Dozvoliti opštinama da strancima daju pravo glasa na opštinskom nivou, je sadržaj parlamentarne inicijative u kantonu Tićino koju je predložilo pet poslanika Socijalističke partije u kantonalnom parlamentu, Fabricio Širika (Fabrizio Sirica), Ana Biskosa (Anna Biscossa), Laura Riget, Karlo Lepori (Carlo Lepori), Gina La Mantia i Nikola Korti (Nicola Corti). Oni predlažu izmenu člana 28 kantonalnog Ustava.
Promoteri inicijative, preuzeli su predlog koji je 18. decembra 2013. godine odbijen od strane kantonalnog parlamenta, smatrajući da se demokratija “mora prilagoditi novim očekivnjima građanstva”.
Trenutna situacija
Trenutno stranci nemaju pravo glasa na federalnom nivou, dok sa druge strane ako je predviđeno kantonalnim ili oštinskim zakonom (kao što je slučaj u nekim kantonima) mogu da glasaju na kantonalnim ili opštinskim izborima. Da bi iskoristili ovo pravo, traži se predviđeni minimalni period boravka u kantonu ili opštini.
Na kantonalnom nivou, kantoni Jura i Neušatel daju pravo strancima da glasaju, ali ne da budu glasani. U francuskom delu Švajcarske, na opštinskom nivou, u četiri kantona (Vo, Frajburg, Neušatel i Jura) stranci imaju pravo da glasaju i da se kandiduju. U nemačkom govornom područku, kantoni Bazel grad, Griđoni i Apencel Ineroden daju opštinama mogućnost da omoguće pravo glasa strancima (pasivno pravo) ali ne i pravo da budu birani (aktivno pravo).
Razvijanje demokratije i pomoć lokalnim zajednicama
Socijalisti smatraju da je ovaj predlog “važan i poželjno poširenje demokratskog sistema”. U Tićinu stranci čine više od 28% stanovnika (100.788 od ukupno 353.343 stanovnika).
“Od njih 60.880 (17% ukupnog stanovništva) ima prebivalište, tačnije boravišnu dozvolu tipa C, i žive u Tićinu najmanje 5 godina”, i dodaju da “su mnogi od tih stranaca rođeni i odrasli u Tićinu, neki su tu prisutni nekoliko generacija, ali nikada nisu zatražili pasoš. Razlozi mogu da budu i ekonomske prirode, u situaiji kao što je današnja, jer zbog teškog ekonomskog stanja, tošak koji je predviđen za naturalizaciju u mnogim slučajevima odvraća strance od te ideje”.
“Opštinski nivo je najbliži građanima”, podvlače promoteri inicijative, prema kojima bi mogućnost da strani državljani sa prebivalištem imaju prava da biraju i da budu birani na opštinskom nivou, “moglo proširiti princip demokratije, i približavanje mnogih ljudi institucijama i promovisati integraciju”.
“Postojanje mogućnosti da stranci biraju i budu birani može pomoći i malim opštinama koji imaju problema da pronađu ljude koji bi se kandidovali na izborima. Političari vrlo dobro poznaju ovu situaciju. Koliko puta se desilo da je neko ko se svojim zalaganjem na teritoriji i svojim aktivnosima bio interesantan i kvalitetan kadar, ali nisu mogli da budu na izbornim listama jer nisu bili Švajcarski državljani i nažalost nemaju prava da aktivno učestvuju u društveno – političkom životu”
Poštovanje autonomija opština
Predlagači ističu da inicijativa uzima u obzir “autonomiju opština”. “Iz tog razloga, nameravamo da član ustava koji bude promenjen, bude regulisan zakonom”, preciziraju socijalisti. “Može se precizirati da se pravo na glasanje ostvaruje nakon 10 godina prebivališta u opštini”, kao što je uslov i u mnogim kantonima u francuskom govornom području.
Pravo glasa takođe jasno podrazumeva i pravo na potpisivanje predloga referenduma i opštinskih inicijativa.