Plaćena reklama

Media day 25. marta u Cirihu

0

Srpsko akademsko udruženje Švajcarske i Udruženje srpskih studenata će 25. marta pozivaju zainteresovane na događaj pod imenom Media day. Toga dana oni će posetiti televizijsle studije CH Media i Medienpark u Cirihu. Pored obilaska studija u planu je produkcija jedne emisiji. Događaj će trajati od 13:30-18:00. Učešće je besplatno, ali je obavezno prijavljivanje. Prijave će se primati do 20.03.2023. putem linka.

Kako organizatori ističu broj je ograničen na 35 lica. Prednost će imati članovi Srpskog akademskog udruženja u Švajcarskoj i Udruženja srpskih studenata. Više informacija o programu učesnici će dobiti nakon prijave. „Radujemo se vašem dolasku i mnogim poznatim licima”, istakli su predstavnica SAUŠ i USS.

Sretenjsko odlikovanje za Jelenu Mitrović iz Švajcarske

0

Povodom Dana državnosti Republike Srbije, na Andrićevom vencu, predsednik Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama. Jedna od njih je i Jelena Mitrović, koja je na predlog Ambasade Republike Srbije u Bernu, odlikovana ordenom Karađorđeve zvezde trećeg stepena, i to za naročite zasluge i jačanje odnosa Republike Srbije i Švajcarske Konfederacije u oblasti kulturnih i humanitarnih delatnosti.

Jelena Mitrović kaže da se, primivši vest o vrednom odlikovanju, osećala kao na ispitu, i to pred Ambasadom Republike Srbije koja ju je predložila, pred svojim đacima, njihovim roditeljima, Ministarstvom prosvete, brojnim saradnicima u Srbiji i Švajcarskoj, svojom porodicom i prijateljima, precima, pred svojom savešću…

„Preda mnom je bilo ogromno pitanje: da li sam dostojna ovakve počasti? I javi se ponos za sve što sam učinila, a istovremeno i krivica što nisam više i bolje, a sigurno je moglo. Učini mi se da dadoh premalo u odnosu na druge koji su izgarali za Otadžbinu, a ostali neprimećeni. Želim i dalje da dišem dušom svog naroda i predaka koji su me odredili da i daleko od njih ostanem na našem zajedničkom putu rodoljublja.

Ceneći i voleći zemlju svog porekla i zemlju u kojoj živim, nastojala sam da gradim mostove vodeći se mišlju velikog Ive Andrića da „gradeći mostove između nas i sveta, mi postajemo svet, a svet mi.“ U večnom strujanju vode ispod tog mosta čula sam zov časnih predaka i zvukove ljudi oko sebe, zov vremena koje je naše, zajedničko i kratko za sve snove. Zakasnila sam mnogo godina za suncem, ali sam možda uspela da zasadim cveće bez kojeg ne može da započne nijedno proleće u našim zajedničkim vrtovima. Hvala svima koji su mi pružili ruku na često trnovitim putevima i pokazali svetionike na uzburkanim morima, branili Termopilske klance koje smo kao narod branili. Sama bih bila „kao slamka među vihorima““, kaže Jelena.

Jelena kaže da duguje zahvalnost svima koji su joj verovali kada su zajedno krenuli ka cilju, a da je orden putokaz, čast i obaveza, a u njemu sadržano pitanje: šta još očekuju obe zemlje od nje i da li je zasluženo.

„Biće mi zvezda vodilja na budućim putevima, prepoznatljiva u sazvežđu svih mojih nastojanja da dam deo sebe. Citiraću reči velike humanistkinje, Švajcarkinje Katarine Šturceneger čiji lik i delo proučavam i koja je bezrezervno pomagala našoj zemlji u Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu: „Na kraju života broji se samo ono što smo od sebe dali drugima.“

Dugujem ogromnu zahvalnost Republici Srbiji, predsedniku Aleksandru Vučiću, Ministarstvu prosvete Srbije, Ambasadi RS u Bernu na čelu sa Nj. E. Goranom Bradićem i konzulom Predragom Mandićem, Švajcarskoj, generacijama svojih đaka i njihovih roditelja, saradnicima, prijateljima, svojoj porodici. Tako činom dobijanja Karađorđeve zvezde, osetih i spoznah da ona nije samo moja, nego zvezda svih vas. Neka njen sjaj nikada ne potamni, i neka nam osvetli put u bolju zajedničku budućnost na mnogaja ljeta“, izjavila je Jelena Mitrović za RTS po dobijanju Ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena.

Biografija:

Jelena Mitrović je profesor srpskog jezika, književnosti i istorije. Dužnost nastavnika Dopunske nastave na srpskom jeziku obavlja najpre u redovnom, a danas u honorarnom statusu. Na samom početku radila je sa sedam odeljenja sa oko 120 učenika, da bi tokom godina truda i zalaganja otvorila još sedamnaest odeljenja. Sedam godina je bila predavač i koordinator u Internacionalnom politehničkom školskom centru u Bernu, kao isturenoj jedinici Politehničke akademije na Novom Beogradu koji je obrazovao srednjoškolce, mašinska i turistička zanimanja.

Tokom ratnih godina, davala je savete i pomagala izbeglicama u procesima integracije i reintegracije. Izvela je na put preko pet hiljada učenika osnovnoškolskog i sedamstotina srednjoškolskog obrazovanja. U misiji očuvanja srpskog jezika, istorije i kulture, prešla je preko milion kilometara po Švajcarskoj gde i danas drži nastavu od Sankt Galena na istoku do Ženeve na krajnjem zapadu zemlje.

Tokom godina rada u Dopunskoj školi na srpskom jeziku, organizovala je susrete sa kolegama u Parizu, Štutgartu i Kopenhagenu, bila predsednica udruženja nastavnika Dopunske škole, inicirala osnivanje udruženja roditelja. U više navrata je organizovala takmičenja u recitovanju i kvizove znanja „Poznajem i volim svoju domovinu“. Više puta je organizovala ekskurzije đaka iz Srbije u Švajcarsku, ali i uzvratne posete, gde su stvorene neraskidive spone između dece iz Švajcarske i Srbije. Bila je vođa projekta „Negujmo drugarstvo“ na Tari u organizaciji Ministarstva prosvete, u kojem su učestvovala deca iz srpskih enklava sa Kosova i Metohije, iz Beograda i Švajcarske. Vodila je prvu generaciju đaka na petnaestodnevni boravak u najveće srpsko selo Azanju, iz čega je nastavila da radi Letnja škola „Sveti Sava“ u koju i dalje upućuje svoje đake.

Organizovala je obeležavanje 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina rada Dopunske nastave na srpskom jeziku u Švajcarskoj. Organizovala je ekskurzije osnovnoškolaca i srednjoškolaca u Rim, Pariz, Temišvar, Solun. 2019. godine vodi đačku ekskurziju (učenike iz Švajcarske, Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i Hrvatske) u Rusiju, Belorusiju, Ukrajinu i Mađarsku, kada su imali nastup u Ambasadi RS u Moskvi. U projektu „Putujuća izložba ćirilice“ učestvuje u Banja Luci, u Ambasadi RS u Berlinu, a projekat se nastavlja u Srbiji, Crnoj Gori i Švajcarskoj.

U Bernu je 2014. godine organizovala obeležavanje stogodišnjice od početka Prvog svetskog rata, na kome je pozdravnu reč imala Jasmina Mitrović Marić, izaslanica tadašnjeg predsednika Srbije, Tomislava Nikolića.

Sa svojim đacima godinama učestvuje u projektima: „Čitalačka značka“ opštine Čukarica, „Dani ćirilice u Bavaništu“, Trka RTS-a, kvizu Namanjića i serijalu RTS-a „Jezik nam je otadžbina“. Šest godina je vodila đake iz Švajcarske u Kamp srpskog jezika i kulture Sremski Karlovci gde su dolazila srpska deca iz celog sveta. Ujedno je organizovala obilaske manastira Fruške gore i Novog Sada. I dalje učestvuje u projektu „Jezik više za Evropu“, kao i u projektu „Mehr Sprachen für Alle“ (Više jezika za sve) u kojem demonstrira osnove srpskog jezika švajcarskim đacima, kao i studentima i profesorima Pedagoške akademije Bern.

Organizovala je posete profesora i studenata Pedagoške akademije Bern na Učiteljski fakultet u Beogradu i Novom Pazaru, kao i uzvratnu posetu. Zalagala se i na polju dramske umetnosti, te sarađivala sa Eksperimentalnim dramskim studijem iz Beograda „Dečiji osmeh“ čiji su članovi sa njenim đacima iz Švajcarske izveli predstavu „Mileva Marić Ajnštajn“ u Bernu i Beogradu, kao i predstavu „Katarina Šturceneger“ u Beogradu.

Zajedno sa Stalnom misijom Republike Srbije pri Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama, roditeljima i đacima, na Svetosavskoj manifestaciji u Ženevi, organizuje sakupljanje humanitarne pomoći za decu iz Štrpca na Kosmetu. Tokom ratnih godina je zajedno sa prijateljima Švajcarcima davala besplatne časove nemačkog jezika deci izbeglica koje su dolazile u Švajcarsku. Takođe sa švajcarskim prijateljima pomaže decu u domovima za nezbrinutu decu u Sremskoj Kamenici i Kraljevu, ali i osnovnu školu u Negoslavcima, decu poginulih rudara u Sokobanji i Aleksincu, dete ratnika sa Košara. Priprema i dostavlja pomoć nakon poplava u Obrenovcu i zemljotresa u Kraljevu.

Svojevremeno je bila član Komisije za prosvetu i kulturu Skupštine dijaspore i Srba u regionu i predstavnik nastavnika u Švajcarskoj, kao i jedan od prvih osnivača Srpskog kulturnog saveza Švajcarske, tadašnje krovne organizacije Srba u Švajcarskoj.
Sa grupom roditelja i aktivista u Bernu pomogla je osnivanje udruženja Srba „Milan Tepić“, koji će nešto kasnije da promeni ime u „Karađorđe“. KUD Karađorđe je i danas veoma aktivno folklorno udruženje u Švajcarskoj koje okuplja veliki broj dece i mladih iz Berna i okoline.

Jelena Mitrović od doseljavanja u Švajcarsku neguje veoma dobre odnose sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve u Švajcarskoj i crkvenim opštinama u Bernu, Ženevi, Lucernu, Melsu-Sankt Galenu, a aktivno je uzela učešće u gradnji pravoslavnog hrama u Belpu kraj Berna.

Ostvaruje dobre kontakte i sa medijima u dijaspori. Godinama sarađuje sa RTS-om, frankfurtskim „Vestima“, Kanalom „K“ Argau i Radiom „Rabe“ Bern, kao urednik za srpski jezik i koordinator emisije za migrante. Osnivač je programa na srpskom jeziku na švajcarskoj kablovskoj televiziji za strance „Dijaspora TV Švajcarska“. Učestvuje na Švajcarskoj radio televiziji u emisiji „Lično“ u kojoj govori o patnji srpskog naroda tokom ratnih dešavanja. Isto tematizuje i u pozorišnom komadu „Fabula“ u organizaciji najprestižnije švajcarske kuće kulture „Pro Helvetia“ glumeći na srpskom, nemačkom, francuskom i italijanskom jeziku. Gledaoci su u ovoj predstavi koja je izvođena širom Švajcarske i u Italiji, mogli da dožive srpski jezik, patnju i pesmu.

Predsednica je udruženja „Mileva Marić Ajnštajn“ i dugogodišnja kopredsednica Srpsko-švajcarskog udruženja „Dijalog“. Sa švajcarskim istoričarem godinama radi na projektu istraživanja delovanja Katarine Šturceneger koja je u Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu pomagala Srbima kao medicinska sestra, ali i kao ratni izveštač. Na ovu temu je uspostavljen kontakt sa Ambasadom RS u Bernu, kao i Ambasadom Švajcarske Konfederacije u Beogradu i sa institucijama Crvenog krsta u obe zemlje, a od nedavno i sa Međunarodnim crvenim krstom u Ženevi.

Zajedno sa švajcarskim institucijama organizuje predavanja stručnih lica na srpskom jeziku, na teme ekologije, zdravlja, korone i zavisnosti. Za roditelje đaka organizuje predavanja o modernim medijima i uticaju na decu, vaspitnim merama, švajcarskom sistemu školstva, dualnom obrazovanju, traženju mesta za stručnu praksu, mogućnostima studija i drugim vidovima obrazovanja u slučaju povratka u Srbiju.

Dolazak u Švajcarsku je za Jelenu Mitrović ostao životni poziv, moralni čin, delovanje u sferi prosvete, kulture i integracije, humanizma i veza Srbije i Švajcarske u koji je utkala svoja znanja, iskustvo i nacionalni patriotski osećaj, ljubav i nesebičnost. Svoj život je posvetila deci, svom narodu i Srbiji.

Swiss Serbian Business Network – Mindfulness у Cirihu

0

Švajcarsko srpska poslovna mreža – SSBN organozovalo je druženje i prezentaciju u Cirihu 19. januara 2023. godine. Za ovaj događaj prijavio se veliki broj zainteresovanih učesnika (preko100 prijava), zbog čega je broj učesnika bio ograničen.

Veče je započeto druženjem i upoznavanjem sa drugim učesnicima a zatim se obratila presednica udruženja Marija Srbljin. Marija je predstavila i ostale članove tima. Nakon toga je je usledila prezentacija gošće Sandre Đorđević na temu Mindfulness. Ona je govorila o „Mindfulness“ i njegovoj mogućoj upotrebi u poslu i privatnom životu. „Mindfulness“ nije ezoterična, već naučno priznata metoda koja se praktikuje u Švajcarskoj u brojnim bolnicama i školama, a sve više i u kompanijama. Tokom predavanja bilo je prilika da se isproba par kratkih i jednostavnih vežbi ove metode.

Sandra Đorđević je studirala psihologiju u Cirihu i sada se školuje za psihoterapeuta, sertifikovana je nastavnica Mindfulness-a i ekspert u oblasti prevencije i mentalnog zdravlja. Radi u klinici za rehabilitaciju u Hasliberg i kao docent u raznim institucijama i fakultetima. Više informacija možete pronaći na njenoj veb stranici http://www.my-mindfulness.com

Program na srpskom jeziku na Dijaspora TV Švajcarska

0
Dragana Madnić

Dijaspora TV Švajcarska je mlada televizijska stanica koja se u Švajcarskoj emituje na dvadeset različitih jezika. Zahvaljujući internet platformi Dijaspora televizije, a odnedavno i emitovanju na kablovskoj mreži Švajcarske, različiti narodi u ovoj alpskoj zemlji imaju priliku da slušaju vesti, bitne informacije i muziku na svom maternjem jeziku. U ovoj velikoj porodici stranih jezika i srpski jezik gotovo od samog početka ima svoje zapaženo mesto.

Zahvaljujući mladoj televizijskoj stanici Dijaspora TV Švajcarska, koja se u toj zemlji emituje na 20 jezika, srpska zajednica ima prliku da jednom mesečno prati i program na svom, maternjem jeziku. Novinarke Dragana Mandić i Jelena Mitrović pripremaju program na toj televiziji, koja se može gledati preko Blu TV Swisscom i kanala 2106,  MTEL TV, ali i na internetu.

„Moram naglasiti da je protinica, supruga našeg prote Stanka Markovića iz crkve Svetog Ćirila i Metodija, inicirala da srpski jezik bude u sklopu ove porodice jezika i tako je to počelo pre dve godine i sada možemo već da gledamo veći broj emisija koje se emituju na srpskom jeziku. Volela bih da naglasim da će uskoro biti emitovane i vesti na srpskom jeziku. I Ambasada Republike Srbije u Bernu i Njegova Ekselencija gospodin Goran Bradić su podržali taj projekat, da Srbi dobiju tih 12 minuta mesečno za vesti na srpskom jeziku, gde ćemo imati priliku da vidimo šta to radi srpska dijaspora, da sami sebe vidimo i pokažemo drugima koliko smo mi složni, jaki i koliko možemo da budemo dobri“, kaže Dragana.

Rukovodeći tim Dijaspora televizije sastao se i sa predstavnicima naše Ambasade u Bernu, gde su postigli bitne dogovore oko medijskog praćenja velikih događaja u okviru ambasade, ali i cele zajednice u Švajcarskoj. Ambasador Srbije Goran Bradić i direktor Dijaspora televizije Mark Bamidele Emanuel, složili su se koliko je važno da se srpski jezik čuje u Švajcarskoj, i koliko je važno pomoći Srbima koji dodju da žive u toj zemlji, a nemaju dovoljno znanja o funkcionisanju švajcarskog sistema i društva.

„Naši ljudi koji dođu u Švajcarsku možda nisu toliko upućeni koja su njihova prava i obaveze. Upravo, ta prava koja su naša, to je nešto što je švajcarsko zakonodavstvo ustanovilo, pa neki naši ljudi koji ne znaju dobro jezik ili se nisu dovoljno integrisali, treba da saznaju to na neki način. Upravo Dijaspora televizija to pruža na svim jezicima, pa i na srpskom, kroz te emisije. Ja sam do sada radila dve emisije, o fizičkom zlostavljanju, gde smo pričali o tome šta je to fizičko zlostavljanje, kome žrtve nasilja mogu da se obrate za pomoć, na koji način može to sve da se sprovede itd, a imali smo i o psihičkom nasilju jednu emisiju takođe“, kaže Dragana.

Dragana Mandić osam godina živi u Švajcarskoj, najpre u Cirihu, danas u Bernu i već dugo je dragoceni saradnik podsajta Dijaspora na Portalu RTS-a, od koje se dobijaju vesti o aktivnostima naše zajednice u Švajcarskoj.

Sastanak Generalnog konzula Republike Srbije u Cirihu Mihajla Šaulića sa direktorom portala Serbinfo.ch

0

Generalni konzul Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji Mihajlo Šaulić sastao se sa direktorom srpskog informativnog portala “Serbinfo.ch” Vladimirom Miletićem.

Ovaj medijski portal srpske zajednice u Švajcarskoj, od 2014. godine, aktivno radi na predstavljanju Srbije, njenog kulturnog nasleđa i ekonomskog potencijala. Pored toga, objavljući informacije o dešavanjima u Švajcasrkoj na srpskom jeziku, radi i na približavanju i boljoj integraciji srpske zajednice u švajcarsko društvo.


Direktor portala “Serbinfo.ch“ upoznao je Generalnog konzula sa dosadašnjim aktivnostima i rezultatima rada, kao i planovima za naredni period. Konstatovano je da je neophodno da se nastavi sa radom kao u prethodnom periodu, kako bi se još uspešnije nastavilo sa predstavljanjem Srbije, ali i aktivnostima u smislu pravoremenog tačnog informisanja srpske zajednice u Švajcarskoj.

Dogovoreno je, takođe, da se radi i na povezivanju portala “Serbinfo.ch” sa, firmama, kao i srpskim privrednicima i udruženjima naše zajednice, kako bi se na najbolji način iskoristio potencijal srpske zajednice u Švajcarskoj.

Istraživanje o državljanima Republike Srbije koji žive u inostranstvu

0

Republički zavod za statistiku, u periodu od 1. do 31. oktobra 2022. godine, sprovodi: „Istraživanje o državljanima Republike Srbije koji žive u inostranstvu“.

Pozivamo državljane Republike Srbije koji, sa svim članovima svog domaćinstva ili kao samačko domaćinstvo, žive u inostranstvu da učestvuju u istraživanju.  Svrha sprovođenja ovog istraživanja jeste da dobijemo što potpuniju sliku o brojnosti i osnovnim demografskim, migratornim, obrazovnim karakteristikama naših građana u inostranstvu.

Ukoliko želite da učestvujete u istraživanju, potrebno je da se registrujete i popunite Upitnik.

U Cirihu održana osnivačka skupština Srpskog instituta u Švajcarskoj

0

U Švajcarskoj, u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Cirihu, proteklog vikenda osnovana je Osnivačka skupština Srpskog instituta u Švajcarskoj. „Novoosnovani Srpski institut  u Švajcarskoj je plod ranije zamišljene ideje da se osnuje jedna naučna ustanova koja će se baviti pitanjima nauke, kulture, istorije i umetnosti u kontekstu unapređenja srpsko-švajcarskih odnosa. Srpski institut je pravno samostalan, ali će se razvijati u saradnji sa Eparhijom austrijsko-švajcarskom, Ambasadom Republike Srbije u Švajcarskoj i Maticom srpskom iz Novog Sada” istaknuto je u Eparhiji austrijsko-švajcarskoj. Tim povodom se svima prisutnima obratio video porukom predsednik Matice srpske, prof. dr Dragan Stanić i porukom akademik iz SANU, prof. dr Svetislav Božić.

Za počasnog predsednika Uprave izabran je vladika austrijsko-švajcarski Andrej, za predsednicu dr Joka Gordić sa još pet članova Upravnog odbora. Institut će imati pet odeljenja za: društvene i prirodne nauke, književnost (jezik i leksikografiju), umetnost (muzika, slikarstvo, vajarstvo, pozorište i folklor) i medije.

„Dr Saša Bjelić iz Šafhauzena je izabran od Uprave da vrši dužnost direktora instituta koji će u narednom periodu od 6 meseci da oformi koncept rada. Predstavnici kulturnih udruženja: Prosvjete, dr Čedomir Papović, Srpskog kulturnog saveza: Zvonko Jovanović, Miloš Damjanac, Boško Lopušina, i predsednik Saveza folklora: Nenad Milenković, predsednik udruženja Srpskih studenata na Ciriškom univerzitetu: Nikola Tomić, predstavnici Udruženja penzionera: Živorad Popov i Sreten Živković te nekoliko naših advokata i mladih naučnika na institutima u Švajcarskoj (koji su želeli da se njihova imena ne objavljuju) su svojim prisustvom podržali ovaj projekat”, dodato je u saopštenju Eparhije.

Dr Srđa Trifković, profesor, publicista politički savetnik, analitičar i istoričar održao je predavanje na temu „Potrebe osnivanja naučnih ustanova u dijaspori radi poboljšanja položaja Srpskog naroda u današnjem svetu”. On je u izjavi za Novosti rekao da će aktivnosti Instituta biti usmerene na interakciju sa švajcarskim institucijama – univerzitetima, medijima, naučnoistraživačkim institucijama, državnim organima, nevladinim sektorom i dr. – o životu srpske zajednice u Švajcarskoj ali i srpskog naroda u svim njemu matičnim državama, uključujući istorijski kontekst geopolitičkih dešavanja kao i aktuelne društveno-političke prilike na Zapadnom Balkanu. Institut će da razvija program za postizanje ovih ciljeva kroz izdavačke projekte, konferencije, predavanja, nastupe u medijima i na društvenim mrežama.

Vidovdanska proslava srpske dopunske škole u Lucernu

0

Prošle nedelje 26. juna 2022 u Lucernu održana je Vidovdanska proslava u organizaciji Udruženje roditelja centralne Švajcarske i Srpske dopunske škole.

Proslava je počela dečijim predstavama KUD-a Ras i Nikola Tesla.
Mališani su nastupili sa tradicionalnim srpskim narodim igrama i pesmama. Zatim su srpska deca izvela predstavu Boj na Kosovu, koju je režirala Margita Tot. Predstava srpskog dečijeg pozorišta je bila glavni deo proslave.

Margita Tot, čestitamo na uspešnoj predstavi u Lucernu. Da li su mladi glumci odigrali kako ste zajedno vežbali, da li je sve išlo po scenariju?

Hvala na čestitkama! Snalazili smo se kako smo znali i umeli za prostor i vežbu. To nije lako, jer srpska udruženja nemaju u svakom gradu svoj prostor, već se često iznajmljuju. Ali, od srca se zahvaljujem Ocu Draganu iz Perlena, jer smo ovu predstavu sve vreme uvežbavali u prostorijama pri pravoslavnoj crkvi u Perlenu. Mladi glumci nekada dodaju i svoje reči ako nečeg ne mogu da se sete i u tome i jeste čar pozorišta. Dali su sve od sebe i bili su sjajni!

Kako se zovu mladi glumci, kako ste do njih došli i podelili im uloge? Jeste li održali neku vrstu kastinga?

Ne održavamo kasting za glumce, poprilično smo otvoreni za saradnju sa svom decom. Neka su rodjena za glumu, a neka su stidljiva i možda ne pričaju baš najbolje srpski, ali se zato vremenom opuste i otvore, tako da kroz glumu grade i samopouzdanje. Decu sam upoznala preko Udrzuženja roditelja centralne Švajcarske.

Uloge su tumačili:

Jana Mićanović / Princeza Olivera
Jelena Srećković / Carica Milica
Maksimilijan Milojević / Narator
Eva Gjorgjevska / Pesnikinja Jefimija
Aleksa Pajić / Bajazit, Muratov sin
Bogdan Lazarević / Car Lazar
Palve Lazarević / Sultan Murat
Novak Pajić / Miloš Obilić

Boj na Kosovu je jako teška i zahtevna tema. Da li ste i kako prilagodili izvorne tekstove za decu?

Boj na Kosovu je sama po sebi zahtevna tema, ali sam gledala sam da prilagodim deci i da svi što bolje razumeju. Da se jasno i glasno čuje šta pričaju, da tekst ima težinu ali da može svako da ga isprati. Deca su to sjajno izvela.

Šta su dalji planovi dečijeg pozorišta? Turneja ili neka nova predstava?

Planovi su da pozorište zaživi još više. Sledeće je u planu predstava koja će biti šaljivog i edukativnog karaktera. Plan je za sada da nastupamo uz folkloraše i druga udruženja, da se čuje za nas, a vremenom će nadam se naše pozorištance rasti i biti poznatije.

Kako druga udruženja ili KUD-a mogu da vas kontaktiraju u vezi sa dečijm pozorištem?

Uvek se možete obratiti bilo kome ko je član Udruženja roditelja centralne Švajcarske. Takođe možete nas kontaktirati preko FB grupe Srpska škola ZentralSchweiz i naše internetstranice serbische-schule.ch. I takodje rado ćemo primiti zainteresovanu decu za glumu!

Publika je pažljivo pratila dečije pozorište i sa velikim aplauzom ispratila mlade glumce. U nastavku proslave Aleksa Koljančić iz Udruženja Srpskih Studenata predstavio je rad studenta. Za kraj malim maturantima su dodeljene diplome od strane učiteljice Ane Bojičić.

Andrija Stojković

Samit poslovne dijaspore u Cirihu

0

Udruženje srpskih privredinka Švajcarske (USPŠ), održaće 13. i 14. maja 2022. godine Samit poslovne dijaspore u gradskoj hali Dietikon pored Ciriha (Stadthalle Dietikon).

Ciljevi Samita su podrška srpskim kompanijama u Švajcarskoj, kao i podsticanje ekonomskog razvoja i saradnje između dijaspore i Matice. 

Tokom dva dana trajanja Samita, u okvoru Privrednog sajma i Ekonomskog foruma sastaće se švajcarske i srpske kompanije iz sektora energetike, informacionih tehnologija, medicine i nekretnina.

Na Ekonomskom forumu govoriće se o informacionim tehnologijama, preciznije na temu kako će dijaspora i pandemija podstaći srpsko-švajcarsko preduzetništvo, kao i o Blockchain-u i njegovim tehnološkim izazovima i mogućnostima, NFTs-u i o projektu Limos4. 

Deo Foruma biće posvećen i medicini, na kome će se prisutnima obratiti Dr. Vladimir Cmiljanović, osnivač Swissrocekts & Rocketvax, koji će govoriti o razvoju druge generacije vakcina protiv Covid-19. Dok će o razovju poslovanja u digitalnom zdravstu govoriti stručnjak i gostujući govornik iz kompanije Veemedo.

Investicije i smernice za izgradnju solarnog parka, kao i o implementaciji regulatornog modela kantona Cirih u energetskom sektoru, biće jedna od tema energetskog dela Foruma. 

Na Forumu će se govoriti i o aktuelnoj situaciji nekretnina u Švajcarskoj, kao i o švajcarskom projektu Swiss Residence — King’s Fountain Dedinje u Begradu.

Samit će otvoriti Ambasador Republike Srbije u Bernu, Nj.E. gospodin Goran Bradić, zajedno sa Oliverom Bertšingerom (Oliver Bertschinger) ispred SEC Privredne komore Švajcarska — Centralna Evropa.

Četvriti po redu Samit srpskih privredinka biće održan nakon pauze zbog pandemijskih restrikcija. Prethodni Samiti su održani 2016., 2017. i 2018. godine.

Detaljnije informacija o Samitu kao i ažuriranu agendu, možete pronaći na sajtu Udruženja srpskih privrednika Švajcarske, i na www.summit2022.ch

Prijavljivanje za glasanje na predstojećim izborima u Srbiji ukoliko živite u Švajcarskoj do 12. marta

0
Foto Serbinfo.ch © Drago S.

Povodom predstojećih izbora u Republici Srbiji, raspisanim za 3. april 2022.godine, obaveštavaju se birači koji imaju boravište u inostranstvu da preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije, najkasnije pet dana pre dana zaključenja jedinstvenog biračkog spiska (do 12. marta 2022. godine u ponoć), mogu podneti zahtev da će na predstojećim izborima glasati u Švajcarskoj.

Formular zahteva za upis u jedinstveni birački spisak podatka da će birač glasati u inostranstvu možete preuzeti i odštampati ovde.

U zahtevu obavezno moraju biti popunjeni svi podaci kao i oni o opštini, odnosno gradu i adresi boravišta u inostranstvu prema kojoj će birač glasati na predstojećim izborima tačnije, mesto gde želi da glasa – na primer: Ambasada R. Srbije u Bernu, Generalni kozulat R. Srbije u Cirihu ili na biračkom mestu u Luganu (Tićino).

Uz prijavu mora biti dostavljena kopija važećeg pasoša ili lične karte Republike Srbije.

Prijave za glasanje u Švajcarskoj u zavisnosti od mesta glasanja možete poslati na:

Kao i lično u Ambasadi (svakog radnog dana od 9.00 do 13.00 časova) bez zakazivanja termina, ili putem pošte – adresa: Botschaft der Republik Serbien, Seminarstrasse 5, 3006 Bern.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Telegram zajednicu.

Detaljnije informacije možete pronaći u uputstvu za glasanje koje je objavila Ambasade Republike Srbije u Bernu

POSLEDNJE VESTI