Reklama

Promocija časopisa „Swiss Serbi“

0

U Ambasadi Republike Srbije u Bernu je 03. jula održana promocija časopisa „Swiss Serbi“. Promociji su prisustvovali Njegovo preosveštenstvo Episkop austrijsko-švajcarski g. Andrej (Ćilerdžić), Njena ekselencija ambasadorka RS u Švajcarskoj dr Snežana Janković, konzul dr Aleksandar Đuričić i predstavnici srpskih udruženja u Švajcarskoj

Skupu se u ime domaćina prvo obratila ambasadorka dr Snežana Janković. Ambasadorka Janković je pozdravila sve prisutne i ukazala na to da su vrata Ambasade Srbije u Bernu uvek otvorena za sve predstavnike srpske zajednice, a naročito za promocije ovakve vrste. Abasadorka je čestitala izdavačima na dobro odrađenom projektu. Istakla je da je časopis „Swiss Serbi“ od izuzetnog značaja za celokupnu srpsku zajednicu u Švajcarskoj i da je vrlo prijatno iznenađena kvalitetom časopisa, kako temama koje časopis obrađuje, tako i dizajnom i kvalitetom štampe.

„Od sveg srca Vam želim uspeha u radu i nadam se da će ovaj projekat zaživeti i da ćete imati mnogo mnogo izdanja“ – rekla je na kraju svog obraćanja ambasadorka Janković.

Posle ambasadorke skupu se obratio i preosvećeni vladika Andrej. Vladika je istakao da kao dete dijaspore veoma dobro poznaje život naših sunarodnika u Zapadnoj Evropi.

„Ljudi koji su došli ovde u Švajcarskoj na dve godine ostali su tu tridesetak i više godina. Njihova deca su se rodila ovde, ovde im se rađaju i unuci. Mi u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi se trudimo da tim ljudima pomognemo na sve moguće načine, a naročito u borbi za očuvanje kulturnog identiteta i pravoslavne vere. Ovaj časopis se takođe bavi tim temama i njegova posebna važost je u tome što je dvojezičan, tako da mogu da ga čitaju i Srbi koji su rođeni ovde i da pri tom uče srpski jezik i ćiričično pismo. Časopis takođe mogu da čitaju i Švajcarci i treba ga poslati na sve adrese ljudi koji se bave migracijom i integracijom. Srbi u Švajcarskoj mogu da se ponose i pohvale što imaju jedan ovakav štampani medij i mogu biti uzor i ostalim Srbima u rasejanju. Srpska Pravoslavna Crkva će podržati ovaj projekat na sve načinei ja ću se kao Episkop Austrijsko-švajcarski potruditi da Vam pomognem da ovaj projekat zaživi“ – istakao je na kraju svog pozdravnog govora vladika Andrej.

U ime izdavača časopis su predstavili mr Živko Marković, student slavistike Bisera Tasić i urednik časopisa Boban Petković.

Mr Živko Marković se osvrnuo na istorijat srpske pisane reči u Švajcarskoj. On je prisutnima pokazao kopiju jednog primerka časopisa „Sloboda“. To je prvi srpski dvojezični časopis u Švajcarskoj, koji je davne 1864. godine u Ženevi izdavao Vladimir Jovanović, na francuskom i na srpskom jeziku. „Tada je u Švajcarskoj živelo nekoliko desetina Srba. Sada nas ima ovde ovde preko sto hiljada i mi moramo da imamo svoj časopis. Bez obzira što je ovo doba interneta, značaj štampane reči je i dalje ogroman. Ovakva vrsta štampanog časopisa se ne baca već se on čuva u kućnoj biblioteci. Zbog toga sam pomogao u pripremi ovog časopisa i spreman sam da u buduće uvek pomognem. Nadam se da će Srbi u Švajcarskoj shvatiti značaj ovog projekta i da će sva srpska udruženja kupovinom ovog časopisa pomoći da sve ovo ne ostane samo na pilot fazi. Mada su do sada svi štampani projekti zaustavljani zbog nedostatka finansija ja sam ovoga puta optimista i nadam se da će svi predstavnici srpskih institucija i udruženja pomoći.“

Bisera Tasić je u svom kraktkom obraćanju upoznala prisutne sa svojim angažovanjem u procesu pripreme časopisa. „Kao student slavistike na Univerzitetu u Cirihu, ja sam od samog početka razumela koliko svojim angažovanjem pomažem ne samo izdavaču ovog časopisa, već i čitavoj srpskoj zajednici. Organizacija srpskih studenata čiji sam ja član, uvek se odaziva pozivima naših organizacija i mi smo uvek tu da pomognemo. I prilikom pripreme ovog časopisa mi studenti smo se odazvali pozivu gospodina Petkovića i dali svoj doprinos. Ja sam uradila intervju sa gospođom ambasadorkom Janković a naša predsednica Nevena Radovanović je napisala dva teksta. Prilikom pravljenja intervjua sa ambasadorkom Janković osećala sam se veoma prijatno i veliko mi je zadovoljstvo što sam deo ovog projekta. Nadam se da ćemo mi, srpski studenti U Švajcarskoj, i u buduće moći da pišemo za časopis „Swiss Serbi“.

Urednik časopisa „Swiss Serbi“ se u završnoj reči na promociji zahvalio svima koji su pomogli da ovaj časopis ugleda svetlost dana i izrazio nadu da će posle ove pilot faze u septembru izaći i prvi broj iz štampe. „Ideja da izdajem dvojezični časopis za Srbe u Švajcarskoj rodila se još 2007. godine. Tada sam imao već pripremljen ceo projekat i ponudio sam ga čelnim ljudima Srpskog kulturnog saveza u Švajcarskoj. Nažalost nisam dobio saglasnost Upravnog Odbora i taj časopis sam morao da štampam u privatnoj režiji. Finansijski to nije moglo da se izdrži tako smo tada ostali samo na pilot broju. I evo posle osam godina projekat sa kojim sam konkurisao kod Minisarstva spoljnih poslova – Uprave za dijasporu je prošao i naše udruženje „ALTS“ je dobilo finansijska sredstva za izradu ovog časopisa. Ta sredstva su pokrivala otprilike polovinu troškova pripreme i štampe ovog pilot izdanja. Drugu polovinu smo uspeli da obezbedimo prodavajući prostor za oglašavanje i tu su nam uglavnom srpski privrednici u Švajcarskoj izašli u susret. Ja sam prilikom podnošenja projekta naglasio da ćemo sva sredstva koja dobijemo iz Srbije vratiti u Srbiju. I mi smo to obećanje ispunili i u Srbiju vratili dvostruko više, jer su i dizajn i pripremu za štampu, i prevod i na kraju štampu odradile firme iz Srbije.

Ovaj projekat ne bi uspeo bez svesrdne pomoći svih vas koji ste se večeras okupili ovde. Svi autori tekstova su radili bez honorara, čak su morali da od svojih sredstava plaćaju putne proškove. Najsrdačnije vam hvala. Mislim da se sav naš trud isplatio i ono što smo želeli, ostvarili smo. Srbi su preko ovog pilot broja dobili jednu svojevrsnu „ličnu kartu“. Predstavili smo srpsku zajednicu u Švajcarskoj i načine njenog organizovanja i funkcionisanja. Tu su tekstovi o SPC, o srpskoj dopunskoj školi, o umetnicima, piscima, folkloru, studentima, o srpskom pozorištu. Pored identiteta pozabavili smo se i temom integracije koja je ne manje bitna za nas Srbe ovde. U specijalnom izdanju predstavili smo i našu maticu Srbiju kao dobro mesto za investicije i putovanja. To su teme koje su od izuzetnog značaja za naš narod u Srbiji, jer svi moramo da se potrudimo da se pokrene proizvodnja u Srbiji, kako bi naši sunarodnici u Matici ostvarili jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na rad i lični dohodak. Mi u septembru krećemo sa promocijama u srpskim crkvenim opštinama i srpskim udruženjima. Nadamo se da će časopis naići na dobar prijem i da ćemo moći da nastavimo sa štampanjem.

Na kraju da se zahvalim našoj, ambasadi koja nam je pomogla i pri pripremi časopisa kao i pri organizaciji ove promocije. Posebnu zahvalost dugujem i preosvećenom vladici Andreju, koji je iz Beča doputovao da bi prisustvovao našoj promociji. Reči pohvale koje su nam uputili Njena ekselencija dr Janković i preosvećeni Vladika Andrej gode, ali i obavezuju. Moramo da nastavimo da radimo i da svi, zajedničkim snagama uspemo da popravimo srpski imidž kod naših domaćina i da našoj Matici pomognemo da ekonomski ojača. Srbi u Švajcarskoj imaju dosta toga da kažu o sebi i svojoj otadžbini i nadam se da je ovo samo početak te velike priče“ -rekao je na kraju promocije urednik časopisa „Swiss Serbi“ Boban Petković.

Posle promocije upriličen je i mali koktel za dalje druženje i razmenu mišljenja.

Pomen srpskom gardisti stradalom u Švajcarskoj

0
Zajednica Srba Švajcarske, Foto: Barbara Truninger

Dana 04. jula 2015. godine upravni odbor Zajednice Srba Švajcarske je organizovao pomen Marku Orloviću, tragično stradalom srpskom gardisti nedaleko od mesta Andelfingen avgusta meseca 1943. godine.

Naime, početkom 2014. godine šef arhiva u mestu Andelfingen, gospodin Werner Stegemann je slučajno šetajući se pored jezera Husemer na ivici šume zaraslu u trnje i šipražje otkrio spomen ploču na kojoj je na srpskom i nemačkom jeziku bilo ispisano nekoliko reči i stajalo ime Marko Orlović. Ovo otkriće je gospodina Stegemanna podstaklo na istraživanje, te je ubrzo u arhivu pronašao dokumenta koja su svedočila o tome da je u sabirnom centru Veri, kod Andelfingena tokom 2. svetskog rata bila smeštena grupa od 120 srpskih oficira, najverovatnije gardista, koji su izbegli iz ratom zahvaćene Jugoslavije. Marko Orlović je bio jedan od njih.

10985202_855221717849125_6784309236803415849_nO svom otkriću gospodin Stegemann je obavestio Zajednicu Srba Švajcarske, a oni su ubrzo zatim uz odobrenje nadležne opšinske vlasti, krenuli u uredjenje ove spomen ploče. Krajem juna meseca 2015. godine svi radovi su privedeni kraju, te je tim povodom 04. jula 2015. organizovan pomen Marku Orloviću. Ovom činu prisustvovali su članovi Zajednice Srba Švajcarske, sveštenik Miroslav Simionović iz Srpske pravoslavne Crkve u Cirihu, gospodin Predrag Mandić, vice konzul u Generalnom konzulatu Republike Srbije u Cirihu, gospodin Martin Gunthardt predsednik opštine Ossingen, gospodin Peter Sroll, predsednik opštine Kleinandelfingen, gospodin Walter Okle predstavnik foruma za integraciju u gradu Vintertur, gospodin Werner Stegemann, te dopisnici regionalnog lista „Der Landbote“ iz Vintertura.

11235044_857321917639105_2699158242799472306_nDragan Gavrić i Radenko Simić su prisutne pozdravili u ime Zajednice Srba Švajcarske i upoznali ih sa aktivnostima Zajednice na obnovi spomen ploče. Prisutnima se obratio i predsednik opštine Ossingen, koji je ovom prilikom otpevao i pesmu posevećenu prijateljstvu, ljubavi i miru.

Werner Stegemann je za ovu priliku pripremio i panoe sa fotografijama srpskih oficira i vojnika, koji su bili smešteni u sabirnom centru Veri, kod Andelfingena. On se osvrnuo i na tragični dogadjaj u kome je Marko Orlović izgubio život, kao i na njegovu sahranu, ističući da je sahrani prisustvovao i izaslanik valde kantona Cirih, što samo po sebi govori o značaju koji je pridavan srpskim oficirima i vojnicima smeštenim u ovom sabirnom centru.

Nakon pomena Zajednica Srba Švajcarske je za sve prisutne organizovala kraći kulturno umetnički program i apero. U ovom programu su učestvovali mladi umetnici Stefan Stevanović, Pedja Stojanović, muška pevačka grupa FMD „Izvor“ St. Gallen, ženska pevačke grupa iz FMD „Kolo“ Neuhausen.

O ovom dogadjaju u regionalnim novinama „der Landbote“ objavljen je poseban prilog.

Radenko Simić

POSLEDNJE VESTI