Sretenje – Dan državnosti Srbije: istorijski temelji moderne državnosti
Srbija 15. februara obeležava Sretenje – veliki pravoslavni praznik, ali i Dan državnosti Republike Srbije. Ovaj datum ima višeslojnu simboliku: u sebi objedinjuje duhovno nasleđe i ključne istorijske događaje koji su označili početak obnove srpske državnosti i modernizacije društva u prvoj polovini 19. veka.
U verskom kalendaru, Sretenje Gospodnje predstavlja praznik susreta i prepoznavanja – događaj koji u hrišćanskoj tradiciji simbolizuje nadu i novi početak. U istorijsko-državnom smislu, 15. februar upućuje na dve prelomne tačke: početak Prvog srpskog ustanka 1804. godine i donošenje Sretenjskog ustava 1835. godine.
Početak borbe za oslobođenje: Orašac 1804.
Na Sretenje 1804. godine, u Orašcu je doneta odluka o podizanju Prvog srpskog ustanka. Taj čin predstavljao je početak organizovane borbe protiv osmanske vlasti i jedan od najznačajnijih koraka ka obnovi srpske državnosti. Ustanak je postavio temelje političke samosvesti i institucionalnog oblikovanja države, a njegova istorijska težina ogleda se u činjenici da je označio prelaz iz perioda potčinjenosti u period političkog artikulisanja nacionalnih ciljeva.
Sretenjski ustav 1835: modernizacija i evropski duh
Drugi stub praznika vezan je za 1835. godinu, kada je donet Sretenjski ustav. Ustav je u svoje vreme predstavljao izuzetno napredan pravno-politički akt. Njime su afirmisani principi koji su u tadašnjoj Evropi bili u usponu: ograničavanje samovolje vlasti, jačanje pravne sigurnosti, prepoznavanje građanskih prava i podela vlasti. Iako je zbog spoljnopolitičkih pritisaka i unutrašnjih okolnosti kratko bio na snazi, Sretenjski ustav ostao je trajni simbol težnje ka uređenoj i modernoj državi.
Značaj 15. februara danas
Dan državnosti ne predstavlja samo istorijsko podsećanje, već i poziv na promišljanje o vrednostima na kojima počiva savremena država: odgovornim institucijama, vladavini prava, slobodama građana i društvenoj solidarnosti. Obeležavanje Sretenja je prilika da se istakne kontinuitet državotvorne ideje i važnost očuvanja demokratskih principa kao temelja stabilnog društva.
U praksi, ovaj praznik se obeležava državnim ceremonijama, polaganjem venaca i kulturnim programima, uz poruku da su sloboda i državnost rezultat istorijske borbe, ali i stalne obaveze da se javni život gradi na pravu, dijalogu i opštem interesu.
Sretenje, kao spoj praznika vere i praznika države, ostaje jedan od retkih datuma u savremenom kalendaru koji istovremeno govori o identitetu, tradiciji i političkoj modernizaciji. Upravo zato 15. februar ima posebnu težinu: podseća na trenutke kada su se istorijske odluke donosile u ime budućnosti — i obavezuje da se ta budućnost i danas promišlja odgovorno.
Neradni dani u Srbiji i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima
U Republici Srbiji, Sretenje – Dan državnosti se, po zakonu, praznuje 15. i 16. februara. Kako 15. februar 2026. godine pada u nedelju, praznični neradni dani se u praksi obeležavaju tako da su neradni i ponedeljak 16. i utorak 17. februar.
Istovremeno, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Srbije u svetu, prema objavljenim obaveštenjima, neradni su ponedeljak 16. i utorak 17. februar 2026. godine.









