Blaga klima, subtropska vegetacija, konfiguracija terena, gradski centri, gastronomija, kultura, istorija i italijanski jezik, razlikuju Kanton Tićino od ostatka Švajcarske. To je jedini kanton koji se u potpunosti nalazi ispod Alpa. Celom njegovom dužinom od 100 km uspevaju najrazličitiji oblici evropske vegetacije, od likena na Alpima do agava i palmi na obalama jezera.
Kanton Tićino (Tesìn ili Tisìn na lokalnom dijalektu) dobio je ime po reci Tićino koja protiče kroz njega, od izvora na Prelazu Novena (Passo della Novena), pa do ušća u Veliko jezero (Lago Maggiore).
Tićino se sastoji od dve glavne geografske zone i one su razdeljene Planinom Ćeneri (Monte Ceneri): Sopraćeneri (Sopraceneri), koja se nalazi na severu Planine Ćeneri (tipična alpska zona koju preseca gornji tok reke Tićino), i Sotoćeneri (Sottoceneri), koja se nalazi na jugu Planine Ćeneri (ova zona ima prealpske karakteristike i u nju ulazi italijanska enklava Kampione (Campione d’Italia). Iako mu je kultura italijanska, Tićino politički pripada Švajcarskoj. To je moderna i dinamična regija kroz koju prolaze velike evropske železničke i drumske saobraćajnice a ima i dobru avionsku povezanost. Tićino se nalazi u centru takozvane Insubrijske regije (Regio Insubrica), graniči se sa Italijom i kantonima Valeze (Vallese), Uri i Graubinden (Graubünden). Njegov zvanični naziv je Republika i Kanton Tićino (Repubblica e Cantone Ticino), zvanični jezik je italijanski, a glavni grad je Belincona (Bellinzona). Zajedno sa još četiri doline u Graubindenu Tićino čini italijansku Švajcarsku.
Zauzima površinu od 2.812 km2, tj. 6,8% ukupne površine Švajcarske, i ima gotovo 340.000 stanovnika (podaci iz 2012.), koji su uglavnom katoličke veroispovesti i nastanjeni su u gradskim i prigradskim zonama Lugana (135.000 st.), koji je po veličini treći finansijski centar Švajcarske, zatim u zoni Lokarna/Askone (Locarno/Ascona) (55.000 st.), Belincone (50.000 st.) i Kjaso/ Mendrizio (Chiasso/Mendrisio) (50.000 st.). Preko 26% populacije Tićina čine stranci.