Naslovna Istorija Tajne fotografije Arčibalda Rajsa

Tajne fotografije Arčibalda Rajsa

297
0
Rodolphe Archibald Reiss

LOZANA/BEOGRAD – Profesor Erik Sapin je iz Lozane u Beograd doneo oko 10.000 Rajsovih fotografija i sada uz pomoć naših stručnjaka dešifruje koji događaji i mesta su u pitanju.

– Bio je u toku tehničkih dostignuća vremena u kome je živeo. Bio je dobar fotograf, znao je kako se koristi osvetljenje, kao i tehnike koje su mu bile na raspolaganju. Takođe, očigledno je da je vodio računa i o estetici fotografije – kaže Erik Sapin za „Blic”.

On će neke od ovih fotografija prikazati i u filmu „Čujte Srbi!” Gorana Vukčevića, čije snimanje se ovih dana privodi kraju, a filmska ekipa je prošla Rajsov put od Lozane, preko Beograda, Niša, Krfa, Vida, Soluna do Kajmakčalana.

– U Lozani smo snimili i vilu „Svetlost“ u elitnom delu grada, u blizini Ženevskog jezera, koju je Rajs 1914. zamenio skromnom kućom u Topčideru. Tamo smo se uverili da se on iz jednog zemaljskog raja i mira upustio u izazov koji mu je doneo mnogo divnih trenutaka sa našim narodom i vojnicima koji su ratovali za slobodu, da bi na kraju doživeo brojna razočaranja od ljudi sa javne scene. Nakon toga se povukao i družio samo s običnim svetom, najavljivao se i njegov odlazak iz Srbije, ali smrt ga je dočekala u Topčideru, ispred kuće. Neverovatno koliko je toga dao za 54 godine, a umro je razočaran – navodi Vukčević.

Film je pokušaj da se sastavi mozaik Rajsove ličnosti jer je njegov život bio bogat, njegova interesovanja široka, a on je bio emotivna ličnost s umetničkim darom.

– Zanimljivo je da kada je istraživao zločine i snimao užasne prizore rata, on ih je fotografisao na jedan umetnički način, sa smirenošću. Takođe, pošto su po prirodi onoga što prikazuju to veoma mučni i teški prizori, on je uvek posle toga slikao neku prirodu: ptice, prirodu, cveće, pejzaže – ističe reditelj.

Osim tumačenja istoričara i sociologa postoji i igrani deo filma koji rekonstruiše neke prizore iz Rajsovog života, a narator je glumac Miljan Prljeta. Taj deo obuhvata put od Rajsovog groba na Topčideru, pa do njegovog srca na Kajmakčalanu koje je stajalo tamo do Drugog svetskog rata kada su Bugari razbili tu posudu sa formalinom.

– Na Kajmakčalanu nas je potresao taj silazak u kriptu koja je u očajnom stanju i gde se nalazi deo stradalnika, njihove kosti i lobanje sa rupama od šrapnela, a sve su s otvorenim čeljustima jer su umirali jurišajući na topove, i to i danas odiše strahovitim bolom – kaže Vukčević.

Inače, glavni sagovornik u filmu je Pjer Margo, direktor Instituta za kriminologiju i krivično pravo, onoga što je tamo utemeljio upravo Rajs, a takođe Danijel Korvon govori o najpoznatijim Rajsovim slučajevima u kriminologiji, od falsifikata novčanica do teških ubistava.

Neven Dzodan