Reklama

Kačanik najveći evropski izvoznik boraca za ID

Od 34.000 stanovnika njih 22 bori se u Siriji i Iraku, među njima je i Lavdrim Muhadžeri, kog zovu i balkanski Džihadi Džon.

Tamošnji zvaničnici to sve opovrgavaju i okrivljuju medije za narušavanje ugleda, navodi HRT.

Predsednik Islamske zajednice Kačanik Florim Neziraj, koji je tamo već tri godine, tvrdi da dobro poznaje situaciju i kaže da, nezavisno od činjenice da je određeni broj osoba otišao da ratuje u druge zemlje, u Kačaniku nije zabeležen nijedan sukob koji je povezan s verom.

Kačanik je upravo zbog vere došao na zao glas, s obzirom na 22 stanovnika koji se bore u Siriji i Iraku na strani tzv. Islamske države, navodi HRT.

Načelnik opšine Besim Iljazi smatra da je ta priča nanela veliku štetu ugledu tog grada.

„Sada možete gradom šetati mesec dana i nećete na ulici primetiti ništa što ima veze s takvim ponašanjem“, tvrdi Iljazi.

Sa druge strane, u glavnoj ulici osobe koje se povezuju s vehabizmom beže od kamere. Kao i većina građana od komentara, što se može pripisati strahu ili nečem drugom, smatra ekipa HRT.

U međuvremenu, održan je i skup o borbi protiv nasilnog ekstremizma.

Komandir policijske stanice Kačanik Afrim Habibi ističe da u proteklih godinu i po nisu zabeležili ni edan odlazak u Siriju. Takođe, napominje, mnogo je manje aktivnosti za koje se može sumnjati da imaju veze sa vrbovanjem za Islamsku državu.

Nezaposlenost, siromaštvo i beznađe najčešći su razlozi zbog kojih mladi sa ovih prostora odlaze u Irak i Siriju, gde im se obećava med i mleko i godišnja zarada do 30.000 evra. Međutim, kako naglašava HRT, vrlo brzo shvate da su prevareni, pa se neki od njih odlučuju za povratak.

Psiholozi koji se bave tom problematikom tvrde kako ne znaju koja je grupa opasnija – ona koja u euforiji odlazi ili ona koja se prevarena vraća, zaključuje se u reportaži HRT-a.

Odbijen zahtev za prijem Kosova u UNESCO

Foto: Hazir Reka/Reuters Pictures

Organizacija Ujedinjenih Nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) odbilo je zahtev za prijem Kosova u tu organizaciju.

U glasanju su učestvovale 142 zemlje, za su bile 92, protiv 50, a uzdržanih 29.

Među zemljama koje nisu podržale prijem Kosova, kako prenosi B92, su Brazil, Kina, Španija, Rusija, Indija, Kazahstan, Belorusija, Palestina, Severna Koreja, Slovačka, Urugvaj, Venecuela, Bahrein, Indonezija…

Uzdržani su, između ostalih, bili Bosna i Hercegovina, Kolumbija, Grčka, Nigerija, Peru, Poljska, Rumunija, Singapur, Trinidad i Tobago, Tunis i Zambija.

Za pristupanje Kosova Unesku između ostalih glasali su Belgija, Francuska, Kanada, Bugarska i Belize, Irska, Island, Italija, Litvanija, Malezija, Pakistan, Panama, Norveška, Novi Zeland, Portugal, Češka, Velika Britanija, Slovenija, Švedska, Švajcarska, Čad, Tajland, Turska, Avganistan, Albanija, Nemačka, Andora…

Predlog za prijem Kosova je prethodno obrazložen uz objašnjenje da nije u pitanju glasanje za priznanje Kosova kao države ili za ulazak u UN, već zahtev da se „građanima Kosova omogući pristup kulturnim vrednostima i obrazovanju“, kao i da se „na kraju podrži misija Uneska“.

Na drugoj strani, ponovljeno je da bi prijem Kosova u Unesko značio politizaciju te organizacije, kao i kršenje međunarodnog prava.

NATO ostaje na Kosovu i Metohiji

BRISEL — Uprkos brojnim izazovima na Bliskom Istoku i ukrajinskoj krizi, NATO ne planira smanjivanje svog kontingenta na KiM, rekao je za Tanjug visoki diplomata Alijanse. Trupe na KiM imaju jasan mandat Saveta bezbednosti UN, a i Albanci i Srbi žele da one ostanu, rekao je taj diplomata koji je želeo da ostane anoniman.

On je procenio da se Kfor pokazao kao uspešna misija i dodao da ne očekuje da tokom predstojećeg samita NATO-a u Velsu bude pokrenuta inicijativa za njeno preispitivanje.

Šefovi država i vlada 28 članica NATO-a će 4. i 5. septembra na sastanku u Njuportu kod Kardifa, razmatrati teme u vezi sa planskim povlačenje iz Avganistana, situacijom na Bliskom Istoku i ukrajinskom krizom.

Swisscoy, na Kosovu do kraja 2017

BERN — Swisscoy ostaće prisutan na teritoriji Kosova najmanje do kraja 2017. Nakon Državnog saveta i Savet kantona Švajcarke je jednoglasno odobrio produženje švajcarske misije u okviru multinaconalnih snaga za održavanje mira (KFOR).

“Ispunavanje ovih obaveza je važno za stabilnost regiona i u interesu unutrašnje bezbednosti Švajcarske” istakao je u ime pripremne komisije, Isidor Baumann (PPD)

Teoretski Bern može da stavi tačku na ovu misiju kad god poželi. Do sada 5400 švajcarskih vojnika, koji su se dobrovoljno prijavili za odlazak na Kosovo, učestvovalo je u ovoj misiji.

Prema rečima ministra odbrane Ueli Maurer, ne treba se očekivati povlačenje iz msije u narednim godinama. Sitacija je stabilnija, naročito na jugu zemlje, ali nasilje i kriminal su i dalje prisutni na severu.

Od 2002. godine, švajcarski vojnici mogu da budu naoružani zbog samodbrane. Maksimum švajcarskog kontignta biće povećan sa 220 na 235 vojnika. Savet može godišnje povećati ovaj broj do samo 60 jedinica, umesto sadašnjih 80.

POSLEDNJE VESTI