Srbija blistala na manifestaciji Rumunsko selo u Švajcarskoj

0

U subotu, 24. juna, na centralnom trgu u Frajburgu, održana je treću godinu za redom manifestacija pod nazivom Rumunsko selo. Organizator ove velike manifestacije je Rumunsko-švajcarska asocijacija, a pored Srbije, ovogodišnji gosti manifestacije bili su Gruzija, Moldavija, Ukrajina i Slovenija.

Srbiju je predstavljao Umetnički centar Soko iz Bazela. Konzul Republike Srbije u Bernu, Predrag Mandić, prisutne je pozdravio na tri različita jezika. Srbija je ove godina imala svoj štand na kojem je predstavila srpsku narodnu nošnju, kao i znamenite ličnosti koje potiču iz Srbije.

Ovaj multikulturalni festival sa štandovima kulinarstva i tradicionalne umetnosti privukao je mnoge posetioce. Posebno su bile interesantne narodne igre i tradicionalne pesme iz različitih država. Rumuni su se pokazali kao odlični domaćini najpre predstavivši svoju tradicionalnu narodnu nošnju, a potom i igre i pesme iz svog zavičaja. Zatim je svaka od gostujućih država imala priliku da izvede svoje najpoznatije tradicionalne pesme, ali i igre.

Na štandovima su bile okačene zastave predstavljenih država, pa su posetioci sa lakoćom mogli da prepoznaju o kojoj državi je reč.

Srpsku zajednicu je ove godine okupila novinarka Dijaspora televizije Švajcarska, Dragana Mandić, koja je organizovala srpski štand uz pomoć kolege, novinara, Stanka Nedića. Na srpskom štandu, pored narodne nošnje, opanaka i šajkače, mogle su se videti slike srpskih znamenitih ličnosti kao što su patrijarh Pavle, Mileva Marić Ajnštajn, Nikola Tesla i Novak Đoković. Geografska karta Srbije bila je prikazana na štandu, kao i mnogobrojne brošure iz Turističke organizacije Srbije, koje su deljene gostima štanda. Neizostavni su bili i srpski specijaliteti poput gibanice i proje koji su se takođe veoma svideli prisutnima. Za srpskim štandom, sve vreme, podršku je pružao konzul Predrag Mandić, a nešto kasnije su se priključili i članovi Umetničkog centra Soko, kao i predstavnik SPC u Bernu, sveštenik Stanko Marković sa suprugom. Bilo je i puno Srba koji su došli iz različitih krajeva Švajcarske kako bi ispratili nastup srpske pevačke grupe i posetili srpski štand.

Umetnički centar Soko se na ovoj manifestaciji predstavio kroz svoja dva sastava, žensku pevačku grupu koje su činile Andrijana Adamović, Natalija Stanković i Milica Milutinović, dok su dečju pevačku grupu predstavile: Dijana Jovičić, Mia Petrović, Teodora Panić, Marta i Petra Adamović. Muzička pratnja su bili Nikola Todorović na klarinetu i njegov tata Dejan na gitari. Takođe, svirale su i Marta Adamović na violini, i Petra Adamović na klavijaturi.

Naizmenično su nastupale članice dečjeg i ženskog sastava Umetničkog centra Soko pevajući najlepše srpske narodne pesme i to a kapela. Predsednica Umetničkog centra Soko, Andrijana Adamović, u susret Vidovdanu, solo je otpevala pesmu „Moba prela kod kneza Lazara“. Repertoar Sokola krasile su sledeće pesme: „Gusta mi magla padala“, „Ja večeram, dragi zvezde broji“, „Žanjem žito pa ga lepo slažem“, „Nikolo, gajle golemo“, „Da sam izvor voda ladna“, „Vo naše selo malovo“, „Drino vodo, žubora ti tvoga“, „Ide Lola u čarapa belih“, „Moj Dragane, verovatno ti je“, „Razgranala grana jorgovana“, „U Milice duge trepavice“, „Divan je kićeni Srem“ i „Usnula je dubok sanak“. Za vreme izvođenja srpskih pesama sve vreme se pored, pa i na samoj bini, viorila srpska zastava.

Petra Adamović, članica dečje pevačke grupe Umetničkog centra Soko nije krila oduševljenje nakon nastupa:

„Bilo je mnogo lepo, ja sam uživala i ponosna sam na sebe što sam prvi put pratila na klavijaturi moje drugarice koje su pevale pesmu „Divan je kićeni Srem“. Veliko mi je zadovoljstvo i ponos što sam mogla da predstavim svoju zemlju Srbiju. Moja sestra Marta je svirala violinu zajedno sa Dejanom koji je svirao gitaru. Baš su lepo svirali. Moja mama je pevala sa ženama, sokolicama, i one su divno pevale.“

Nakon nastupa naših muzičkih predstavnika, prisutne je pozdravio konzul Predrag Mandić najpre na francuskom, potom na nemačkom, i na kraju govor održao na engleskom jeziku. Zahvalio se organizatorima na pozivu i izrazio želju da učešće Srbije postane tradicija kada je ova manifestacija u pitanju. Pozvao je sve da posete srpski štand i uzmu brošure i materijale kako bi se upoznali sa prirodnim lepotama Srbije, manastirima, jezerima, rekama, banjama, tvrđavama. Zahvalio je i Umetničkom centru Soko na učešću, kao i svojoj supruzi Dragani što se potrudila da sve organizuje kako bi Srbija ove godine bila predstavljena na manifestaciji Rumunsko selo, naročito u pripremi tradicionalnih srpskih jela.

Manifestacija Rumunsko selo koja je za cilj imala promociju rumunske narodne nošnje, ali i narodnih nošnji zemalja gostiju, privukla je veliku pažnju kako vizuelnim tako i svojim audio sadržajima. Švajcarci, kao i razni drugi narodi, okupili su se u velikom broju kako bi se na različite načine upoznali sa kulturama predstavljenih zemalja.

„Poziv konzula Predraga Mandića i njegove žene Dragane da predstavljamo Srbiju na ovoj manifestaciji, veoma me je obradovao i bez razmišljanja sam ga prihvatila. Uvek je posebna čast kada ovako zvanično možete da predstavljate svoju zemlju u inostranstvu, pa još i pred drugim zemljama učesnicama. Umetnički centar Soko upravo neguje srpsko tradicionalno pevanje i na našem repertoaru su pesme iz svih krajeva u kojima su živeli i još uvek žive Srbi. Učestovavale su ženska i dečja pevačka grupa. Većinu pesama izvodimo tradicionalno, bez muzičke pratnje, ali ovog puta smo nekoliko pesama osvežili mini muzičkim aranžmanima, to jest, samo uz pratnju violine, koju svira moja ćerka Marta, i gitare koju je svirao naš drugar Dejan Todorović. Po prvi put je klavirska pratnja u jednoj pesmi bila moja druga ćerka Petra. To je starogradska pesma, pa je kao modernija obično i pevana uz muzičku pratnju. Na klarinetu je pesmu „U Milice duge trepavice” odsvirao Nikola Todorović, a tata Dejan ga je podržao na gitari. Mislim da je naš program, prevashodno ispunjen pesmama bez muzičke pratnje, takozvanim pesmama „na bas” i „na glas”, ovim dobio na dinamici i atraktivnosti. Posebnu pažnju Švajcaraca uvek izazove „groktalica” specifična pevačka tehnika koja ih podseća na jodlovanje. U moru raznih tradicionalnih muzika koje su se ovde mogle čuti, stekla sam utisak da smo se izdvojili nekom drugačijom atmosferom. Naš štand koji je sa toliko ljubavi dekorisala Dragana Mandić, ostavio je poseban utisak. Sve je bilo besplatno, a Dragana i Predrag sa decom zasenili su sve svojom ljubaznošću i toplinom. Nadam se da ćemo uskoro ponoviti ovakvo druženje“, istakla je Andrijana Adamović, predvodnica Umetničkog centra Soko.

Srpska publika je došla iz različitih krajeva Švajcarske kako bi ispratila ovu manifestaciju i bodrila svoje sunarodnike koji su uzeli učešće. Maja Petrović, koja je došla iz Bazela da prati nastup svoje ćerke koja je branila boje Srbije je istakla:

„Ovaj nastup je pokazao kakvu šarenu kulturnu baštinu imamo i koliko naša draga Andrijana ulaže vremena i truda, jer su naša deca iz nastupa u nastup sve bolja. Kroz ovakva učešća im se stvara i razvija ljubav prema zemlji porekla, što je već sada očigledno. Festival je sam po sebi pokazao tipičnosti za zemlje porekla učesnika. Hvala članovima ambasade koji su nas srčano podržali.“

Sedmogodišnji klarinetista Nikola Todorović ne krije oduševljenje što mu se na pozornici pridružio tata Dejan sa gitarom. Navodi da je veoma uzbuđen što su zajedno nastupili i to na otvorenom, dok mu je podršku iz publike pružio i mlađi brat Boris.

„Lepo sam se proveo sa mojim drugaricama sokolićima. Ja sam i ranije pevao sa njima. Volim kako one pevaju, a i večera u piceriji u Friburgu bila je uživancija.” Nikola je iskoristio priliku da se na srpskom štandu fotografiše sa svojom porodicom, ali i sa slikama Novaka Đokovića i Nikole Tesle koji su za njega velika inspiracija. „Bila mi je posebna čast i zadovoljstvo da učestvujem i prisustvujem ovom dogadjaju, jer oduvek ljude iz Rumunije doživljavam kao narod blizak mom narodu, valjda zbog sličnosti naših kultura, tradicija i vere naravno“, istakao je Nikolin tata Dejan Todorović.

Ova multinacionalna manifestacija je još jednom pokazala solidarnost između različitih naroda u Švajcarskoj, ali i podršku Švajcaraca ovakvim skupovima. Dijaspora televizija Švajcarska je bila medijski pokrovitelj ovog događaja, a novinarka i urednica programa na srpskom jeziku, Dragana Mandić, organizovala je učešće Srbije na manifestaciji.

„Bila mi je čast da se odazovem pozivu organizatora i moje koleginice sa televizije, Kamelije Kapraru. Veoma je važno da Srbija učestvuje na ovakvim događajima, jer tada imamo priliku da se predstavimo na najbolji mogući način. Koncept srpskog štanda bio je izložbene prirode, i kao takav je privukao ogromnu pažnju. Posećivali su nas ljudi različitih nacionalnosti u želji da čuju nešto više o Srbiji. Mnogi su bili iznenađeni da je Nikola Tesla Srbin, te smo se moj kolega novinar Stanko Nedić i ja potrudili da im razbijemo predrasude o Srbiji i Srbima kao narodu. Podelili smo veliki broj brošura i prospekata o Srbiji, ali smo i svakome ko je posetio naš štand poklonili jednu geografsku kartu Srbije, na kojoj se jasno vidi celokupna teritorija naše lepe zemlje. Pozvali smo ih da posete Srbiju i uvere se u ono što pričamo, a što mogu da vide u promotivnom materijalu. KUD Karađorđenam je pozajmio narodnu nošnju koja se najviše dopala našim kolegama sa ukrajinskog štanda, ali i gostima iz Alžira. Umetnički centar Soko nas je predstavio našim starim pesmama iz različitih krajeva Srbije, a svojim suptilnim izvođenjem pokazao senzibilitet srpskog naroda uopšte. Zahvalila bih i mom suprugu Predragu Mandiću što je u ime ambasade podržao naše učešće, ali i mojoj deci koja su nam ceo dan pomagala za štandom, tako da smo ovim zajedničkim prisustvom pokazali snagu i značaj porodičnih vrednosti“, istakla je Dragana na samom kraju manifestacije.

Na Danima književnosti u Soloturnu Srbe predstavili Olga Serafimovski Milenković, Violeta Aleksić i Goran Vulović

0

Dani književnosti u Soloturnu su forum za aktuelno književno stvaralaštvo u Švajcarskoj, za susrete švajcarskih pisaca iz svih krajeva zemlje, sa publikom, stručnjacima i izdavačima, uz brojna čitanja, filmske projekcije i izložbe. Održavaju se svake godine još od 1979. godine. Mediji i javnost ih doživljavaju kao najvažniji višejezični književni događaj u Švajcarskoj. Od osnivanja 1978. godine Dani književnosti grada Soloturna razvili su se u najvažniji forum za savremeno književno stvaralaštvo u Švajcarskoj. Predstavljaju višejezičnu raznolikost švajcarske književnosti u različitim formatima događaja, daju piscima i čitaocima priliku da se sretnu i razgovaraju u prijatnom okruženju i nude pozornicu posebno za mlade književne talente.

Na ovoj manifestaciji su prisutni književni stvaraoci iz celog sveta. Pored književnosti na ovom događaju su prisutne teme koje govore o problemima i sofisticiranosti prevodilačkog posla i kako ga promovisati, ali i diskusije o političkim i kulturno-političkim temama u aktuelnim prilikama. Uključuju partnere iz inostranstva na različitim nivoima u organizaciji i sprovođenju Dana književnosti.

Dane književnosti podržavaju mnoge organizacija među njima i Udruženje Dani književnosti Soloturna, koje je osnovano 1978. godine sa ciljem da se uspostavi forum za aktuelno književno stvaralaštvo u Švajcarskoj, kako bi se promovisao kontakt i razmena između autora, javnosti, medija i izdavača. na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.

Upravni odbor utvrđuje stratešku orijentaciju književnih dana, zadužuje programsku komisiju za kustos emisije rada i imenuje rukovodstvo. Ove godine među brojnim autorima na ovoj manifestaciji se pojavio i projekat „Tekstovi bez granica” koji na scenu dovodi pisce i prevodioce koji su deo švajcarske književne scene i pišu na raznim svetskim jezicima. Uz čitanje i diskusije o ključnoj temi, oni i njihov rad postaju vidljivi i čujni na dva jezika. Na ovogodišnjom manifestaciji u fokusu su bili bosanski, hrvatski, crnogorski i srpski jezik. „Tekstove bez granica” predstavili su tri generacije pisaca: Olga Serafimovski Milenković, Violeta Aleksić i Goran Vulović.

Srpski prevodilac i pisac Olga Serafimovski Milenković je došla u Švajcarsku početkom sedamdesetih godina, dok je pesnikinja i novinarka Violeta Aleksić došla devedesetih. Obe pišu na srpskom jeziku i stoga su vidljive samo dijaspori. Goran Vulović predstavlja mlađu generaciju. Rođen u Švajcarskoj, piše svoje tekstove na dijalektu o navodno bezglasnoj generaciji gastarbajtera. Ono što je svima zajedničko je da istražuju teme sećanja, nemira i (jezičkog) identiteta „između” i tumače ih na veoma različite načine.

Dvojezično scensko veče održano je uz rep pesme Gorana Vulovića- aka MC Milchmaa i Hanesa Barfusa i izazvalo je interesovanje publike koje se održalo u gradskom pozorištu Soloturna.) Moderatori su bile Jelica Popović i Silvija Sase. Među mnogobrojnim partnerima ove kulturne manifestacije bio je i Radio Krug, koga uređuju Violeta Aleksić i Tatjana Radojević.

Tokom proteklih 40 godina, Dani književnosti Soloturna predstavili su oko 1.600 različitih autora i njihovih dela. Dok su autori na stranim jezicima bili samo gosti prvih nekoliko godina, programski odbor je intenzivirao međunarodni dijalog i od 1992. godine pozivao sve više pisaca iz celog sveta. Dobitnici Nobelove nagrade za književnost Džon Maksvel Kuci, Ginter Gras, Imre Kertes, Herta Miler, Klod Simon i Vole Soinka takođe su bili učesnici ove manifestacije u Soloturnu.

Dodela svedočanstava maturantima u Ambasadi u Bernu

0

Kao i svake godine, jedna grupa đaka Dopunske nastave na srpskom jeziku završava svoje osnovno obrazovanje i krupnim koracima ide dalje noseći duboko u sebi uspomene na sve što su naučili o srpskom jeziku, istoriji, kulturi i tradiciji naroda iz kog potiču. Ambasada Republike Srbije u Bernu je i ove godine bila domaćin završne svečanosti za maturante sa svog konzularnog područja, kojom prilikom su im podeljena uverenja o završenom posebnom programu osnovnog obrazovanja i vaspitanja.

Dodeli svedočanstava je prethodio bogat kulturno-umetnički program koji je i ove godine pripremila nastavnica Andrijana Adamović, a učešće su uzeli i učenici nastavnica Jelene Mitrović, Mire Tomić, Snežane Šaronjić, Margite Tot i Nataše Malešević.

Dečija pevačka grupa Umetničkog centra „Soko“ iz Bazela, pod vođstvom Andrijane Adamović, proslavu je otvorila maestralnim izvođenjem himne „Bože pravde“.

Nakon toga prisutnima se u ime Ambasade obratio konzul Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji, gospodin Predrag Mandić:

-„Draga deco, dragi roditelji, poštovana koordinatorko i ovde prisutni nastavnici koji tu dužnost vršite na konzularnom području ambasade, dobro nam došli. Meni je pripala ta čast da vas pozdravim u ime ambasadora, njegove ekselencije, gospodina Gorana Bradića. Čestitam nastavnicima na još jednoj odškolovanoj generaciji, a učenicima na uspehu. Deci bih hteo da poručim da ovo jeste kraj jednog programa, ali nije kraj njihovog učenja, njihovog istraživanja, njihovog puta ka uspehu. Leonardo da Vinči je govorio da uspešan čovek ne čeka da se stvari dogode njemu, nego izađe i on se dogodi stvarima. Vrlo je lako moguće da ovde među vama postoji neki novi Tesla, samo treba da nastavite da ga tražite u sebi. Ne treba da zaboravite da ste vi ogledalo Srbije u Švajcarskoj. Stranci kad gledaju vas, vide Srbiju.“

Konzul Mandić je istakao da mu je pružanje podrške Dopunskoj nastavi predstavljalo izazov, ali i inspiraciju. Zahvalio se prisutnim roditeljima što su upisali svoju decu na nastavu na srpskom jeziku, i pozvao one koji nisu da to isprave, kako bi se broj đaka u Švajcarskoj povećao. Istakao je da je najvažnija, ali i najteža stvar od dece napraviti dobre ljude. Čestitao je učiteljici Jeleni Mitrović dobijanje ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena, i izrazio sreću što je upravo ona prethodnih godinu dana učila njegovu decu srpski jezik.

Ova godina je godina oproštaja od učenika, dela nastavnika, ali i za samu koordinatorku Dopunske nastave na srpskom jeziku, Biljanu Bukinac, koja je prethodnih pet godina organizovala nastavu na srpskom jeziku u inostranstvu, bila čvrsta spona između otadžbine i onih koji žive u rasejanju. Koordinatorka je najpre još jednom informisala prisutne o važnosti učenja srpskog jezika u okviru Dopunske nastave, a potom veoma emotivnim rečima nastavila:

„Svim učenicima koji danas završavaju osmi razred u ime Ministarstva prosvete Republike Srbije i u svoje lično ime čestitam i želim im puno uspeha u daljem školovanju. Istakla bih da nisu jedino osmaci oni koje nećemo viđati sledeće školske godine. Nažalost, ove školske godine svoje angažovanje završavaju i nastavnice Andrijana Adamović i Snežana Šaronjić. Nastavnici Andrijani Adamović se od srca zahvaljujemo na kvalitetnom i posvećenom radu, jer sve priredbe koje su organizovane ovde u Ambasadi kreirala je upravo ona. Takođe, kako i ja kao koordinator ove godine u avgustu završavam svoju dužnost, iskoristila bih priliku da se zahvalim Ambasadi u Bernu koja nam je uvek pružala veliku podršku. Uvek su bili tu za nas, za nastavnike, za decu i za roditelje. Zahvalila bih se roditeljima što su prepoznali značaj obrazovanja svoje dece na srpskom jeziku. Zahvaljujem se našim dragim osmacima koji su pored obaveza u švajcarskim školama našli vremena da dolaze na našu nastavu, da uče srpski jezik, uče srpsku istoriju i na taj način neguju i jačaju pripadnost srpskom narodu. Završiću rečima našeg velikog pesnika Duška Radovića: Volite srpski jezik svakog dana po malo, jer srpski jezik nema nikog drugog osim vas“, rekla je Biljana Bukinac.

Program je započeo pesmom Ljubivoja Ršumovića „Zdravica narodu srpskom“ koju su recitovali đaci Aleksa Janković, Jelena Marković i Sara Vulić. Potom je Umetnički centar „Soko“ izveo pesmu „Au što je škola zgodna“, na šta su se nadovezali učenici David Jovanović pesmom „Drugarstvo“ i Dimitrije Tiosavljević pesmicom „Učitelju“. Publiku je veoma obradovao dramski skeč koji je napisao Dejan Aleksić „Ah, taj maj“, a izvele su ga Dijana Jovičić i Teodora Panić.

Nakon recitatorskog dela i skeča, publika je imala priliku da uživa u klavirskom umeću Petre Adamović kroz kompoziciju „Labudovo jezero“ Petra Čajkovskog. Potom su učenici nastavnice Jelene Mitrović otpevali pesmu „Pećka kandila“, a horsko pevanje su predvodile učenice Lea i Ana Lazarević.

Muziciranju se pridružio i Umetnički centar „Soko“ izvođenjem dve prelepe narodne pesme „Selo moje okićeno gorom“ i „Nikolo, gajle golemo“. Splet narodnih pesama je za trenutak prekinulo recitovanje pesme „Iz Srbije jabuka“ u izvođenju Dajane Trandafilović i Lazara i Luke Cvetkovića. Dok su pesmu „Sedam sati udara“ otpevali učenici iz Burgdorfa, Berna i Langentala. Ovaj raznovrstan deo programa je završila učenica Kristina Tatić recitovanjem pesme „Ne dam ništa što je moje.“

Specijalni gost na priredbi bio je guslar Božo Mićanović, koji je na guslama odsvirao i otpevao pesmu „Sveti Sava“ Vojislava Ilića. Ukratko se osvrnuo na značaj muzičkog instrumenta gusle. Još jedna pesma Vojislava Ilića pod nazivom „Srpkinja“ izrecitovana je od strane učenice Sofije Vukić. Nakon toga svoj raskošni talenat na violini predstavila je Marta Adamović, koja je uz pratnju Erike Firkal, odsvirala prvi stav Fibihove Sonatine.

Priredba je završena gradskim igrama „Bojerka“ i „Srpkinja“ koje su pripremili članovi Umetničkog centra „Soko“, a uz klavirsku pratnju Erike Firkal. Na samom kraju najmlađi učenici Dopunske nastave na srpskom jeziku u Burgdorfu, petogodišnji Anastasija i Rastko Mandić, prisutne su oduševili duetskim izvođenjem rodoljubive pesme „Junaci sa Košara“.

„Čast i zadovoljstvo da uobličim priredbu povodom završne svečanosti učenika nastave na srpskom jeziku u inostranstvu već mi tradicionalno pripada. Ove godine sam dobila mnogo priloga svojih koleginica Mire Tomić, Jelene Mitrović, Nataše Malešević i Margite Tot. Trebalo je to upakovati u jednu celinu sa programom koji spremam sa mojim đacima iz Bazela. Bilo je mnogo lepih recitacija i pesama, vrhunskog sviranja i na kraju su moji đaci odigrali dva gradska kola: Bojerku i Srpkinju. Ideja je bila da se desi nešto novo i netipično, u čemu mislim da smo uspeli. Imali smo sjajnog gosta, guslara Boža Mićanovića, koji je guslao stihove „Ko udara tako pozno“. Moram priznati da me je ovaj spoj veoma iznenadio, a još mi je interesantnije kako su deca odreagovala. Ceo program veoma uspešno je vodila moja učenica Mara Stojanović, koja je ove godine završila osmi razred. Inače je dan bio ispunjen nekim posebnim emocijama. U prepodnevnim časovima smo imali Nastavničko veće gde smo se oprostili od nekoliko kolega koji se vraćaju za Srbiju, a sa oproštajnim govorima je nastavljeno i na priredbi. Za Srbiju se uskoro vraća i konzul Predrag Mandić sa porodicom. On je bio posebno važan za nas nastavnike, jer nam je bio spona sa administracijom i svim onim sitnicama koje su nam u toku godine bile potrebne. Retko imamo priliku da sarađujemo sa tako savesnim i odgovornim ljudima. U penziju odlazi i naša koordinatorka, Biljana Bukinac, koja nas je organizovala u pravi mali kolektiv i vodila kroz teške godine nastave pod koronom. Uvek je nekako pronalazila nove nastavnike spremne da uskoče u naš tim. Za Srbiju se vraća i učiteljica Snežana Šaronjić, a i ja ću obustaviti svoj angažman u školi iz privatnih razloga. Ovo je bilo jedno divno i emotivno popodne u Ambasadi, ne samo za osmake koji su završili školovanje na srpskom jeziku, nego i za sve nas prisutne.“ – na samom kraju priredbe izjavila je nastavnica Andrijana Adamović.

Osnovno obrazovanje na srpskom jeziku ove godine je završilo 49 učenika na konzularnom području Ambasade, dok je na svečanosti bilo stotinak prisutnih koji su želeli da čestitaju svojim najbližima i pogledaju program koji su pripremila deca koja i dalje pohađaju nastavu na srpskom jeziku. Nastavnice su podelile uverenja i poklon knjige, poželevši osmacima puno sreće u daljem obrazovanju, ali i u životu. Na samom kraju, Ambasada je priredila koktel za prisutne.

Dragana Vlaisavljević Mandić

Dodeljene diplome učenicima osmog razreda Srpskih dopunskih škola u Švajcarskoj

0

Generalni konzulat Republike Srbije u Cirihu organizovao je svečanu dodelu diploma učenicima osmog razreda Srpskih dopunskih škola u Švajcarskoj.

Svečanoj ceremoniji uručenja diploma prisustvovao je Đorđe Milićević, ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa s dijasporom, koji odnedavno vrši i funkciju ministra prosvete, sa svojim saradnicima Tomicom Bulatovićem i Radetom Begovićem.

Prisutnima se u ime domaćina ove svečanosti obratio generalni konzul Srbije u Cirihu Mihajlo Šaulić, koji je zahvalio ministru Milićeviću na dolasku, što se, kako je naveo, dešava prvi put u novijoj istoriji Srbije da ministar prosvete srpske Vlade prisustvuje ovako značajnoj manifestaciji za sve naše ljude koji žive u Švajcarskoj.

– Vlada Republike Srbije i predsednik Aleksandar Vučić vode odgovornu politiku prema svim svojim građanima gde god oni žive i brinu o našoj deci, našim učenicima. Dokaz tome je i prisustvo ministra prosvete gospodina Milićevića ovoj dodeli diploma, koji prvi put učestvuje na ovakvoj svečanosti, na čemu mu zahvaljujem. Takođe, izražavam veliku zahvalnost profesorkama naše dopunske škole i roditeljima koji dovode decu na nastavu – naveo je Šaulić u obraćanju.

Ministar Milićević održao je obećanje dato srpskoj dijaspori tokom prethodne posete kantonu Cirih, pa je ovom prilikom donirao 300 bukvara za mališane koji od sledeće školske godine kreću u prvi razred srpske dopunske škole, kao i lektire za učenike starijih razreda.

– Što više jezika čovek govori, to više vredi i duhovno je bogatiji, ali ako zaboravi maternji jezik, on gubi deo sebe i vezu sa svojim precima. Očuvanje i promocija nacionalnog identiteta, kroz baštinjenje srpskog jezika, ćiriličnog pisma, kulturnog nasleđa i istorije, prioriteti su delovanja našeg Ministarstva – rekao je Milićević na ceremoniji.

Ministar zadužen za dijasporu i aktuelni v. d. ministra prosvete pozvao je mlade iz naše dijaspore u Švajcarskoj da se prijave za učešće u tematskim letnjim kampovima koje će Ministarstvo u saradnji sa lokalnim samoupravama organizovati tokom jula i avgusta širom Srbije.

– Ovi letnji kampovi treba da našoj deci iz sveta približe Srbiju, da vide lepotu zemlje, da se druže sa vršnjacima i kroz to još više zavole svoju maticu – poručio je ministar Milićević.

Posle svečanog dela programa i dodele diploma, učenici su u vazduh pustili balone u bojama srpske zastave.

Vaše mišljene o migraciji, integraciji i pripadnosti u Švajcarskoj

0

Ono što mnogi od nas imaju zajedničko je da su nas ove tri teme svakako bavile tokom našeg svakodnevnog života u Švajcarskoj. Verovatno ćemo takođe naći konsenzus kada kažemo da imigrantska strana nije adekvatno istražena i konceptualizirana.

Iz tog razloga,  Center for governance and culture in Europe na Univerzitetu St. Gallen (HSG) sada istražuje iskustva ljudi koji su došli u Švajcarsku iz zemalja Zapadnog Balkana između 1960. i 1999. godine. Srpska zajednica takođe igra važnu ulogu u istraživanju.

Šta znači graditi život u novoj zemlji? Šta znači „stići“ za osobu koja je emigrirala? Kako bivši migrantski radnici i izbeglice opisuju svoja iskustva s migracijom i dolaskom u Švajcarsku? U sklopu studije obavljeni su intervjui sa više od 50 ljudi koji su svoje mesto u Švajcarskoj našli kroz najrazličitije priče. Iz intervjua nastao je upitnik koji bi trebao sada popuniti veći broj ljudi. Na kraju projekta biće objavljena knjiga o glasu imigranata, koji do sada nije dovoljno proučen i vidljiv.

Učešćem u anonimnoj anketi i vi možete dati svoj doprinos, da se čuje glas doseljenika srpskog porijekla:

Upitnik na nemačkom jeziku: https://lnkd.in/eC8DuS-z

Upitnik na našem jeziku: https://lnkd.in/eQUqrmUA

Detalji o studiji

Studiju vodi dr. Sandra King-Savić u okviru postdoktorskih iztraživanja za Centar za upravljanje i kulturu u Europi. Njen fokus je na migraciji, etnografiji, društvenim promenama te jugoistočnoj i srednjoj Europi. Dodatne informacije o njoj i prethodnim studijama koje su već objavljeni možete pronaći na: https://www.alexandria.unisg.ch/entities/person/Sandra_King-Savic/publications

Udruženje likovnih umetnika „Uroš Predić“ – spona između srpske i švajcarske kulture

0

Udruženje likovnih umenika Uroš Predić iz Švajcarske svoju godišnju izložbu „KUNSTISTSCHOEN“ organizovalo je u maju u gradu Cugu. Ono što je ovaj projekat činilo posebnim je gostovanje mnogobrojnih umetnika iz Srbije, ali i iz jedanaest drugih zemalja.

Na otvaranju izložbe članovi udruženja naglasili su da udruženje sebe vidi kao sponu između otadžbine i sadašnje domovine, pa je samim tim i gostujući projekat Pisma Mediali Muzeja Štafelaja iz Beograda od velikog značaja za njega. Predsednik Udruženja, Dejan Milić, izjavio je da će udruženje iduće godine proslaviti punih 30 godina postojanja, i da ono svoju glavnu ulogu vidi u stvaranju platforme za međusobne kulturne razmene članova dijaspore, ali i u promovisanju matice i srpske kulture domaćinima u Švajcarskoj.

Članovi Udruženja veliki uspeh vide u tome, što su, zahvaljujući upornosti članice oba tima, Milani Momčilović Helg, uprkos tehničkim preprekama, uspeli, ne samo da organizuju izložbu putujuće postavke „Pisma Mediali“, već i da ugoste umetnice Jasnu Opavski, akademskog slikara i esejistu Biseniju Tereščenko, magistra slikarstva. Ove dve umetnice osnivačice su grupeMuzej Štafelaja iz Beograda i inicijatorke putujućeg projekta, koji je svoj put započeo prošle godine u Budimpešti, a koji će nakon gostovanja u gradu Cugu, put nastaviti ka Beogradu, gde će u junu ove godine biti predstavljen u „Kući Đure Jakšića“.

Umetnice iz Beograda kažu da su kroz gostoprimstvo osetile koliko naša dijaspora voli svoju otadžbinu i koliko je negovanje vrednosti naše kulture za nju važno.

„Oduševljena sam na koji način i sa kakvom posvećenošću srpska zajednica van svoje matice neguje likovno stvaralaštvo, što se u najboljem smislu odrazilo i na organizaciju našeg zajedničkog projekta. U kontaktu sa našom dijasporom, shvatila sam da je Švajcarska zemlja poštovanja u kojoj se podvlači i naglašava pre svega, ono što je dobro. Članovi udruženja su na jednom mestu sabrani dobri, inteligentni, otvoreni i topli ljudi dijaspore, koji krase ovu zemlju i na najlepši mogući način, kao ambasadori kulture, predstavljaju zemlju svog porekla“, kaže Jasna Opavski.

Švajcarski mediji zabeležili otvaranje

Otvaranje izložbe zabeležile su kulturna redakcija na srpskom jeziku, švajcarske televizije Diaspora TV i švajcarske lokalne novine grada Cuga. Novinarka iz „Zuger Zeitung“-a kao važnu komponentu ove izložbe, okarakterisala je umetnost, kao most i izvor potencijala za integraciju jednog društva u tuđoj zemlji. Zabeležila je i da je Udruženje dobilo ime po značajnom srpskom realisti, Urošu Prediću, koji je i sam svojevremeno boravio i slikao van svoje matice, i koji je u svojoj stručnosti i afinitetima u rangu sa poznatim švajcarskim slikarom Albertom Ankerom.

Jedna od značajnih zvanica bio je konzul u Švajcarskoj, Predrag Mandić, koji se obratio švajcarskoj televiziji Diaspora TV, gde je izneo svoje utiske o ovom događaju.

Umetničkoj atmosferi doprinala su i deca, kao sledbenici očuvanja kulture u rasejanju, koja su za medije zajedno simbolično izgovorila „Kunst ist schön“ (Umetnost je lepa).

Dugogodišnji prijatelj Udruženja, sopran Danijela Bjelica, melodijom srpskih izvornih pesama obojila je pauze između informativnih delova predstavljanja ovog projekta.

Izložba „Pisma Mediali“

Tema izložbe „Pisma Mediali“ je omaž umetnicima pokreta Mediala iz prošlog veka. Za učešće je bilo dovoljno lično istraživanje u cilju stvaranja dobre slike, negovanje tehničke temeljitosti i imaginacija. Motiv projekta je povezivanje umetnika i publike u Srbiji sa umetnicima i publikom u dijaspori Mađarske i Švajcarske.

Kako bi umetnička dela („pisma“) ovih 60 umetnika putovala ne samo kroz vreme, već i kroz geografske širine, kao format za sve radove izabrana je kartonska podloga dimenzija 60×40, praktična za zajednički put u jednom koferu.

Šta je zapravo Mediala

Susret mladih studenata na izložbi posvećenoj arhitekti Le Corbusier-u, sredinom prošlog veka, bio je početak nastanka jedne od najznačajnijih umetničkih grupa, čiji su članovi u svojim delima sjedinjavali vreme i čoveka, materiju i duh, prošlost i budućnost i nastojali da pomire suprotnosti. Ova ideja provlači se i u samom nazivu grupe. Spajanjem reči „med“, kao svojevrsni eliksir i lek za čoveka, i „ala“, odnosno aždaja, kao simbol destrukcije i sukoba, pokret je dobio ime Mediala. Grupi od četvorice umetnika ubrzo se pridružuju, među ostalima, i arhitekte, kompozitori i slikari, među kojima su i Siniša Vučković, Leonid Šejka, Miro Glavurtić, Vladimir Veličković, Olja Ivanjicki. Mediala je negovala spoj tradicionalnih i savremenih vrednosti upotrebljavajući pri tome sve dostupne umetničke „alate“ – od slika i objekata, do tekstova, zvuka i fotografija.

Umetnost Udruženja likovnih umetnika Uroš Predić Švajcarska

Svoju sličnost sa grupom Muzeja Štafelaja, ali i Medialom, Udruženje vidi u toleranciji prema individualnosti pristupa tehnici, konceptu i načinu predstavljanja svojih priča svakog od 18 umetnika, kao i prema načinu na koji svako od njih povezuje svoju ličnu prošlost sa sadašnjim trenutkom. Bogatstvo ove grupe leži u različitiosti unutar grupe, ali i njihovoj jedinstvenosti naspram vanjskog sveta sredine u kojoj borave.

„Bez obzira na profesiju umetnika, svako od ovih dela sadrži veliku koncentraciju i energiju svog autora, što se i vidi po reakcijama švajcarskih posetioca, koji intenzivno komentarišu radove“, kaže Jasna Opavski o umetnosti domaćina u Švajcarskoj.

Član Udruženja, umetnik Slaviša Stajić svoj rad i dugogodišnje članstvo opisuje na sledeći način:

„Talenat sam po sebi nije ništa posebno ukoliko ne ulažeš u sebe i ne pomeraš svoje granice. Ulaskom u Udruženje dobio sam prostor i izašao iz svoja četiri zida. Od tih divnih ljudi i dobrih umetnika, dobio sam podršku za ono što radim i zbog toga sam nastavio sa stvaranjem i umetničkim sazrevanjem. Volim da šaljem poruke, a često i provociram svojim delima, kako bi se možda negde čuo taj tihi glas. Sve u nadi da se zaustavi ova bolest, zvana pohlepa homosapijensa.“

Zatvaranje izložbe

Izložba KUNSTISTSCHOEN trajala je nedelju dana, a posetioci su se i nakon otvaranja odazivali na poziv plakata ispred galerije. Mnogi prolaznici i turisti zabeležili su svoje divljenje u Knjizi utisaka i potvrdili da umetnost na ovoj izložbi svakako jeste zadivljujuća, raznovrsna i, kao što njen naziv nagoveštava, lepa.

Tekst: Ana Milić
Fotografije: članovi udruženja UP

Ministar Milićević u Cirihu sa generalnim konzulom Srbije i predstavnicima srpske dijaspore

0

Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa s dijasporom Đorđe Milićević sastao se u Generalnom konzulatu Srbije u Cirihu sa predstavnicima srpskih udruženja i klubova u tom delu Švajcarske.

Ministar Milićević predstavio je projekte Kabineta koji se tiču čvršćeg povezivanja matice i dijaspore i pozvao predstavnike srpske dijaspore sa kojima se sastao da uzmu aktivno učešće u Vidovdanskom saboru dijaspore koji će biti održan 1. i 2. jula u Palati Srbija u Beogradu.

On je objasnio da će se na Vidovdanskom saboru dijaspore, kroz različite panele doći do osnova buduće dugoročne strategije odnosa matice i dijaspore, kao i do smernica za izradu novog zakona o dijaspori, saopšteno je iz Milićevićevog kabineta.

Ministar je Srbe iz Švajcarske pozvao i da učestvuju u projektu letnjih kampova za mlade iz dijaspore koji će tokom jula i avgusta biti organizovani u više od 20 gradova širom Srbije.

– Tematski će biti svrstani u tri grupe – eko kamp, sportski kamp i okupljanje kulturno-umetničkih društava – objasnio je Milićević.

Ministar je ocenio da ovi letnji kampovi pre svega treba da mališanima iz sveta približe Srbiju, da vide njene lepote, a ne samo Beograd, da se druže sa vršnjacima i kroz to još više zavole svoju maticu i požele da se jednog dana vrate na ognjišta svojih predaka.

Sastanku, koji je organizovao generalni konzul Srbije u Cirihu Mihajlo Šaulić, prisustvovali su aktivista Suzana Gogić, predsednik kluba „Srbija“ Dragoslav Baratović, predsednik kluba „Divac“ Vladeta Stojanović, predsednik Srpskog kulturnog saveza Švajcarske Zvonimir Jovanović i predsednik Saveza srpskog folklora Nenad Milenković.

Svi oni su podržali aktivnosti ministarstva i najavili svoje aktivno učešće u pomenutim projektima.

Dani srpske kulture i Svetovasilijevski sabor u Tićinu

0

Proteklog vikenda u kantonu Tićino u Švajcarskoj održane su dve velike manifestacije koje su privukle veliki broj posetilaca i učesnika iz srpske zajednice. Prva manifestacija, Dani srpske kulture u Luganu, održana je u subotu 13. maja, dok je druga manifestacija, Svetovasilijevski sabor u Iranji, održana u nedelju 14. maja. Događajima je prisustvovao i ambasador Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji njegova ekselencija gospodin Goran Bradić.

Dani srpske kulture u Luganu bili su prilika da se srpska zajednica predstavi građanima Lugana i okolnih gradova, ali i da se međusobno okupe i na prigodan način predstave svoju kulturu. Na manifestaciji su pored organizatora udruženja Desanka Maksimović, predstavili i gosti iz Kulturnog centra “Radoje Domanović” iz Rače i Udruženje “Veliko kolo” iz Novog Sada koji su specijalno zbog ovog događaja došli iz Srbije, kao i udruženje Sveti Sava iz Belincone.

Okupljenima se obratio i zamenik gradonačelnika Lugana, gospodin Roberto Badarako, u ime grada Lugana i gradskog sekretarijata za kulturu na čijem je čelu. Nakon njega prisutne je pozdravio ambasador Srbije g. Goran Bradić i nadležni paroh jerej Marko Knežević u ime Crkvene opštine Tićino. 

Program je obuhvatao folklorne nastupe, pevanje i recitovanje pesama u izvođenju dece koja pohađaju dopunsku školu na srpskom jeziku u Tićinu ,  kao i degustaciju tradicionalnih srpskih jela koja su spremile domaćice iz udruženja Desanka Maksimović.

Svetovasilijevski sabor

U nedelju 13. maja, srpska zajednica u Tićinu ponovo se okupila, ali ovog puta u Iranji na drugoj manifestaciji — Svetovasilijevskom saboru koji se organizuje povodom zavetne slave Crkvene opštine u Tićinu — Sv. Vasilija Ostroškog.

Ove godine je i deseta, jubilarna manifestacija koja se ovom prilikom održava u organizaciji Srpske pravoslavne crkve u Tićinu i udruženja Sveti Sava i Nemanjići, a okuplja veliki broj vernika i posetilaca iz srpske zajednice. 

Nakon služenja Svete Liturgiju u hramu Svetog Jovana u Belnconi, u Iranji je organizovan slavski ručak i kulturno-umetnički program u kome su nastupala deca iz udruženja “Sveti Sava”, “Desanka Maksimović”, Dopunske škole na srpskom jeziku u Tićinu i gosti iz Srbije KC “Radoje Domanović”

Prisutne je i ovom prilikom pozdravio ambasador Srbije u Švajcarskoj g. Goran Bradić, koji se zahvalio organizatorima obe manifestacije, kao i ostalim srpskim udruženjima u Tićinu na angažovanju i na aktivnostima očuvanja srpskog identiteta, jezika kulture, vere i tradicije. 

Predsednik Crkvene opštine Tićino gospodin Milenko Stanković se prigodnim pokonima zahvalio gostima i predstavnicima svih relevantih srpskih udruženja u kantonu Tićino.

Obe manifestacije su bile uspešno organizovane i veoma posećene, što svedoči o aktivnosti i živosti srpske zajednice u kantonu Tićino. Nadamo se da će se ove manifestacije i ubuduće održavati i da će srpska kultura i tradicija nastaviti da se neguju i predstavlja u Švajcarskoj.

Redakcija portala Serbinfo

Ambasador Bradić na Sajmu poljoprivrede i vina u Bernu

0

Ambasador Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji Goran Bradić posetio je Sajam poljoprivrede i vina u Bernu na kojem je, pored velikog broja učesnika i izlagača, bio prisutan i švajcarski distributer vina „St. Peter’s Weine “ koji je u svoju ponudu uvrstio i vina firme „Lakićević“ iz Leposavića.

Brojni posetioci Sajma, osim vina iz Italije, Portugalije, Francuske, Španije i Nemačke, mogli su da degustiraju i uvere se u kvalitet srpskih vina sa Kosova i Metohije.

Ambasador Bradić je zahvalio vlasniku distributerske firme „St. Peter’s Weine “ Nebojši Milojeviću što svojim angažmanom pomaže male srpske privrednike i kooperante vinarije „Lakićević“ na severu KiM i radi na promociji vina proizvedenih u ovoj regiji.

Prvi Media Day – Prvi put pred kamerama

0

Tatjana Ivetić ima nesvakidašnji izazov. Ona se nalazi u velikoj zelenoj prostoriji, koja deluje nestvarno sa velikim ekranima i kamerama oko nje. Tatjana treba da moderira vremensku prognozu istočne Švajcarske, i to bez telepromptera, dok njeni prijatelji i posetiocia medija dana gledaju snimanje sa digitalnom vremenskom kartom u studiju sa režiserom. Zadatak izgleda teško, ali Tatjana polako i samopouzdano izlazi na kraju sa njime. U studiju pred ekranima učesnici komentarišu kako bi uz malo vežbe mogla da se bavi ovim poslom i profesionalno.

Tako je počeo prvi deo medija dana u poseti CH Media u Oerlikonu. Uz pomoć akademskog i studenskog udruženja, Luka Popadić, režiser i organizator medijskog događaja, je uspeo da posetiocima pokaže tehnički deo produkcije modernih digitalnih medija. CH Media inače proizvodi emisije za 12 švajcarskih kanala. U modernim prostorijama režija je sposobna da kontroliše uživo emisije u Bernu, Luzernu ili St. Gallenu kompletno iz Ciriha.

Van studija za vremenske prognoze Luka Popadić objašnjava drugoj polovini od ukupno skoro 30 posetioca, zbog čega se koristi baš zelena boja: zelene boje skoro da nema u boji ljudske kože i zato se često koristi kao pozadina, jer su senzori slike u digitalnim kamerama najosetljiviji na zelenu boju. Tako se jako lako zelena boja u digitalnoj obradi promeni u željenu montažu. Ceo proces je bolje poznat kao Chroma Keying.

Posle pauze i putovanja kroz Cirih, iz Oerlikon-a do Altstetten-a, članovi udruženja i gosti su se bolje upoznali, delili i razgovarali o svojim ličnim iskustvama iza i pred kamerama i pitali se koji novi izazov ih čeka na sledećoj adresi.

Drugi deo medija dana počeo je sa predstavljanjem Simona Balisata, glavnog urednika Digitec Galaxus-a, našem moderatoru za sledeći zadatak i vrhuncu ovog događaja. Na red je došlo snimanje dve debatne emisije u bivšem CNN Money Switzerland studiju. Učesenici su podeljeni u četiri grupe koje su se pripremale za debatu. Teme su bili prednosti ili mane izmedju iPhone i Android telefona, i između Burger Kinga i McDonaldsa. Sa tim na prvi pogled jednostavnim zadatkom prisutni su mogli da nauče kako funkcioniše moderno snimanje, od podešavanja kamera preko zvuka do snimateljskih veština u režiji. Iz svake grupe je po jedan član prihvatio izazov. Vodile su se teške ali fer debate uživo pred kamerama, jako zanimljive i pune smeha za posmatrače. Ali na kraju ipak nismo došli do zaključka koji telefon treba koristiti i koji lanac za brzu hranu je ukusniji.

Tako se uspešno završio prvi medija dan. Posle ozbiljnog rada ali i uz još više smeha učesnici su se na kraju pozdravili, gde je većina nastavila i završila zanimljiv dan uz večeru u Cirihu. Luka Popadić je obećao učesnicima nastavak medija dana, što su svi sa velikim aplauzom pozdravili.

Sofija Simijonović
Andrija Stojković

POSLEDNJE VESTI