Reklama

Plivanje za Časni krst na Criškom jezeru – Vera jača od hladnoće

Na poluostrvu Au–Wädenswil, kraj Ciriškog jezera, u ponedeljak 19. januara, na veliki praznik Bogojavljenja, održano je tradicionalno plivanje za Časni krst u organizaciji Srpska pravoslavna crkvena opština Cirih i Bratstvo Bogojavljenskih sokolova.

Ovaj događaj, koji se iz godine u godinu okuplja sve veći broj vernika, predstavlja snažan izraz vere i čuvanja pravoslavne tradicije, u spomen na Bogojavljenje Gospodnje i krštenje Isusa Hrista u reci Jordanu od strane Svetog Jovana Krstitelja.

U prisustvu velikog broja vernog naroda, među kojima je bio i značajan broj dece, u plivanju je učestvovalo više od 30 hrabrih plivača koji su se, uprkos minusu i ledenoj vodi, okupali u Ciriškom jezeru. Uslov za učešće bilo je blagovremeno prijavljivanje nakon Večernje službe u hramu Svete Trojice, uoči praznika.

Plivanje je blagoslovio Episkop Andrej, koji je svima čestitao praznik tradicionalnim pozdravom „Bog se javi!“, nakon čega je usledio čin osvećenja bogojavljenske vodice. U bogosluženju su sasluživali protojerej-stavrofor Miroslav Simijonović, protojerej Branimirom Petković i đakon Vladimir Mihajlović.

Po završenoj molitvi, Vladika je dao znak plivačima koji su u tom trenutku ušli u hladne vode jezera, vođeni verom, ljubavlju i zavetom očuvanja tradicije. Iako cilj plivanja nije takmičenje, već simbolično svedočenje vere, prvi do Časnog krsta doplivao je brat Ivan Serpuhovitin (35) iz Zvornika, koji je po sedmi put zaredom učestvovao u ovom bogojavljenskom sabranju.

Događaj je protekao u najboljem redu, uz snažan osećaj zajedništva i duhovne radosti među svim prisutnima. Nakon plivanja, bratstvo hrama Svete Trojice organizovalo je svečani ručak, tokom kojeg su svim učesnicima uručene gramate kao znak zahvalnosti, blagoslova i uspomene na ovaj veliki praznik.

Episkop Andrej primio umirovljenog biskupa Starokatoličke crkve i razgovarao sa Srpskim institutom u Švajcarskoj

Njegovo Preosveštenstvo Episkop Andrej primio je u četvrtak, 15. januara 2026. godine, u Eparhijskom sedištu, u zvaničnu posetu umirovljenog biskupa Starokatoličke crkve u Švajcarskoj, dr Haralda Reina.

Tokom srdačnog i bratskog razgovora bilo je reči o odnosima između Srpske pravoslavne Crkve i Starokatolička crkva u Švajcarskoj, kao i o dosadašnjoj saradnji na polju pastirskog, kulturnog i društvenog delovanja. Episkop Andrej je tom prilikom izrazio iskrenu zahvalnost za podršku i pomoć koju je Starokatolička crkva pružala u razvoju misije Srpske pravoslavne Crkve u Švajcarskoj, naročito u periodima osnivanja i jačanja crkvenih opština.

U razgovoru su razmotrene i mogućnosti daljeg produbljivanja međucrkvene saradnje, kao i potencijalni zajednički projekti koji bi doprineli boljem razumevanju, dijalogu i svedočenju hrišćanskih vrednosti u savremenom švajcarskom društvu.

Istoga dana, Episkop Andrej održao je i sastanak sa Upravnim odborom Srpski institut u Švajcarskoj. Tom prilikom razgovaralo se o dosadašnjem radu Instituta, kao i o planiranim projektima od značaja kako za srpsku zajednicu u Švajcarskoj, tako i za šire društvo u ovoj zemlji.

Poseban akcenat stavljen je na inicijative iz oblasti kulture, obrazovanja i naučnog istraživanja, kao i na aktivnosti usmerene ka očuvanju duhovnog i nacionalnog identiteta, uz jačanje saradnje sa relevantnim institucijama i partnerima u Švajcarskoj.

Individualno oporezivanje bračnih parova: „Šokantna nepravda koju treba ukinuti“

Foto: Schweizerische Bundeskanzlei

Jedno od najvažnijih i najkontroverznijih pitanja o kojima će se građani Švajcarske izjasniti na referendumu 8. martajeste uvođenje individualnog oporezivanja bračnih parova. Prihvatanjem ovog principa, protiv kojeg su pokrenuta dva referenduma, birači će imati priliku da ukinu takozvanu „kaznu za brak“.

Reč je o nepravdi koja traje još od 1984. godine, kada je Savezni sud presudio da je zajedničko oporezivanje bračnih parova neustavno. Ipak, uprkos toj presudi, sistem je ostao na snazi do danas. Kako je pred medijima objasnila ministarka finansija Švajcarske, Karin KellerSutter, bračni parovi trenutno plaćaju više poreza nego nevjenčani parovi sa istim prihodima. Glavni problem leži u prevelikom poreskom opterećenju drugog porodičnog prihoda.

„Nakon više neuspešnih pokušaja tokom poslednjih 40 godina, danas konačno imamo zakonski predlog koji je nastao kao odgovor na narodnu inicijativu žena PLR-a za pravednije oporezivanje“, izjavila je Keller-Sutter. Predlog predviđa da se supružnici oporezuju kao nevjenčani parovi, odnosno da podnose dve odvojene poreske prijave.

Iako je priznala da predlog koji je prošao parlamentarnu proceduru „nije savršen“, Keller-Sutter smatra da je reč o uravnoteženom rešenju koje bi se primenjivalo na sva tri nivoa vlasti – Konfederaciju, kantone i opštine – i koje gotovo u potpunosti uklanja postojeće nejednakosti, koje mnogi s pravom smatraju šokantnim.

Šta se menja u praksi?

U budućnosti će se prihodi i imovina supružnika oporezivati odvojeno. Bračni parovi više neće imati pravo na poreski bonus za brak, ali će zato moći da odbiju 12.100 franaka po detetu, umesto dosadašnjih 6.800. Očekuje se da će to za većinu dovesti do nižeg poreskog opterećenja nego danas.

Reforma takođe uvodi red u poreske koeficijente, koji će ubuduće biti jednaki za sve. To će, međutim, imati posledice po javne prihode: očekuje se pad prihoda od saveznog direktnog poreza za oko 630 miliona franaka na nivou Konfederacije i 130 miliona na nivou kantona. Reč je o kompromisu između Saveta država, koji je želeo manji gubitak prihoda, i Nacionalnog saveta, koji se zalagao za izdašnije olakšice za poreske obveznike.

Ko dobija, a ko gubi?

Direktorka Savezne poreske uprave (AFC), Tamara Pfamatter, objasnila je da će najviše koristi imati bračni parovi sa decom i veoma niskim drugim prihodom. Bračni parovi sa decom, ali bez drugog prihoda, mogli bi da plaćaju nešto više poreza, ali bi taj nedostatak bio nadoknađen većim poreskim olakšicama za decu.

Nevjenčani parovi bez dece trebalo bi da plaćaju isto ili nešto manje nego do sada, dok bi nevjenčani parovi bez dece sa visokim prihodima mogli očekivati veće poresko opterećenje. Kada je reč o kantonima, prema rečima Pfamatter, još je prerano za konačne zaključke, jer će mnogo zavisiti od načina na koji će nove odredbe biti primenjene na kantonalnom nivou.

Odgovor na kritike

Odgovarajući na kritike – među kojima je i 10 kantona koji su pokrenuli referendum – Keller-Sutter je naglasila da reforma ne samo da uklanja nejednako postupanje, već i podstiče zapošljavanje žena, jer će njihov rad biti manje oporezovan. Time bi se, prema njenim rečima, bolje iskoristio domaći potencijal radne snage i smanjila potreba za imigracijom.

Na primedbe kantona o dodatnom administrativnom opterećenju, s obzirom na oko 1,7 miliona dodatnih poreskih prijava, Keller-Sutter je odgovorila da će se taj teret vremenom smanjivati zahvaljujući digitalizaciji. „Ova reforma je u korist poreskih obveznika, a ne poreskih uprava“, zaključila je ministarka finansija.

Švajcarska narodna banka (BNS) raspodeljuje 4 milijarde franaka Konfederaciji i kantonima

Foto: BNS

Švajcarska narodna banka (BNS) saopštila je da za 2025. godinu, na osnovu preliminarnih podataka, očekuje dobit iz poslovanja od oko 26 milijardi švajcarskih franaka. Na osnovu tog rezultata biće izvršena raspodela dobiti u ukupnom iznosu od 4 milijarde franaka u korist Švajcarske Konfederacije i kantona.

Prema saopštenju BNS-a, gubitak na pozicijama u stranim valutama iznosio je oko 9 milijardi franaka, dok je na zalihama zlata ostvarena plusvalencija od 36,3 milijarde franaka. Istovremeno, gubitak na pozicijama u švajcarskim francima iznosio je 0,9 milijardi franaka.

Iznos namenjen akumulaciji rezervi za monetarne rezerve iznosi 12,7 milijardi franaka. Uzimajući u obzir postojeću rezervu za buduće raspodele od 12,9 milijardi franaka, ostvarena je bilansna dobit od oko 26 milijardi franaka. Time su ispunjeni uslovi za isplatu dividende akcionarima u maksimalnom zakonom dozvoljenom iznosu od 15 franaka po akciji, kao i za raspodelu dobiti Konfederaciji i kantonima.

Ukupan iznos od 4 milijarde franaka biće raspodeljen u skladu sa sporazumom između Saveznog departmana za finansije i BNS-a od 29. januara 2021. godine – jedna trećina pripada Konfederaciji, dok će dve trećine biti dodeljene kantonima. Nakon ove raspodele, rezerva za buduće isplate iznosiće oko 22 milijarde franaka.

 Detaljan izveštaj o poslovnom rezultatu sa konačnim podacima BNS će objaviti 2. marta 2026. godine, dok će Izveštaj o poslovanju biti dostupan 17. marta 2026. godine.

Komemoracija u Martinjiju: Srbija odala počast žrtvama tragedije u Kran-Montani, posebna sećanja na Stefana Ivanovića

U gradu Martinjiju održana je zvanična komemoracija povodom tragičnog požara koji je nedavno pogodio mesto Kran-Montana, u kojem su povređena cetiri državljana Republike Srbije i tragično je nastradao Stefan Ivanović.

Republiku Srbiju na komemoraciji je predstavljao ambasador u Švajcarskoj Ivan Trifunović, koji je u ime države Srbije odao poštu stradalima i izrazio duboko saučešće porodicama žrtava i bio jedini član diplomatskog kora koji se u okviru zvaničnog programa obratio medijima.

Skupu su prisustvovali najviši predstavnici Švajcarske, predvođeni predsednikom Švajcarske Gi Parmelanom, kao i francuski predsednik Makron, italijanski predsednik Matarela, veliki vojvoda Luksemburga Anri i drugi zvaničnici. Prisutni su bili i brojni članovi diplomatskog kora, predstavnici međunarodnih organizacija, kao i verski i humanitarni lideri.

Na kraju ceremonije, u delu izdvojenom za obraćanje medijima, prisutnima se najpre obratila evropska komesarka za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Hađa Labib, nakon čega je govor održao ambasador Republike Srbije Ivan Trifunović, a potom i švajcarski ministar spoljnih poslova Ignasio Kasis.

Ambasador Trifunović je tom prilikom istakao:

„U ime naroda i Vlade Republike Srbije želim da izrazim najdublje saučešće porodicama svih žrtava tragičnih događaja u Kran-Montani. Ova tragedija je duboko pogodila Srbiju, naročito imajući u vidu da su među stradalima bili i državljani Srbije. Tuga koju osećamo ne poznaje granice i ujedinjuje naše narode u žalosti i saosećanju.

Posebnu počast želim da odam Stefanu Ivanoviću, koji je izgubio život pokušavajući herojski da spase druge. Njegova izuzetna hrabrost, nesebičnost i humanost predstavljaju najviše vrednosti kojima svi težimo. Njegova žrtva neće biti zaboravljena.

Želim da izrazim i iskrenu zahvalnost švajcarskim vlastima, službama hitne pomoći, spasilačkim ekipama, medicinskom osoblju i svim prvim responderima koji su u najtežim trenucima delovali profesionalno, predano i saosećajno. U ovim teškim vremenima, Srbija stoji u punoj solidarnosti sa Švajcarskom i sa svim porodicama pogođenim ovim ogromnim gubitkom.

Posebno mesto u sećanju zauzima Stefan Ivanović, mladić koji je tokom požara pokazao izuzetnu hrabrost i izgubio život spasavajući druge. Njemu u čast je dan ranije u Kran-Montani održana posebna komemoracija, kojoj su prisustvovali lokalni zvaničnici, predstavnici kantonalnih vlasti, građani, kao i članovi srpske i švajcarske zajednice.“

Skupovi u Martinjiju i Kran-Montani protekli su u znaku dostojanstva, solidarnosti i zajedničkog saosećanja, potvrđujući bliskost Srbije i Švajcarske u trenucima duboke tragedije.

Održana komemoracija žrtvama požara u Kran-Montani, oglasila se zvona na svim crkvama u Švajcarskoj

U švajcarskom gradu Martinji održana je komemoracija žrtvama požara u baru u Kran Montani. Švajcarski predsednik Gi Parmelin na nacionalni Dan žalosti, poručio je da zemlja mora da izvuče pouke iz smrtonosnog požara u Kran-Montani. Vlasti kantona Vo najavile su hitne i strože mere bezbednosti, uključujući zabranu pirotehnike u barovima, restoranima i noćnim klubovima. Ministar spoljnih poslova Marko Đurić je, u ime Srbije, uputio poslednji pozdrav žrtvama novogodišnje tragedije. Dan žalosti je proglašen sutra u Ljigu povodom tragične smrti Stefana Ivanovića koji je stradao u požaru pokušavajući da spase ljude iz objekta zahvaćenog vatrom.

Kran-Montana: Političari traže odgovornost, pominju se i ostavke

Debata o tragediji koja se dogodila u ugostiteljskom objektu Le Constellation u Crans-Montani proširila se i na federalni nivo. Nakon brojnih kritika medija, advokata žrtava i stručnjaka za komunikaciju, sada se i političari iz Berna uključuju u raspravu, pre svega oko odgovornosti lokalnih i kantonalnih vlasti, načina vođenja istrage i (ne)transparentne komunikacije sa javnošću.

Gradonačelnik Crans-Montane Nicolas Féraud odbacio je mogućnost ostavke tokom konferencije za medije održane u utorak. „Izabrani smo i ne želimo da napustimo brod“, poručio je Féraud, reagujući na sve glasnije zahteve za njegovim povlačenjem.

Međutim, neposredno pre konferencije postalo je poznato da opština između 2020. i 2025. godine nije sprovela zakonom propisane kontrole. Ta činjenica dodatno je pojačala talas kritika i otvorila pitanje političke i institucionalne odgovornosti.

Pozivi na ostavke i sa saveznog nivoa

U raspravu se uključio i poslanik Zeleno-liberalne stranke, Beat Flach, koji je na društvenoj mreži Bluesky napisao da bi „odgovorni državni savetnik, kao i gradonačelnik, trebalo da priznaju svoju odgovornost i odmah podnesu ostavke“.

Njegova izjava odnosi se na Stéphane Ganzer, državnog savetnika Kantona Valais zaduženog za Departman bezbednosti, institucija i sporta.

Sporna nezavisnost istrage

Slučaj je komentarisao i poslanik Švajcarske narodne stranke (UDC) Roland Rino Büchel, koji smatra da su zahtevi za ostavkama – barem u ovoj fazi – preuranjeni. Ipak, on oštro kritikuje način vođenja istrage, ističući da „trenutno nedostaje nezavisnost“ i da bi „valezansko tužilaštvo trebalo da prepusti slučaj“.

Büchel upozorava i na percepciju klijentelizma, navodeći da su Ganzer, gradonačelnik Féraud i javni tužilac Pilloud članovi iste stranke – PLR-a. „U inostranstvu, čak i u Italiji, postavljaju se pitanja kako je moguće da Švajcarska ne daje jasne informacije. Pominju se čak i paralele sa mafijaškim strukturama unutar države“, rekao je Büchel, zaključujući da bi istragu trebalo voditi van kantona.

Suprotna mišljenja pravnih stručnjaka

Sa takvim stavom se ne slaže Daniel Jositsch, profesor krivičnog prava i član Socijaldemokratske partije u Savetu država. On ističe da je „dužnost svakog javnog tužilaštva da vodi istragu nezavisno i bez spoljnog uticaja“, dodajući da se tužioci iz drugih kantona angažuju samo u izuzetnim situacijama – kada tužilaštvo treba da istražuje sopstvene članove. „Koliko mi je poznato, ovde to nije slučaj“, naglašava Jositsch.

Prema njegovim rečima, iako se radi o „nemerljivoj ljudskoj tragediji“, sam slučaj sa pravnog aspekta nije naročito složen.

Ostavke nisu stvar savezne politike

Umereniji ton zauzeo je poslanik stranke Centar, Martin Candinas, koji smatra da „nije na nacionalnim političarima da traže ostavke kantonalnih i opštinskih zvaničnika, naročito iz drugog kantona“. Ipak, on priznaje da konferencija za medije održana u utorak „nije bila nimalo uspešna“ i da je ostavila mnogo otvorenih pitanja.

Candinas zato poziva na „sveobuhvatnu istragu ove katastrofe“ uz „iskrenu i transparentnu komunikaciju“. „Opština Crans-Montana, Kanton Valais i cela Švajcarska to duguju žrtvama i njihovim porodicama“, poručio je.

Kako navodi najčitaniji švajcarski dnevni list Blick: Heroj Crans-Montane izgubio život spasavajući druge

Najčitaniji švajcarski dnevni list Blick objavio je potresnu priču o herojskoj žrtvi Stefana I. (31), pripadnika obezbeđenja koji je stradao tokom katastrofalnog požara u jednom baru u poznatom zimskom letovalištu Crans-Montana.

Prema pisanju lista Blick, tragedija se dogodila u noći kada je u prepunom baru izbio požar koji se munjevito proširio, izazvavši paniku i haos. U trenutku kada su mnogi pokušavali da pobegnu, Stefan je, umesto da spasi sebe, učinio suprotno – počeo je da izvodi goste iz zapaljenog objekta.

Kako navodi Blick, svedoci opisuju da je Stefan više puta ulazio u bar zahvaćen vatrom, pomažući ljudima da pronađu izlaz. Nakon što je već spasao više gostiju, odlučio je da se još jednom vrati unutra kako bi proverio da li je neko ostao zarobljen. Taj poslednji povratak bio je koban – Stefan se više nije vratio.

Jedna od preživelih gošći, čije svedočenje prenosi Blick, izjavila je da se Stefan ponašao „kao pravi heroj“, bez imalo oklevanja, potpuno svestan opasnosti. Njegova hrabrost ostavila je snažan utisak na sve koji su te noći uspeli da se spasu.

Blick dalje piše da je porodica stradalog mladića dugo gajila nadu da je preživeo, naročito jer je njegov mobilni telefon još neko vreme bio dostupan nakon nesreće. Nažalost, kasnije je potvrđeno da je Stefan izgubio život u požaru.

U tragediji u Crans-Montani, kako navodi švajcarski dnevnik, stradalo je oko 40 osoba, dok je više od stotinu povređeno, a identifikacija žrtava trajala je danima. Istraga o uzrocima požara je u toku.

Priča o Stefanu I., kako zaključuje Blick, ostaje snažan podsetnik na ljudsku hrabrost i nesebičnost – čak i u najstrašnijim trenucima.

Srpski privrednik iz Kran-Montane: Tiho i tužno, nestali srpski mladić heroj, spasavao povređene u diskoteci

U Kran-Montani je tiho i tužno. Srbi iz ovog dela Švajcarske su se ujedinili i pokušavaju jedni drugima da pomognu. Povređena srpska deca su prošla mahom sa opekotinama ruku i šaka, a i dalje se traga za Stefanom Ivanovićem koji je prema tvrdnjama očevidaca bio heroj ove tragedije jer je od prvog trenutka počeo da evakuiše decu iz požarom zahvaćene diskoteke.

Srpski privrednik i vlasnik više restorana u Kran-Montani Aco Kalajdžić u razgovoru za Internet portal RTS kaže da je Stefan Ivanović, prema svedočenju očevidaca – postupio kao pravi heroj.

„To je momak iz okoline Valjeva. On je radio kao obezbeđenje, bio je na vratima i puštao tu omladinu u bar. Međutim, kada su mu prvi gosti rekli šta se događa, da je vatra, on je ušao i izgurao nekoliko dece i onda se ponovo vraćao i u tom spasavanju se nekako zaglavio. Mnogo dobro ga je opisala jedna Francuskinja koja je izašla odmah kada se zapalilo. Upozorila ga je i odmah je ušao. Herojski je postupio. Nadam se da nije platio životom. Znam ga lično, znam mu roditelje. Eto, on je spasavajući ostale, nadam se da nije istina, platio glavom“, emotivno priča Kalajdžić.

Kada je reč o srpskoj deci koja su povređena, Kalajdžić kaže da jedan od njih živi na 20 kilometara od Kran-Montane, a da je drugi momak iz ovog odmarališta gde živi sa roditeljima.

Tragedija je ujedinila Srbe u ovom delu Švajcarske.

„Dosta smo se solidarisali. Ima dosta naše dece koja su bila tu okolo. Imam prijatelje čija su deca bila tu, ali su izašli 15 minuta ranije, tek da promene bar, srećom. Sada smo svi tu, zovemo se, raspitujemo se treba li nekome neka pomoć“, objašnjava Kalajdžić.

Kao još jednog heroja ističe Srpkinju iz okoline Bijeljine koja radi kao dobrovoljni vatrogasac.

„Zvao sam je da je podržim. Ona je videla svu tu decu koja su izgorela. Iznosila je i žive i mrtve. I stvarno smo se svi sjedinili da pomognemo kome treba pomoć“, rekao je Kalajdžić.

Trenutnu situaciju u ovom švajcarskom zimskom odmaralištu opisuje kao „mnogo tužnu“.

„Svet se ućutao, svi su se zatvorili u sebe. Idemo tamo, nosimo cveće, palimo sveće, međutim, ambijent je jako tužan“, objašnjava Kalajdžić.

Navodi da i dalje ljudi odlaze na mesto tragedije kako bi odali počast nastradalima u tragediji.

„Ne znamo sami kako da se ponašamo, šta da kome kažemo. Gledamo se nemo. Situacija je mnogo komplikovana i mnogo tužna i žalosna. Mislim da niko nema reči da kaže tim ljudima. Poznajem par ljudi koji su izgubili svoje. Ne znaš šta da im kažeš, koju reč utehe“, kaže Kalajdžić.

Nadležni još utvrđuju uzroke tragedije, a Kalajdžić kaže da i dalje nema zvaničnog saopštenja kako je došlo do požara.

„Prijatelj mi je komandant vatrogasaca koji su gasili požar. Razmenili smo sinoć par reči. Objasnio mi je da niko neće da dâ neku prognozu. Sudeći po pričama te dece koja su bila tu i koja su sve videla, plafon se zapalio. S obzirom da su to bila deca mlađa od 20 godina oni su to možda shvatili kao igru. Nije bio niko stariji da reaguje, da ih evakuiše“, navodi Kalajdžić.

Dodaje da u svemu ima dosta „fatalnosti“.

„Sada ćemo tražiti odgovorne, ima verovatno krivaca, ali najveći krivac je fatalnost da se to tako izdešavalo, da je neko hteo da bude tako ne bi mogao to izrežirati“, uveren je.

Dodaje da se nezvanično priča da je sve počelo paljenjem vatrometa.

„Jedan konobar je podigao konobaricu koja je imala tu svećicu ili petardu. Zapalila se ta akustična pena na plafonu. To svi pričaju i to je sada poluoficijelno. Istraga će pokazati šta je u pitanju“, ističe Kalajdžić.

Ambasada Srbije u Švajcarskoj u stalnom kontaktu sa vlastima nakon tragedije u Kran Montani

Ambasada Republike Srbije u Švajcarskoj obaveštava građane Republike Srbije da je, povodom tragičnog požara koji se dogodio u skijaškom centru Kran-Montana (Crans-Montana) tokom novogodišnje proslave, otvorena komunikacija sa nadležnim organima Švajcarske Konfederacije radi pribavljanja relevantnih informacija.

Pozivaju se svi građani Republike Srbije koji smatraju da su oni lično, ili njihovi članovi porodice i bliži srodnici, pogođeni ovom nesrećom, bilo da je reč o eventualno povređenim, nestalim ili stradalim licima, da se bez odlaganja obrate nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Srbije u Švajcarskoj radi pružanja pomoći i dobijanja informacija.

Građani se mogu obratiti:

Ambasadi Republike Srbije u Bernu

Telefon: (+41) 031 / 352-63-53

Generalnom konzulatu Republike Srbije u Cirihu

Telefon: (+41) 079 / 40 34 525

Takođe, nadležni organi Kantona Valis/Vale (Wallis/Valais) uspostavili su poseban kontakt-telefon namenjen pružanju informacija porodicama stradalih, povređenih ili nestalih lica:

Informativna linija Kantona Valis/Vale za članove porodica i bliže srodnike

Telefon: (+41) 0848 122 177

Broj za medije 

Telefon: (+41) 027 606 58 50 Email: info.presse@police.vs.ch

Ambasada Republike Srbije u Švajcarskoj ostaje u stalnom kontaktu sa švajcarskim vlastima i nastaviće da pruža svu neophodnu konzularnu pomoć građanima Republike Srbije u skladu sa svojim nadležnostima.

POSLEDNJE VESTI