Reklama

Migranti u Švajcarskoj podeljeni oko inicijative o ograničenju stanovništva

Screenshot

U Švajcarskoj se sve intenzivnije vodi debata o ograničavanju rasta broja stanovnika, a posebno je zanimljivo da ni među ljudima sa migrantskim poreklom ne postoji jedinstven stav o ovom pitanju.

Prema pisanju SRF, inicijativa poznata kao „Švajcarska od 10 miliona“ izaziva različite reakcije upravo među onima koji imaju lično iskustvo migracije.

Jedan od sagovornika u tekstu, Mihajlo Mrakić, čiji su roditelji iz Bosne došli u Švajcarsku tokom ratnih 1990-ih, smatra da današnja migraciona politika ide predaleko. On ukazuje na pritisak koji rast stanovništva stvara na infrastrukturu, stanovanje i kvalitet života.

S druge strane, mnogi građani sa migrantskim poreklom protive se ovoj inicijativi, naglašavajući da je upravo migracija jedan od ključnih faktora ekonomskog razvoja Švajcarske. Oni upozoravaju i na hroničan nedostatak radne snage u pojedinim sektorima.

O čemu je reč?

Inicijativu za ograničavanje broja stanovnika pokrenula je SVP, sa ciljem da broj stanovnika Švajcarske ne pređe 10 miliona do 2050. godine. U slučaju da se ta granica dostigne, predviđene su strože mere za kontrolu imigracije, uključujući i potencijalno preispitivanje sporazuma sa Evropskom unijom o slobodnom kretanju ljudi.

Podeljeno društvo

Kako navodi SRF, ova tema dodatno osvetljava širu društvenu podelu u zemlji. Dok jedni vide rast populacije kao pretnju stabilnosti i kvalitetu života, drugi ga smatraju nužnim za ekonomski opstanak i razvoj.

Posebno je značajno to što poreklo ne određuje politički stav – među migrantima se mogu naći i zagovornici i protivnici ograničavanja imigracije.

Debata o „Švajcarskoj od 10 miliona“ pokazuje da su pitanja migracije i identiteta složenija nego što se često pretpostavlja. Lična iskustva, ekonomski interesi i društveni kontekst igraju ključnu ulogu u formiranju stavova – bez obzira na poreklo.

https://www.srf.ch/news/gesellschaft/10-millionen-schweiz-migrationshintergrund-und-trotzdem-uneins-ueber-die-initiative

 

„24 heures“ o poseti predsednika Švajcarske Srbiji

Švajcarski list „24 heures“ izveštava o predstojećoj poseti predsednika Švajcarske Konfederacije Gi Parmelana Republici Srbiji, koja će biti realizovana 28. aprila i predstavlja važnu prekretnicu u bilateralnim odnosima dve zemlje.

Poseta se realizuje u godini kada Srbija i Švajcarska obeležavaju 110 godina diplomatskih odnosa i dodatno potvrđuje visok nivo saradnje, posebno u oblasti ekonomije, gde je Srbija najznačajniji trgovinski partner Švajcarske u regionu zapadnog Balkana. Očekuje se da će tokom posete biti razmotreni dalji koraci za ekonomskog povezivanja, kao i novi program saradnje sa Srbijom za period 2026–2029.

Ambasador Republike Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović istakao je da su odnosi dve zemlje „veoma dobri na svim nivoima“, naglasivši da „više elemenata približava Srbiju i Švajcarsku, što možda nije očigledno na prvi pogled“. On je takođe ukazao na zajedničke interese u očuvanju stabilnosti i dijaloga u Evropi.

Poseta ima i širi politički značaj, imajući u vidu ulogu Švajcarske u regionu, uključujući i njeno angažovanje u okviru KFOR-a na Kosovu i Metohiji. Istovremeno, ona predstavlja dodatni korak u daljem jačanju sveukupnih odnosa i partnerstva između Republike Srbije i Švajcarske Konfederacije.

Link ka članku:
https://www.24heures.ch/serbie-parmelin-effectue-une-visite-presidentie…

Rezultati federalnih glasanja u Švajcarskoj: građani odbili smanjenje RTV takse, podržali individualno oporezivanje i zaštitu gotovine

archivio tipress

Na saveznim glasanima održanim 8. marta 2026. godine, građani Švajcarske odlučivali su o četiri važne teme: o smanjenju radio-televizijske pretplate, o uvođenju individualnog oporezivanja, o zaštiti gotovog novca i o fondu za klimu. Rezultati su pokazali da su birači odbili smanjenje RTV takse i klimatski fond, dok su podržali promene u poreskom sistemu i ustavnu zaštitu gotovine. 

Jedna od najpraćenijih tema bila je inicijativa za smanjenje radio-televizijske pretplate za javni servis SSR. Građani su ovu inicijativu odbili, pa pretplata neće biti smanjena sa sadašnjih 335 na 200 švajcarskih franaka. Protiv smanjenja izjasnilo se 61,9 odsto birača.

Važna promena dogodila se u poreskoj politici. Švajcarci su podržali Savezni zakon o individualnom oporezivanju, što Swissinfo opisuje kao istorijsku odluku i veliku prekretnicu u poreskom sistemu zemlje. Ovim se otvara put novom modelu oporezivanja bračnih parova i domaćinstava, umesto dosadašnjeg sistema koji je često bio predmet političkih rasprava. 

Građani su takođe jasno podržali očuvanje gotovine. Protivpredlog kojim se garantuje dostupnost gotovog novca u zemlji usvojen je sa više od 73 odsto glasova, čime gotovina dobija dodatnu institucionalnu i ustavnu zaštitu u Švajcarskoj. 

S druge strane, inicijativa za klimatski fond nije prošla. Većina birača odbila je predlog da se za zaštitu klime i prirode izdvaja do jedan odsto bruto domaćeg proizvoda Švajcarske. Iako klimatske promene ostaju među važnim brigama stanovništva, Swissinfo navodi da većina građana trenutno nije spremna da podrži veća finansijska izdvajanja za ekološku tranziciju. 

Ishod glasanja pokazuje da su birači u Švajcarskoj ovog puta dali prednost finansijskoj opreznosti i institucionalnoj stabilnosti. Odbijeno je smanjenje RTV takse i dodatno ulaganje u klimatski fond, ali su istovremeno podržane reforme koje menjaju poreski sistem i štite gotov novac kao važan deo svakodnevnog života.

Individualno oporezivanje bračnih parova: „Šokantna nepravda koju treba ukinuti“

Foto: Schweizerische Bundeskanzlei

Jedno od najvažnijih i najkontroverznijih pitanja o kojima će se građani Švajcarske izjasniti na referendumu 8. martajeste uvođenje individualnog oporezivanja bračnih parova. Prihvatanjem ovog principa, protiv kojeg su pokrenuta dva referenduma, birači će imati priliku da ukinu takozvanu „kaznu za brak“.

Reč je o nepravdi koja traje još od 1984. godine, kada je Savezni sud presudio da je zajedničko oporezivanje bračnih parova neustavno. Ipak, uprkos toj presudi, sistem je ostao na snazi do danas. Kako je pred medijima objasnila ministarka finansija Švajcarske, Karin KellerSutter, bračni parovi trenutno plaćaju više poreza nego nevjenčani parovi sa istim prihodima. Glavni problem leži u prevelikom poreskom opterećenju drugog porodičnog prihoda.

„Nakon više neuspešnih pokušaja tokom poslednjih 40 godina, danas konačno imamo zakonski predlog koji je nastao kao odgovor na narodnu inicijativu žena PLR-a za pravednije oporezivanje“, izjavila je Keller-Sutter. Predlog predviđa da se supružnici oporezuju kao nevjenčani parovi, odnosno da podnose dve odvojene poreske prijave.

Iako je priznala da predlog koji je prošao parlamentarnu proceduru „nije savršen“, Keller-Sutter smatra da je reč o uravnoteženom rešenju koje bi se primenjivalo na sva tri nivoa vlasti – Konfederaciju, kantone i opštine – i koje gotovo u potpunosti uklanja postojeće nejednakosti, koje mnogi s pravom smatraju šokantnim.

Šta se menja u praksi?

U budućnosti će se prihodi i imovina supružnika oporezivati odvojeno. Bračni parovi više neće imati pravo na poreski bonus za brak, ali će zato moći da odbiju 12.100 franaka po detetu, umesto dosadašnjih 6.800. Očekuje se da će to za većinu dovesti do nižeg poreskog opterećenja nego danas.

Reforma takođe uvodi red u poreske koeficijente, koji će ubuduće biti jednaki za sve. To će, međutim, imati posledice po javne prihode: očekuje se pad prihoda od saveznog direktnog poreza za oko 630 miliona franaka na nivou Konfederacije i 130 miliona na nivou kantona. Reč je o kompromisu između Saveta država, koji je želeo manji gubitak prihoda, i Nacionalnog saveta, koji se zalagao za izdašnije olakšice za poreske obveznike.

Ko dobija, a ko gubi?

Direktorka Savezne poreske uprave (AFC), Tamara Pfamatter, objasnila je da će najviše koristi imati bračni parovi sa decom i veoma niskim drugim prihodom. Bračni parovi sa decom, ali bez drugog prihoda, mogli bi da plaćaju nešto više poreza, ali bi taj nedostatak bio nadoknađen većim poreskim olakšicama za decu.

Nevjenčani parovi bez dece trebalo bi da plaćaju isto ili nešto manje nego do sada, dok bi nevjenčani parovi bez dece sa visokim prihodima mogli očekivati veće poresko opterećenje. Kada je reč o kantonima, prema rečima Pfamatter, još je prerano za konačne zaključke, jer će mnogo zavisiti od načina na koji će nove odredbe biti primenjene na kantonalnom nivou.

Odgovor na kritike

Odgovarajući na kritike – među kojima je i 10 kantona koji su pokrenuli referendum – Keller-Sutter je naglasila da reforma ne samo da uklanja nejednako postupanje, već i podstiče zapošljavanje žena, jer će njihov rad biti manje oporezovan. Time bi se, prema njenim rečima, bolje iskoristio domaći potencijal radne snage i smanjila potreba za imigracijom.

Na primedbe kantona o dodatnom administrativnom opterećenju, s obzirom na oko 1,7 miliona dodatnih poreskih prijava, Keller-Sutter je odgovorila da će se taj teret vremenom smanjivati zahvaljujući digitalizaciji. „Ova reforma je u korist poreskih obveznika, a ne poreskih uprava“, zaključila je ministarka finansija.

Guy Parmelin izabran za predsednika Švajcarske konfederacije za 2026. godinu – Rekordan broj glasova

Savezni savetnik iz redova UDC-a, Guy Parmelin, izabran je danas za predsednika Švajcarske konfederacije za 2026. godinu, ostvarivši istorijski rezultat. Parmelin je dobio 203 glasa od ukupno 210 važećih listića, što predstavlja novi rekord u savremenoj političkoj istoriji zemlje. Sedam listića sadržalo je druga imena, dok je 13 bilo prazno, a pet nevažećih.

Parmelin preuzima funkciju od Karin Keller-Sutter, koja ostaje zvanično na čelu Konfederacije do 31. decembra. Njegov rezultat oborio je prethodni rekord koji su držali Jean-Pascal Delamuraz (1988) i Ueli Maurer (2018), oba sa po 201 glasom.

U poređenju sa dosadašnjim izbornim ciklusima, jasno se vidi da je podrška Parmelinu bila izuzetno visoka: prošle godine Keller-Sutter dobila je 168 glasova, Viola Amherd 158 u 2023, Alain Berset 140 u 2022, dok je Ignazio Cassis osvojio 156 glasova 2021. Najniži rezultat u poslednjim decenijama ostao je onaj Micheline Calmy-Re, koja je 2011. godine izabrana sa svega 106 glasova.

Ignazio Cassis izabran za potpredsednika

Ticinski savetnik Ignazio Cassis (PLR) izabran je za potpredsednika Švajcarske za 2026. godinu. Cassis je dobio 144 glasa od 190 važećih listića, dok je apsolutna većina iznosila 96. Zabeleženo je 26 praznih i 19 nevažećih listića. Glasove su dobili i drugi kandidati, među kojima se ističe democentrista iz Berna, Albert Rösti, sa 22 glasa.

Ovi rezultati potvrđuju stabilnost švajcarskog sistema kolektivnog rukovodstva, ali i snažnu podršku Parmelinu u trenutku kada zemlja ulazi u novu političku godinu sa izazovima u oblasti ekonomije, bezbednosti i evropskih odnosa.

Švajcarski Savezni savet raspodelio ministarstva

Na sednici održanoj 14. marta 2025. godine, Savezni savet Švajcarske u novom sastavu, koji stupa na snagu 1. aprila 2025, izvršio je raspodelu sedam ministarstava i odredio njihove zamenike.

Nova raspodela ministarstava izgleda ovako:

  • Savezno ministarstvo za spoljne poslove (DFAE):
    • Savezni savetnik: Ignazio Cassis
    • Zamenik: Elisabeth Baume-Schneider
  • Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova (DFI):
    • Savezna savetnica: Elisabeth Baume-Schneider
    • Zamenik: Ignazio Cassis
  • Savezno ministarstvo za pravdu i policiju (DFGP):
    • Savezni savetnik: Beat Jans
    • Zamenik: Karin Keller-Sutter, predsednica Konfederacije
  • Savezno ministarstvo za odbranu, civilnu zaštitu i sport (DDPS):
    • Savezni savetnik: Martin Pfister
    • Zamenik: Guy Parmelin
  • Savezno ministarstvo finansija (DFF):
    • Savezna savetnica: Karin Keller-Sutter, predsednica Konfederacije
    • Zamenik: Albert Rösti
  • Savezno ministarstvo za privredu, obrazovanje i istraživanje (DEFR):
    • Savezni savetnik: Guy Parmelin
    • Zamenik: Beat Jans
  • Savezno ministarstvo za životnu sredinu, saobraćaj, energiju i komunikacije (DATEC):
    • Savezni savetnik: Albert Rösti
    • Zamenik: Martin Pfister

Očekuje se da će Savezni savet zvanično potvrditi ovu raspodelu na sednici zakazanoj za 2. april 2025. godine. Vlada izražava zadovoljstvo zbog nastavka rada u novom sastavu i predanošću stabilnosti i efikasnosti državne administracije.

Martin Pfister izabran za novog člana Savezne vlade

Šezdesetjednogodišnji političar iz kantona Zuga, Martin Pfister, izabran je za novog člana Savezne vlade Švajcarske. Njegov izbor izazvao je oduševljenje kod njegove porodice, čiji je radosni uzvik odjeknuo sa balkona gde su sedeli tokom glasanja.

Pfister, kojeg su mediji ranije nazivali „velikim nepoznatim“ zbog njegove visine i manje prepoznatljivosti na saveznoj političkoj sceni, sada je u centru pažnje.

Obrazovanje i profesionalna karijera

Rođen 1963. godine, Pfister je odrastao u Zugou i Alenvindenu. Završio je obrazovanje za učitelja osnovne škole na Institutu St. Michael u Zugou, a potom diplomirao istoriju i germanistiku na Univerzitetu u Friburgu. Radio je kao učitelj, naučni saradnik i savetnik za neprofitne organizacije i udruženja.

Osim političkog angažmana, Pfister je imao značajnu ulogu i u vojsci, gde je dostigao čin pukovnika i bio šef vojne pomoći u vanrednim situacijama za Teritorijalnu regiju 3.

Politička karijera

Pfisterova politička karijera započela je 2003. godine kada je postao član Komisije za starateljstvo i socijalnu pomoć u opštini Baar. Tri godine kasnije, 2006. godine, izabran je u Veliko veće kantona Zuga, gde je kasnije postao lider poslaničke grupe i predsednik kantonalnog ogranka PPD-a, sada poznatog kao stranka „Centar“. Od 2016. godine bio je član Državnog saveta kantona Zuga.

Pfister je oženjen i otac je četvoro odrasle dece. Njegov izbor u Saveznu vladu označava novu fazu u njegovoj dugogodišnjoj političkoj karijeri.

Viola Amherd podnela ostavku

Viola Amherd, ministarka koja je od 1. januara 2019. godine bila na čelu Saveznog ministarstva odbrane, civilne zaštite i sporta (DDPS), najavila je da će napustiti vladu krajem marta. Ovu odluku objavila je u sredu, tokom konferencije za štampu posvećene povećanju broja žena u oružanim snagama.

Spekulacije o mogućoj ostavci Viole Amherd kružile su već duže vreme. Neki analitičari su smatrali da će odluku o povlačenju doneti nakon završetka njene predsedničke godine. U poslednjih nekoliko meseci, pritisak na ministarku je značajno porastao. Pre samo nekoliko dana, Švajcarska narodna stranka (UDC), koja zastupa konzervativnu desnicu, javno je pozvala na njenu ostavku, što je retkost u švajcarskoj politici.

Najveći uspeh Viole Amherd tokom mandata na čelu DDPS-a bio je uspešan referendum o kupovini novih borbenih aviona, koji je švajcarski narod prihvatio tesnom većinom u septembru 2020. godine. Ipak, neuspesi pojedinih projekata, poput kupovine šest izraelskih izviđačkih dronova, doveli su do kritika na njen račun. Njeni napori da približi švajcarsku vojsku NATO-u izazvali su nezadovoljstvo konzervativne desnice.

Odmah nakon objave o ostavci, počele su spekulacije o tome ko će je naslediti. Najčešće se pominje ime Gerharda Fistera. Pre nekoliko dana, ovaj savezni poslanik je najavio da će napustiti poziciju predsednika Centra – stranke čiji je i Viola Amherd član. Takođe je izjavio da „ne želi da zatvori vrata Saveznom savetu“. Proces izbora naslednika Centar će započeti u ponedeljak.

Fotografija Saveznog veća 2025: Mozaik ljudi iz cele Švajcarske

Nova fotografija Saveznog veća, realizovana po nalogu predsednice Konfederacije za 2025. godinu, Karin Keler-Suter, prikazuje više od hiljadu ljudi. Fotograf Artur Gamza kreirao je mozaik od fotografija snimljenih širom Švajcarske, spajajući ih sa portretima saveznih savetnika i kancelara Konfederacije.

Za realizaciju ove fotografije, Artur Gamza je proputovao celu Švajcarsku i sreo se sa hiljadama ljudi. U svakom kantonu fotografisao je najmanje 40 osoba koje su bile voljne da učestvuju. Ukupno 1052 snimljene fotografije spojio je u mozaik, koji je zatim kombinovao sa portretima sedam saveznih savetnika i kancelara Konfederacije. Fotograf iz kantona Sent Galen objašnjava da je želeo da istakne vezu između građana i Saveznog veća kao institucije.

Projekat Artura Gamze odabrala je savezna savetnica Karin Keler-Suter, predsednica Konfederacije 2025. godine, koja smatra da ova slika predstavlja jedinstvenost švajcarske demokratije: „Narod učestvuje u demokratskom odlučivanju i donosi odluke. Savezno veće deluje u interesu naroda.“

Zvanična fotografija Saveznog veća odštampana je u 45.000 primeraka i može se naručiti na internet stranici www.admin.ch, odakle se takođe može preuzeti. Kratak film prikazuje kako je fotografija nastala.

Opis fotografije:
Prvi red, sleva nadesno: savezni savetnik Injacio Kasis (PLR), predsednica Konfederacije Karin Keler-Suter (PLR), potpredsednik Gi Parmelen (UDC) i savetnica Viola Amerd (Centar).
Drugi red: kancelar Konfederacije Viktor Rosi (PVL), savetnici Elizabet Baume-Šnajder (PS), Albert Rösti (UDC) i Bit Jans (PS).

Karin Keler-Suter izabrana za predsednicu Švajcarske Konfederacije za 2025. godinu

Foto: Schweizerische Bundeskanzlei

Karin Keler-Suter biće predsednica Švajcarske Konfederacije za 2025. godinu. Savezna skupština je danas izabrala liberalno-radikalnu političarku iz kantona Sankt Galen sa 168 glasova od ukupno 203 važeća glasa.

Izbor predsednika Konfederacije je ceremonijalni ritual sa predvidljivim ishodom, koji se održava svake godine druge srede tokom zimskog zasedanja Saveznog parlamenta. Ipak, broj osvojenih glasova ukazuje na popularnost ministra među poslanicima.

Rezultat Karin Keler-Suter je relativno dobar, posebno u poređenju sa njenim prethodnicima. Na primer, Viola Amherd je prošle godine osvojila 158 glasova, dok je Alen Berse 2022. godine dobio 140 glasova, a 2021. godine Ignacio Kasis 156. Najslabiji rezultat u istoriji zabeležila je Mišelin Kalmi-Re 2011. godine sa samo 106 glasova, dok su rekord od 201 glasa ostvarili Žan-Paskal Delamura (1988) i Ueli Maurer (2018).

Karin Keler-Suter je političku karijeru započela u demohrišćanskom uporištu Vil, kao članica opštinskog veća. Po obrazovanju je prevodilac, sa studijama političkih nauka u inostranstvu. Kasnije je izabrana u Veliki savet kantona Sankt Galen i nekoliko godina je predsedavala kantonalnom sekcijom Liberalno-radikalne stranke.

Godine 2000. izabrana je u kantonalni Savet države, gde je do 2012. vodila resor bezbednosti i pravosuđa. Godine 2011. postala je članica Saveta država, a 2019. godine zamenila je Johana Šnajder-Amana u Saveznom savetu. U prve četiri godine svog mandata vodila je Federalno odeljenje za pravdu i policiju (DFJP), a od početka prošle godine preuzela je rukovođenje Federalnim odeljenjem za finansije (DFF).

Očekuje se da će Keler-Suter, kao predsednica za 2025. godinu, nastaviti sa radom na važnim pitanjima za Švajcarsku, uključujući reforme u oblasti finansija i unapređenje saradnje među kantonalnim i federalnim institucijama.

POSLEDNJE VESTI