ mora proći.

List podseća da je Entoni Blinken, američki državni sekretar nedavno opisao kosovske akcije protiv srpske manjine kao nepotreban rast tenzija, koje miniraju napore SAD i EU da normalizuju odnose i „imale su posledice po bilateralne odnose SAD sa Kosovom“.

„Veltvohe“ prenosi da je na demonstracijama u Cirihu, na kojem je govorio poslanik Molina, bilo zastava „velike Albanije“, na kojima se vidi mapa koja obuhvata Albaniju, Kosovo, delove Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Grčke.

„Ovaj desni ekstremistički ili levo-nacionalistički imperijalizam, u zavisnosti od nečije tačke gledišta, očigledno predstavlja kršenje važećeg međunarodnog prava. Povrh toga, na mogli su se videti amblemi OVK, terorističke organizacije koju je Međunarodni krivični sud ocenio kao zločinačku“, ukazuje list.

„Bizarno pojavljivanje Fabijana Moline pred albanskim „ultrasima“, čije velikoalbanske fantazije podsećaju na veliku Albaniju koju su osnovale nacistička Nemačka i fašistička Italija, nije baš bio državno-politički poduhvat. Učešćem na ovom albanskom mitingu, Molina je odgovoran što se balkanski sukob proširio na našu neutralnu zemlju“, kritikuje list.

„Veltvohe“ dodaje da je ovo neodgovorno igranje vatrom s obzirom na to da su mnogi pripadnici srpske i albanske nacionalnosti svoj drugi dom pronašli u Švajcarskoj.

„I ovde – u interesu svih – treba da živimo zajedno što je moguće mirnije“, zaključuje list.

Srbija blistala na manifestaciji Rumunsko selo u Švajcarskoj

0

U subotu, 24. juna, na centralnom trgu u Frajburgu, održana je treću godinu za redom manifestacija pod nazivom Rumunsko selo. Organizator ove velike manifestacije je Rumunsko-švajcarska asocijacija, a pored Srbije, ovogodišnji gosti manifestacije bili su Gruzija, Moldavija, Ukrajina i Slovenija.

Srbiju je predstavljao Umetnički centar Soko iz Bazela. Konzul Republike Srbije u Bernu, Predrag Mandić, prisutne je pozdravio na tri različita jezika. Srbija je ove godina imala svoj štand na kojem je predstavila srpsku narodnu nošnju, kao i znamenite ličnosti koje potiču iz Srbije.

Ovaj multikulturalni festival sa štandovima kulinarstva i tradicionalne umetnosti privukao je mnoge posetioce. Posebno su bile interesantne narodne igre i tradicionalne pesme iz različitih država. Rumuni su se pokazali kao odlični domaćini najpre predstavivši svoju tradicionalnu narodnu nošnju, a potom i igre i pesme iz svog zavičaja. Zatim je svaka od gostujućih država imala priliku da izvede svoje najpoznatije tradicionalne pesme, ali i igre.

Na štandovima su bile okačene zastave predstavljenih država, pa su posetioci sa lakoćom mogli da prepoznaju o kojoj državi je reč.

Srpsku zajednicu je ove godine okupila novinarka Dijaspora televizije Švajcarska, Dragana Mandić, koja je organizovala srpski štand uz pomoć kolege, novinara, Stanka Nedića. Na srpskom štandu, pored narodne nošnje, opanaka i šajkače, mogle su se videti slike srpskih znamenitih ličnosti kao što su patrijarh Pavle, Mileva Marić Ajnštajn, Nikola Tesla i Novak Đoković. Geografska karta Srbije bila je prikazana na štandu, kao i mnogobrojne brošure iz Turističke organizacije Srbije, koje su deljene gostima štanda. Neizostavni su bili i srpski specijaliteti poput gibanice i proje koji su se takođe veoma svideli prisutnima. Za srpskim štandom, sve vreme, podršku je pružao konzul Predrag Mandić, a nešto kasnije su se priključili i članovi Umetničkog centra Soko, kao i predstavnik SPC u Bernu, sveštenik Stanko Marković sa suprugom. Bilo je i puno Srba koji su došli iz različitih krajeva Švajcarske kako bi ispratili nastup srpske pevačke grupe i posetili srpski štand.

Umetnički centar Soko se na ovoj manifestaciji predstavio kroz svoja dva sastava, žensku pevačku grupu koje su činile Andrijana Adamović, Natalija Stanković i Milica Milutinović, dok su dečju pevačku grupu predstavile: Dijana Jovičić, Mia Petrović, Teodora Panić, Marta i Petra Adamović. Muzička pratnja su bili Nikola Todorović na klarinetu i njegov tata Dejan na gitari. Takođe, svirale su i Marta Adamović na violini, i Petra Adamović na klavijaturi.

Naizmenično su nastupale članice dečjeg i ženskog sastava Umetničkog centra Soko pevajući najlepše srpske narodne pesme i to a kapela. Predsednica Umetničkog centra Soko, Andrijana Adamović, u susret Vidovdanu, solo je otpevala pesmu „Moba prela kod kneza Lazara“. Repertoar Sokola krasile su sledeće pesme: „Gusta mi magla padala“, „Ja večeram, dragi zvezde broji“, „Žanjem žito pa ga lepo slažem“, „Nikolo, gajle golemo“, „Da sam izvor voda ladna“, „Vo naše selo malovo“, „Drino vodo, žubora ti tvoga“, „Ide Lola u čarapa belih“, „Moj Dragane, verovatno ti je“, „Razgranala grana jorgovana“, „U Milice duge trepavice“, „Divan je kićeni Srem“ i „Usnula je dubok sanak“. Za vreme izvođenja srpskih pesama sve vreme se pored, pa i na samoj bini, viorila srpska zastava.

Petra Adamović, članica dečje pevačke grupe Umetničkog centra Soko nije krila oduševljenje nakon nastupa:

„Bilo je mnogo lepo, ja sam uživala i ponosna sam na sebe što sam prvi put pratila na klavijaturi moje drugarice koje su pevale pesmu „Divan je kićeni Srem“. Veliko mi je zadovoljstvo i ponos što sam mogla da predstavim svoju zemlju Srbiju. Moja sestra Marta je svirala violinu zajedno sa Dejanom koji je svirao gitaru. Baš su lepo svirali. Moja mama je pevala sa ženama, sokolicama, i one su divno pevale.“

Nakon nastupa naših muzičkih predstavnika, prisutne je pozdravio konzul Predrag Mandić najpre na francuskom, potom na nemačkom, i na kraju govor održao na engleskom jeziku. Zahvalio se organizatorima na pozivu i izrazio želju da učešće Srbije postane tradicija kada je ova manifestacija u pitanju. Pozvao je sve da posete srpski štand i uzmu brošure i materijale kako bi se upoznali sa prirodnim lepotama Srbije, manastirima, jezerima, rekama, banjama, tvrđavama. Zahvalio je i Umetničkom centru Soko na učešću, kao i svojoj supruzi Dragani što se potrudila da sve organizuje kako bi Srbija ove godine bila predstavljena na manifestaciji Rumunsko selo, naročito u pripremi tradicionalnih srpskih jela.

Manifestacija Rumunsko selo koja je za cilj imala promociju rumunske narodne nošnje, ali i narodnih nošnji zemalja gostiju, privukla je veliku pažnju kako vizuelnim tako i svojim audio sadržajima. Švajcarci, kao i razni drugi narodi, okupili su se u velikom broju kako bi se na različite načine upoznali sa kulturama predstavljenih zemalja.

„Poziv konzula Predraga Mandića i njegove žene Dragane da predstavljamo Srbiju na ovoj manifestaciji, veoma me je obradovao i bez razmišljanja sam ga prihvatila. Uvek je posebna čast kada ovako zvanično možete da predstavljate svoju zemlju u inostranstvu, pa još i pred drugim zemljama učesnicama. Umetnički centar Soko upravo neguje srpsko tradicionalno pevanje i na našem repertoaru su pesme iz svih krajeva u kojima su živeli i još uvek žive Srbi. Učestovavale su ženska i dečja pevačka grupa. Većinu pesama izvodimo tradicionalno, bez muzičke pratnje, ali ovog puta smo nekoliko pesama osvežili mini muzičkim aranžmanima, to jest, samo uz pratnju violine, koju svira moja ćerka Marta, i gitare koju je svirao naš drugar Dejan Todorović. Po prvi put je klavirska pratnja u jednoj pesmi bila moja druga ćerka Petra. To je starogradska pesma, pa je kao modernija obično i pevana uz muzičku pratnju. Na klarinetu je pesmu „U Milice duge trepavice” odsvirao Nikola Todorović, a tata Dejan ga je podržao na gitari. Mislim da je naš program, prevashodno ispunjen pesmama bez muzičke pratnje, takozvanim pesmama „na bas” i „na glas”, ovim dobio na dinamici i atraktivnosti. Posebnu pažnju Švajcaraca uvek izazove „groktalica” specifična pevačka tehnika koja ih podseća na jodlovanje. U moru raznih tradicionalnih muzika koje su se ovde mogle čuti, stekla sam utisak da smo se izdvojili nekom drugačijom atmosferom. Naš štand koji je sa toliko ljubavi dekorisala Dragana Mandić, ostavio je poseban utisak. Sve je bilo besplatno, a Dragana i Predrag sa decom zasenili su sve svojom ljubaznošću i toplinom. Nadam se da ćemo uskoro ponoviti ovakvo druženje“, istakla je Andrijana Adamović, predvodnica Umetničkog centra Soko.

Srpska publika je došla iz različitih krajeva Švajcarske kako bi ispratila ovu manifestaciju i bodrila svoje sunarodnike koji su uzeli učešće. Maja Petrović, koja je došla iz Bazela da prati nastup svoje ćerke koja je branila boje Srbije je istakla:

„Ovaj nastup je pokazao kakvu šarenu kulturnu baštinu imamo i koliko naša draga Andrijana ulaže vremena i truda, jer su naša deca iz nastupa u nastup sve bolja. Kroz ovakva učešća im se stvara i razvija ljubav prema zemlji porekla, što je već sada očigledno. Festival je sam po sebi pokazao tipičnosti za zemlje porekla učesnika. Hvala članovima ambasade koji su nas srčano podržali.“

Sedmogodišnji klarinetista Nikola Todorović ne krije oduševljenje što mu se na pozornici pridružio tata Dejan sa gitarom. Navodi da je veoma uzbuđen što su zajedno nastupili i to na otvorenom, dok mu je podršku iz publike pružio i mlađi brat Boris.

„Lepo sam se proveo sa mojim drugaricama sokolićima. Ja sam i ranije pevao sa njima. Volim kako one pevaju, a i večera u piceriji u Friburgu bila je uživancija.” Nikola je iskoristio priliku da se na srpskom štandu fotografiše sa svojom porodicom, ali i sa slikama Novaka Đokovića i Nikole Tesle koji su za njega velika inspiracija. „Bila mi je posebna čast i zadovoljstvo da učestvujem i prisustvujem ovom dogadjaju, jer oduvek ljude iz Rumunije doživljavam kao narod blizak mom narodu, valjda zbog sličnosti naših kultura, tradicija i vere naravno“, istakao je Nikolin tata Dejan Todorović.

Ova multinacionalna manifestacija je još jednom pokazala solidarnost između različitih naroda u Švajcarskoj, ali i podršku Švajcaraca ovakvim skupovima. Dijaspora televizija Švajcarska je bila medijski pokrovitelj ovog događaja, a novinarka i urednica programa na srpskom jeziku, Dragana Mandić, organizovala je učešće Srbije na manifestaciji.

„Bila mi je čast da se odazovem pozivu organizatora i moje koleginice sa televizije, Kamelije Kapraru. Veoma je važno da Srbija učestvuje na ovakvim događajima, jer tada imamo priliku da se predstavimo na najbolji mogući način. Koncept srpskog štanda bio je izložbene prirode, i kao takav je privukao ogromnu pažnju. Posećivali su nas ljudi različitih nacionalnosti u želji da čuju nešto više o Srbiji. Mnogi su bili iznenađeni da je Nikola Tesla Srbin, te smo se moj kolega novinar Stanko Nedić i ja potrudili da im razbijemo predrasude o Srbiji i Srbima kao narodu. Podelili smo veliki broj brošura i prospekata o Srbiji, ali smo i svakome ko je posetio naš štand poklonili jednu geografsku kartu Srbije, na kojoj se jasno vidi celokupna teritorija naše lepe zemlje. Pozvali smo ih da posete Srbiju i uvere se u ono što pričamo, a što mogu da vide u promotivnom materijalu. KUD Karađorđenam je pozajmio narodnu nošnju koja se najviše dopala našim kolegama sa ukrajinskog štanda, ali i gostima iz Alžira. Umetnički centar Soko nas je predstavio našim starim pesmama iz različitih krajeva Srbije, a svojim suptilnim izvođenjem pokazao senzibilitet srpskog naroda uopšte. Zahvalila bih i mom suprugu Predragu Mandiću što je u ime ambasade podržao naše učešće, ali i mojoj deci koja su nam ceo dan pomagala za štandom, tako da smo ovim zajedničkim prisustvom pokazali snagu i značaj porodičnih vrednosti“, istakla je Dragana na samom kraju manifestacije.

Na Danima književnosti u Soloturnu Srbe predstavili Olga Serafimovski Milenković, Violeta Aleksić i Goran Vulović

0

Dani književnosti u Soloturnu su forum za aktuelno književno stvaralaštvo u Švajcarskoj, za susrete švajcarskih pisaca iz svih krajeva zemlje, sa publikom, stručnjacima i izdavačima, uz brojna čitanja, filmske projekcije i izložbe. Održavaju se svake godine još od 1979. godine. Mediji i javnost ih doživljavaju kao najvažniji višejezični književni događaj u Švajcarskoj. Od osnivanja 1978. godine Dani književnosti grada Soloturna razvili su se u najvažniji forum za savremeno književno stvaralaštvo u Švajcarskoj. Predstavljaju višejezičnu raznolikost švajcarske književnosti u različitim formatima događaja, daju piscima i čitaocima priliku da se sretnu i razgovaraju u prijatnom okruženju i nude pozornicu posebno za mlade književne talente.

Na ovoj manifestaciji su prisutni književni stvaraoci iz celog sveta. Pored književnosti na ovom događaju su prisutne teme koje govore o problemima i sofisticiranosti prevodilačkog posla i kako ga promovisati, ali i diskusije o političkim i kulturno-političkim temama u aktuelnim prilikama. Uključuju partnere iz inostranstva na različitim nivoima u organizaciji i sprovođenju Dana književnosti.

Dane književnosti podržavaju mnoge organizacija među njima i Udruženje Dani književnosti Soloturna, koje je osnovano 1978. godine sa ciljem da se uspostavi forum za aktuelno književno stvaralaštvo u Švajcarskoj, kako bi se promovisao kontakt i razmena između autora, javnosti, medija i izdavača. na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.

Upravni odbor utvrđuje stratešku orijentaciju književnih dana, zadužuje programsku komisiju za kustos emisije rada i imenuje rukovodstvo. Ove godine među brojnim autorima na ovoj manifestaciji se pojavio i projekat „Tekstovi bez granica” koji na scenu dovodi pisce i prevodioce koji su deo švajcarske književne scene i pišu na raznim svetskim jezicima. Uz čitanje i diskusije o ključnoj temi, oni i njihov rad postaju vidljivi i čujni na dva jezika. Na ovogodišnjom manifestaciji u fokusu su bili bosanski, hrvatski, crnogorski i srpski jezik. „Tekstove bez granica” predstavili su tri generacije pisaca: Olga Serafimovski Milenković, Violeta Aleksić i Goran Vulović.

Srpski prevodilac i pisac Olga Serafimovski Milenković je došla u Švajcarsku početkom sedamdesetih godina, dok je pesnikinja i novinarka Violeta Aleksić došla devedesetih. Obe pišu na srpskom jeziku i stoga su vidljive samo dijaspori. Goran Vulović predstavlja mlađu generaciju. Rođen u Švajcarskoj, piše svoje tekstove na dijalektu o navodno bezglasnoj generaciji gastarbajtera. Ono što je svima zajedničko je da istražuju teme sećanja, nemira i (jezičkog) identiteta „između” i tumače ih na veoma različite načine.

Dvojezično scensko veče održano je uz rep pesme Gorana Vulovića- aka MC Milchmaa i Hanesa Barfusa i izazvalo je interesovanje publike koje se održalo u gradskom pozorištu Soloturna.) Moderatori su bile Jelica Popović i Silvija Sase. Među mnogobrojnim partnerima ove kulturne manifestacije bio je i Radio Krug, koga uređuju Violeta Aleksić i Tatjana Radojević.

Tokom proteklih 40 godina, Dani književnosti Soloturna predstavili su oko 1.600 različitih autora i njihovih dela. Dok su autori na stranim jezicima bili samo gosti prvih nekoliko godina, programski odbor je intenzivirao međunarodni dijalog i od 1992. godine pozivao sve više pisaca iz celog sveta. Dobitnici Nobelove nagrade za književnost Džon Maksvel Kuci, Ginter Gras, Imre Kertes, Herta Miler, Klod Simon i Vole Soinka takođe su bili učesnici ove manifestacije u Soloturnu.

POSLEDNJE VESTI