Kulturne manifestacije

CORTEO GUGGEN ( © WWW.FOTOPEDRAZZINI.CH )

Od tićinskih kulturnih manifestacija poznatih širom sveta su karneval Rabadan u Belinconi (Bellinzona), Istorijska parada za Veliki petak u Mendriziju (Mendrisio), Filmski festival u Lokarnu (Locarno), džez festivali u Askoni (Ascona) i Luganu, koncerti «Moon and Stars» u Lokarnu i mnogi koncerti klasične muzike. Tićino ima i sedamdesetak galerija i muzeja, među kojima su prostori za izložbe moderne umetnosti, etnografskih i naučnih eksponata.

…uskoro opširnije

Raditi u Tićinu

Švajcarska privreda zasnovana je na kvalitetnoj proizvodnji i upotrebi kvalifikovane radne snage. Najvažnije privredne grane su bankarstvo, osiguranje, turizam, trgovina, mikrotehnologije, visoka tehnologija, biotehnologija, farmacija i građevina. Uslužni sektor zapošljava najveći deo stanovništva. Što se Tićina tiče, najvažnije privredne grane su finansijska, poverenička, osiguravajuća, trgovinska, biotehnološka, građevinska i turistička. Najveći broj zaposlenih u Švajcarskoj radi u malim i srednjim preduzećima.

Švajcarska privreda zasnovana je na kvalitetnoj proizvodnji i upotrebi kvalifikovane radne snage. Najvažnije privredne grane su bankarstvo, osiguranje, turizam, trgovina, mikrotehnologije, visoka tehnologija, biotehnologija, farmacija i građevina. Uslužni sektor zapošljava najveći deo stanovništva. Što se Tićina tiče, najvažnije privredne grane su finansijska, poverenička, osiguravajuća, trgovinska, biotehnološka, građevinska i turistička. Najveći broj zaposlenih u Švajcarskoj radi u malim i srednjim preduzećima. U Švajcarskoj ne postoji  minimalna zakonom zagarantovana zarada. Ona je obično predmet dogovora između poslodavca i zaposlenog. U mnogim sektorima, npr. u hotelijerstvu ili nekim građevinskim delatnostima, postoje kolektivni ugovori u kojima su određeni obavezni uslovi rada i minimalna zarada. U drugim sektorima su, kao dodatne mere uz Sporazum o slobodnom kretanju osoba između Švajcarske i zemalja EU (Accordo sulla libera circolazione delle persone fra Svizzera e Unione europea), uvedeni normalni ugovori o zaposlenju koji predviđaju obaveznu minimalnu zaradu, kao što je slučaj u ugovorima koji se tiču obavljanja kućnih poslova, rada u call-centrima, ili salonima lepote. Plata navedena u ugovoru predstavlja bruto iznos od koga se kasnije oduzimaju obavezni doprinosi za socijalno osiguranje, kao što su penziono (AVS) i invalidsko (AI) osiguranje, dodatni penzioni fond (secondo pilastro), osiguranje u slučaju povrede na poslu ili gubitka radnog mesta. Rad na crno je zabranjen i kažnjiv. Postoje mnogi sindikati koji štite interese radnika, ne samo u slučaju problema na radnom mestu već i tokom redovnog stanja. Pogledati poglavlje «Socijalna zaštita»


Neradni dani u Tićinu:
Nova godina (01.01)
Bogojavljenje (06.01)
Sveti Josif (19.03)
Veliki ponedeljak
Praznik rada (01.05)
Voznesenje
Pentekostalni ponedeljak
Euharistija
Sveti Petar i Pavle (29.06)
Nacionalni praznik Švajcarske (01.08)
Velika Gospa (15.08)
Svi Sveti (01.11)
Bezgrešno začeće (08.12)
Božić (25.12)
Sveti Stefan (26.12)

Da biste živeli i radili u Švajcarskoj morate imati važeću boravišnu i radnu dozvolu, čije dobijanje varira u zavisnosti od državljanstva podnosioca zahteva. Prava i obaveze kako poslodavaca tako i zaposlenih regulisane su Zakonom o obligacijama (Codice delle obbligazioni) i Federalnim zakonom o radu – zaštita zaposlenih (Legge federale sul lavoro) i njihovim odredbama, kojima je regulisano i maksimalno trajanje radne nedelje, kao i trajanje odmora. Radni odnos obično počinje probnim periodom, tokom koga se primenjuju kratki otkazni rokovi. Nakon probnog perioda moguće je raskinuti ugovor, uz poštovanje otkaznih rokova. Radnice imaju pravo na najmanje 14 sedmica plaćenog porodiljskog odsustva. Pogledati poglavlje  – «Živeti u Tićinu»

U slučaju gubitka radnog mesta, preporučljivo je registrovati se pri nadležnom Regionalnom birou za zapošljavanje – URC (Ufficio regionale di collocamento competente) odmah nakon dobijanja informacije o otpuštanju. U Tićinu se slobodna radna mesta uglavnom oglašavaju u dnevnim novinama i na internet stranicama. Poznanstva takođe igraju bitnu ulogu u traženju posla. Radnici koji ne rade samostalno već imaju poslodavca a koji još nisu navršili 65 godina života plaćaju obavezno osiguranje za slučaj gubitka posla. Kako bi stekli uslove za isplatu naknade za nezaposlenost potrebno je da dokažu da su u poslenje dve godine bili zaposleni najmanje dvanaest meseci, da imaju prebivalište u Švajcarskoj i da poseduju radnu dozvolu. Zahvaljujući Sporazumu o slobodnom kretanju osoba, priznaju se i doprinosi uplaćeni u nekoj od zemalja EU/EFTA. Pogledati poglavlje – «Živeti u Tićinu»

Mnogi mladi, nakon završenog obaveznog obrazovanja, idu na staž (osnovno profesionalno obrazovanje). Tako stiču praktična znanja i pohađaju profesionalne kurseve. Zajedno sa usmerenim obrazovanjem oni mogu steći i profesionalnu diplomu. Mnoge institucije osim toga nude i mogućnost obrazovanja za odrasle. Poslodavci u Švajcarskoj pridaju veliku važnost stečenom obrazovanju i radnom iskustvu. Federalna kancelarija za profesionalno obrazovanje i tehnologiju bavi se nostrifikacijom diploma i uverenja dobijenih u inostranstvu u svim sektorima profesionalnog obrazovanja i specijalizovanih srednjih škola. Fakultetske diplome, diplome medicinskog smera, kako univerzitetske tako i srednjoškolske, spadaju u nadležnost drugih institucija.

Živeti u Tićinu

Većina stanovnika Tićina iznajmljuje stanove, odnosno živi u kućama ili stanovima koji nisu u njihovom vlasništvu. Oglasi sa stanovima za iznajmljivanje uglavnom se mogu naći u novinama i na posebnim internet stranicama.

Nezavisno od nacionalnosti i toga da li se osoba seli unutar istog kantona, ili u druge delove Švajcarske ili inostranstvo, pre preseljenja neophodno je prijaviti se opštinskoj Službi za kontrolu stanovništva (Servizio controllo abitanti) iz koje se osoba odseljava i onoj u koju se doseljava; obavestiti odgovarajći regionalni biro za strance (Ufficio regionale degli stranieri), službu zdravstvenog osiguranja (cassa malati) i poštansku službu (Ufficio postale) u vezi sa promenom adrese, kao i operatera fiksne telefonije (kako bi se otkazao stari odnosno potpisao novi ugovor za telefon, internet ili digitalnu televiziju); kontaktirati «Billag» (nacioanlni TV operator) radi radio i televizijske pretplate; zatražiti od poslodavca slobodan dan, na koji zaposleni uglavnom ima pravo; informisati Biro za saobraćaj (Ufficio della circolazione), kontaktirati nastavnike i školske službe, u slučaju da u porodici postoje i deca školskog uzrasta.

Švajcarci sve više pažnje poklanjaju preradi otpada (riciclaggio). U mnogim kantonima plaća se komunalna taksa koja je proporcionalna količini otpada odloženog u vreće. Glavni cilj takve vrste oporezivanja jeste da se građani podstaknu da u najvećoj meri sortiraju različite materijale koji se mogu reciklirati, a čije je odnošenje besplatno. Najveći deo otpada iz gradova reciklira se,
što je korisno ne samo za stanovništvo već i za životnu sredinu. U materijal koji se prerađuje ulaze hartija, staklo, plastična PET-ambalaža, limenke, konzerve, metal, biljni otpad.

Svaka opština ima centre za sortiranje otpada. U recikliranju ne učestvuju samo građani. I preduzeća su veoma posvećena sortiranju otpadaka.

Pre useljenja u stan ili kuću, neophodno je potpisati ugovor o najmu. U velikoj većini slučajeva neophodno je uplatiti kauciju na poseban depozitni bankarski račun. Prilikom raskida ugovora o najmu potrebno je poštovati otkazne rokove koji su u njemu naznačeni. Stanodavac treba da primi otkaz dan pre početka otkaznog roka, koji u slučaju stanova uglavnom iznosi tri meseca. Ugovor je moguće raskinuti i ranije, u slučaju da postoji druga osoba spremna da iznajmi stan. U slučaju nesuglasica sa stanodavcem (najmodavcem) tokom trajanja ugovora ili po isteku ugovora, moguće je obratiti se službama za posredovanje koje stoje na raspolaganju i stanodavcima i podstanarima kada su u pitanju stručni saveti vezani za iznajmljivanje nekretnina. Osim stanarine, potrebno je plaćati i troškove vezane za utrošak električne energije, vode, grejanja, kablovske televizije, parkinga
i odnošenja otpada. Stanodavac te troškove može uključiti u cenu stanarine, navodeći ih kao «dodatne troškove». Svi koji poseduju radio-aparat ili televizor, kompjuter, mobilni telefon ili druge elektronske aparate putem kojih je moguće primati radio i televizijske signale obavezni su da plaćaju televizijsku pretplatu («Billag»).

Komšijske odnose uglavnom reguliše interni stambeni pravilnik ili su isti regulisani na osnovu prihvaćenih običaja. Posebnu pažnju treba posvetiti izbegavanju stvaranja buke, galame i nereda, pogotovo u toku večernjih i noćnih sati, kao i tokom praznika. Treba poštovati i raspored korišćenja zajedničkih prostorija za pranje rublja, raspored parking mesta i raspored čišćenja zajedničkih prostora zgrade (stepeništa, lifta, garaže, vrta, itd.). Treba obratiti pažnju i da kuhinjski mirisi ne remete život susedima, što važi i za dim prilikom pravljenja roštilja na terasi. Treba obratiti pažnju na pravilno odlaganje otpada, kao i poštovanje satnica otključavanja i zaključavanja ulaznih vrata zgrade.

U slučaju da susedi prave preteranu buku i nered, svoja prava možete zastititi obraćajući se nadležnim organima. Renoviranje susednog stana ili gradnja objekata na placu do vaše kuće često mogu biti izvor neprijatnosti (buka, skele). Iako je reč o neprijatnostima, potrebno ih je istolerisati, jer je neke stvari nemoguće eliminisati. U slučaju da radovi u susedstvu rezultiraju štetom po vašu imovinu, moguće je, uz poštovanje određenih uslova, tražiti odštetu.

Državljani EU/EFTA sa švajcarskom boravišnom ili prebivališnom dozvolom imaju ista prava kao i švajcarski državljani kada je u pitanju kupovina nekretnina za privatne potrebe.

Religija

Storie della Passione di Gesù (1529), Chiesa Santa Maria degli Angioli

Katoličanstvo je vekovima bilo jedina dozvoljena religija na područjima koja danas čine Kanton Tićino. Pravila su bila toliko stroga da su 1555. godine pripadnici reformista iz Lokarna (Locarno) bili proterani u Cirih. Zbog toga je u Kantonu i tokom prvih decenija nakon sticanja nezavisnosti (1803.) katoličanstvo i dalje bilo predominantno. Danas i Kantonalni i Federalni ustav garantuju punu slobodu religije pripadnicima svih veroispovesti. Osnovne ustavne vrednosti važe za sve osobe i sve verske zajednice. Reč je prvenstveno o slobodi vere, savesti i praktikovanja religijskih rituala. U Švajcarskoj stoga nijedna osoba nije privilegovana niti diskriminisana zbog svoje veroispovesti. Intenzivna imigracija je takođe doprinela verskoj raznolikosti, tako da je danas u Tićinu prisustvo ljudi različitih veroispovesti i praksi opšteprihvaćeno stanje stvari. Većinu stanovništva čine katolici (oko 76%), zatim protestanti, pravoslavci i muslimani. Jevrejska zajednica koncentrisana je u Luganu.

Sve do 1884. godine i dogovora između Svete stolice i Federalne vlade, Tićino je verski pripadao biskupijama Milana i Koma (Como). Nakon tog dogovora, Papa Lav XIII je 1888. godine papskom bulom Ad universam uspostavio Lugansku biskupiju, unapredivši parohijsku Crkvu San Lorenco (San Lorenzo) iz Lugana u Katedralu. Na njenom se vrhu, u prvo vreme, nije nalazio Biskup već jedan Apostolski upravitelj. Tek 1971. godine Apostolska uprava Kantona Tićino (Amministrazione Apostolica del Cantone Ticino) i kanonski je odvojena od Bazelske biskupije, i nakon tog događaja se prvi put moglo i formalno govoriti o luganskom Biskupu. I dan-danas se, u spomen stare podele Tićina između biskupija u Milanu i Komu, vrše i rimska i ambrozijanska liturgija. Razlike su posebno primetne u vreme karnevala.

U Švajcarskoj, kao i u Tićinu, zajedno žive razne verske grupe, kojma je omogućeno da praktikuju svoju religiju uz poštovanje, toleranciju i diskreciju. S obzirom na slobodu vere i savesti, država je u obavezi da zadrži neutralnu poziciju po pitanju religije i veroispovesti. Ta je neutralnost posebno važna u slučaju državnih škola, budući da je obrazovanje obavezno za sve, bez obzira na versku pripadnost. Prijem u državnu školu ni u kom slučaju ne sme biti zavisan od veroispovesti. Nastavno osoblje dužno je da bude diskretno.

U obavljanju svoje dužnosti treba da se suzdrži od iskazivanja stavova vezanih za veroispovest ili religiju koji bi mogli izazvati predrasude prema tuđoj slobodi vere i savesti. Zvanično priznate religije u Tićinu jesu katoličanstvo i reformisani evangelizam, koji imaju statut javnopravnih udruženja. Nepriznate verske zajednice, pak, organizovane su u skladu sa privatnim pravom i najčešće funkcionišu kao udruženja.

Ograničenja i dužnosti

Osnovna prava, međutim, nemaju apsolutnu važnost. Podložna su ograničenjima ukoliko je to predviđeno zakonom ili ukoliko se dokaže da je to u javnom interesu. Zakonodavac, na primer, može ograničiti slobodu vere i savesti ukoliko ona predstavlja rizik po javnu bezbednost i red, dobrobit stanovništva ili ukoliko njeno praktikovanje ugrožava prava i slobode drugih. Izrazi netolerancije koji se ogledaju u vređanju verskih osećanja neke grupe kroz sistematsku kritiku i u lošoj nameri, kažnjivi su. Određene religijske prakse su zabranjene jer su u suprotnosti sa osnovnim ljudskim pravima. Prakse koje ugrožavaju fizički i psihički integritet osoba, kao što je mutilacija, kažnjive su, budući da sloboda praktikovanja verskih rituala ne opravdava nanošenje povreda drugima. Osim toga, u Švajcarskoj nisu dozvoljene ni verske prakse koje krše određene zakone, npr. Zakon o zaštiti voda (Legge sulla protezione delle acque) zabranjuje prosipanje pepela kremirane osobe u tekuće vode, dok Zakon o zaštiti životinja zabranjuje surovo ponašanje prema životinjama. Religijska uverenja ne oslobađaju vernike od vršenja zakonom predviđenih građanskih dužnosti, kao što je, na primer, pohađanje osnovne škole. Naposletku, u slučaju organizovanja neke verske manifestacije na javnoj površini, neophodno je prethodno dobiti dozvolu od Opštine.

Mediji

U odnosu na broj stanovnika, Tićino je jedna od regija sa najvećim brojem štampanih medija po glavi stanovnika u svetu. Postoje tri lokalne dnevne novine, brojni nedeljnici, nekoliko mesečnih časopisa (pored štampe iz ostalih delova Švajcarske i glavnih inostranih novina koji se mogu naći na svim trafikama), šest televizijskih i deset radijskih kanala sa nacionalnom frekvencijom (uz obilje švajcarskih i inostranih kanala dostupnih preko satelitske i kablovske mreže), jedna privatna televizija i dve privatne radio stanice, kao i brojni mediji na internetu.

Redovno čitanje novina, praćenje događaja u italijanskoj Švajcarskoj putem radija, praćenje televizijskih programa koji se bave lokalnim događajima i običajima omogućava vam da stalno budete u toku s dešavanjima u svom okruženju, s javnim mnjenjem, evolucijom stavova. Istovremeno, što nikako nije manje važno, učeći italijanski jezik. Lokalna štampa je posebno korisno sredstvo za praćenje i razumevanje društveno-ekonomskih i političkih kretanja u Tićinu i Švajcarskoj.

…uskoro opširnije

Bezbednost i vanredne situacije

Kantonalna policija je javna služba čiji je zadatak da štiti bezbednost i održava zakonom propisani poredak: dostupna je 24 sata dnevno pozivom na broj 117. Kantonalna policija (Polizia cantonale) vrši prevenciju i, kada je to moguće, sprečava prestupe putem informisanja i kontrole, vrši uviđaje i podnosi prijave nadležnim orgaima. Mobilne jedinice žandarmerije u severnoj zoni (Sopraceneri) i južnoj (Sottoceneri) garantuju pokrivenost cele teritorije u slučaju potrebe za neplaniranim, vanrednim, hitnim i intervencijama spasavanja, hapšenja ili privođenja osoba, kao i patroliranja sa uobičajenim ciljem kontrole i represije. Njeni osnovni zadaci su: prevencija kroz prisustvo na terenu, kontrola saobraćaja i osoba, utvrđivanje saobraćajnih, železničkih i avio saobraćajnih nezgoda, utvrđivanje krađa, otmica i nanošenja štete, nezgoda u kući ili na radnom mestu, intervencije usled tuča, agresivnog ponašanja i nasilja u porodici, utvrđivanje smrti i požara, kao i mere održavanje javnog reda. Sudska policija je nadležna za saradnju sa Tužilaštvom (Ministero Pubblico), prikupljanje informacija, proveru podataka, vršenje istraga, hapšenja, prevenciju, stratešku i komparativnu analizu kriminogenih fenomena, upotrebu naučno-tehničkih metoda u istrazi.

Žrtve provale i krađe odmah treba da obaveste policiju i pokušaju da ostanu smirene. Potrebno je sačekati policajce pre ulaska u kuću, jer je moguće da su provalnici još uvek unutra. Ne treba ulaziti u kuću i početi vraćati stvari na njihovo mesto ili dodirivati otvorene stvari, jer se tako uništavaju eventualni tragovi koje je ostavio provalnik. Ne oklevajte da policiju kontaktirate i samo radi razjašnjavanja neobičnih i neredovnih situacija.

Teritorijalna žandarmerija (Gendarmeria territoriale) nudi potrebne informacije građanima, na terenu kao i na šalterima pri policijskim stanicama. Obavlja i poslove sudske policije u vezi sa mikrokriminalom i sitnim prestupima. Žandarmerija takođe vodi računa i o bezbednosti aerodroma Lugano-Anjo (Lugano-Agno). Najveće opštine u Tićinu imaju svoje opštinske policije. Specijalne mobilne jedinice garantuju delovanje u slučaju visokorizičnih hitnih slučajeva na celoj teritoriji Kantona. Te jedinice se sastoje iz Jedinice za specijalne intervencije (Reparto Interventi Speciali) i Jedinice za saobraćaj (Reparto del Traffico). Kantonalna policija svakodnevno vrši konstatovanje saobraćajnih nezgoda. U slučaju posebno teških i kompleksnih nesreća, poziva se i Forenzička jedinica (Polizia scientifica).

U Tićinu postoje mnoge specijalizovane kompanije koje se bave obezbeđenjem i kojima se možete obratiti za savete u vezi sa instalacijom alarmnih sistema.

Služba hitne pomoći Tićina kao i ostale asocijacije koje se bave pružanjem prve pomoći članovi su Tićinske kantonalne federacije ambulantnih transportera (Federazione Cantonale Ticinese dei Servizi Autoambulanze). Osnovni zadaci ambulantne službe Hitna pomoc Tićina tel. broj 144 (Ticino Soccorso 144) jesu odaziv na pozive u vezi sa zdravstvenim hitnim slučajevima, kao i pouzdana organizacija i optimalna koordinacija intervencija. Besplatnim pozivom na broj 144 moguće je tražiti pomoć za bilo koji hitan slučaj. Broj 144 ne treba zvati za lekarske savete (zvati 091 800 18 28), za informacije o medicinskim uslugama van radnog vremena (zvati 091 800 18 28), za upite o Službi kućne nege (Servizi di Aiuto Domiciliare) zvati 0840 22 44 22.

Spasavanje i zaštita ljudi, životinja, životne sredine i materijalnih dobara su glavni zadaci vatrogasne službe Tićina (pompieri ticinesi), koja je dostupna pozivom na broj 118.

Civilna zaštita (Protezione della popolazione) je integrisani sistem zaštite, spasavanja i pomoći. Njen zadatak je da koordinira različita interventna sredstva u cilju zaštite populacije, sredine i spomenika kulture u slučaju prirodnih ili tehnoloških katastrofa, drugih vanrednih situacija ili oružanih sukoba. Vojska i civilna zaštita organizovane su za delovanje u tri sfere: vojnom sektoru, civilnoj zaštiti i zaštiti populacije. Civilna zaštita stara se o primeni federalnih odredaba o civilnoj zaštiti na teritorijama regija i kantona, bavi se planiranjem, obukom vojnika i izgradnjom specijalnih struktura za zaštitu (skloništa, regionalne strukture). Služba za zaštitu gradjana (Il servizio della protezione della popolazione) za glavni zadatak ima pripremu u vanrednim slučajevima ili u slučaju katastrofa.

Tradicija

Kulturološke karakteristike u Švajcarskoj su toliko međusobno različite, da se ponekad i sami Švajcarci pitaju šta je to što ih povezuje. Ta raznovrsnost se oslikava u navikama, običajima i umetnosti, u kojima učestvuju i brojne zajednice stranaca koje žive u zemlji. Kulturna i rekreativna ponuda veoma su bogate i u Tićinu, u kome postoje brojne kulturne i rekreativne asocijacije, kako na opštinskom tako i na regionalnom nivou. Onima koji nameravaju da se nastane u Tićinu savetujemo da učestvuju u aktivnostima lokalnih asocijacija, u rekreativnim, sportskim, kulturnim i gastronomskim aktivnostima i ekskurzijama, jer su to odlične prilike za upoznavanje lokalnog stanovništva, običaja, mentaliteta i tradicije. Upoznavanje lokalnog dijalekta, degustacija sira i palente, partija karata ili boćanja, zajedničko pevanje refrena lokalnih narodnih pesama – sve to pokazuje želju stranaca da se upoznaju sa svojom novom zajednicom, ali je i prilika da se lokalno stanovništvo zainteresuje za novopridošle i dobije želju da ih prihvati i upozna.

Jedno od najvećih bogatstava Tićina zasigurno je njegova eno-gastronomska proizvodnja.
U ponudi su brojni prirodni, lokalni proizvodi pripremljeni na tradicionalni način. Na raspolaganju imate hiljade ukusa koji u sebi spajaju tradiciju i moderno doba, od sezonskih proizvoda poput domaćih salama, lokalnih merloa i alpskih sireva, do klasičnih jela sa palentom, rižota sa pečurkama i osobukom, čorbe, marinirane pastrmke, torti s hlebom ili kestenjem, sode i drugih specijaliteta koje lokalci rado konzumiraju u lokalnim gostionama (grotti).

Tradicija i kultura

Od proleća do kraja jeseni, u selima, kotlinama a i šire, organizuju se mnoge proslave, okupljanja sa jelom i pićem, često u čast nekog sveca, povodom verskih praznika ili kao deo seoske ili gastronomske tradicije. Reč je o obredima i običajima, koji su ostaci starog ruralnog načina života koji je karakterisao Tićino sve do polovine XX veka. Brojni su i sportski događaji, zahvaljujući kojima porodice i prijatelji imaju priliku da se druže, provozaju biciklom, odigraju partiju fudbala, učestvuju u šetnjama i trkama. I zajednice stranaca su veoma aktivne i redovno organizuju nacionalna veselja u kojima rado učestvuju i brojni starosedeoci.

Od tićinskih kulturnih manifestacija poznatih širom sveta su karneval Rabadan u Belinconi (Bellinzona), Istorijska parada za Veliki petak u Mendriziju (Mendrisio), Filmski festival u Lokarnu (Locarno), džez festivali u Askoni (Ascona) i Luganu, koncerti «Moon and Stars» u Lokarnu i mnogi koncerti klasične muzike. Tićino ima i sedamdesetak galerija i muzeja, među kojima su prostori za izložbe moderne umetnosti, etnografskih i naučnih eksponata. U Tićinu postoje čak dva lokaliteta koja su pod zaštitom UNESCO-a: planina San Đorđo (Monte San Giorgio), prirodni trezor u kome su otkriveni brojni fosilni ostaci dinosaurusa, i tri srednjevekovna zamka u Belinconi.

U Tićinu se možete baviti bilo kojim sportom, kako na otvorenom tako i na zatvorenom. Učlanjenje u sportski klub ili rekreativno bavljenje sportom predstavljaju odlične prilike za upoznavanje starosedelaca i novopridošlih i razvijanje međusobnog poštovanja. Dobrovoljni rad sa mladima, starijima, bolesnima ili osobama s hendikepom odlična je prilika za sticanje novih iskustava i razvoj međusobnog razumevanja.

Deca i mladi

Tićino doprinosi povećanju nezavisnosti i odgovornosti porodica promovišući planiranje struktura za prihvatanje dece koje su po njihovoj meri i koje su u skladu sa rasporedom nastave u školama i radnim vremenom roditelja, sve u cilju da se porodične, školske i poslovne obaveze što bolje uklope. Izbor struktura (jaslica, dnevnih porodičnih boravaka, centara za vanškolske aktivnosti, centara za socijalizaciju, itd.) pokriva teritorijalne potrebe i garantuje kvalitetne uslove smeštaja.

Još jedan bitan aspekat podrške roditeljima koji imaju poteškoća sa odgojem dece jeste inicijativa Kantona Tićino kojom se podržavaju strukture, grupe i asocijacije koje se bave i tom vrstom projekata i pružanjem te vrste pomoći.

Jaslice i dnevni porodični boravak

Jaslice u Tićinu namenjene su deci od 0 do 3 godine. Jaslicama se smatraju centri za dnevni boravak sa kapacitetima dovoljnim za istovremeno prihvatanje petoro ili više dece, koji su otvoreni više od 15 sati nedeljno i imaju dozvolu Kantonalne vlade (Consiglio di Stato). Jaslice moraju biti posebno opremljene za brigu o deci i vršenje svakodnevnih aktivnosti (spavanje, pripremanje obroka i ličnu higijenu), kao i odgovarajućim pedagoškim materijalom i igračkama.

Dnevni porodični boravak sastoji se od pojedinca, para ili porodice koji za skromnu naknadu u svom domu primaju na čuvanje preko dana (uglavnom za vreme ručka ili nakon škole) ne više od petoro maloletne dece istovremeno. Deca su uglavnom do 12 godina starosti. Mnoge opštine imaju posebne centre koji su veoma korisni za socijalizaciju i druženje dece, a u ponudi imaju i podršku za mame. Pedijatrijske ambulante, pedijatri i službe za kućnu negu igraju važnu ulogu u prevenciji i lečenju dečijih bolesti i očuvanju zdravlja i dece i majki.

Prve godine života važna su osnova za kasnije formiranje ličnosti. Zbog toga se u Švajcarskoj velika pažnja poklanja pružanju podrške svoj deci, a posebno najmlađima, čiji je cilj razvijanje njihovih motornih, jezičkih, kognitivnih i društvenih sposobnosti. Podrška se zasniva na iskrenoj i srdačnoj saradnji sa roditeljima i koherentnom pedagoškom pristupu, kao i pomoći stručnih spoljnih saradnika. Deca iz društveno-ekonomski ugroženih porodica najpodložnija su riziku od poteškoća u razvoju ličnosti. Te teškoće za posledicu kasnije imaju slabiji uspeh u školi, profesionalnom obrazovanju i nalaženju posla. Deca imigranata mogu imati veliku korist od programa za najmlađe koji nude razvojnu, obrazovnu i svaku drugu podršku. Cilj Kantona je stoga da poveća pristupačnost ovih ponuda za roditelje i decu strance, kao i da usavrši interkulturalne komunikativne sposobnosti operatera koji im pružaju podršku.

Kao i u ostatku Evrope, i u Švajcarskoj i u Tićinu mnogi se radije odlučuju za kupovinu polovnih predmeta koji su još uvek u dobrom stanju i prodaju se po pristupačnim cenama. U te predmete najčešće spadaju igračke, knjige, nameštaj, alati, bela tehnika i garderoba.

U Tićinu, u svim većim gradovima, postoji dosta trgovina polovnom robom, nastalih zahvaljujući inicijativama asocijacija poput ACSI-ja (www. acsi.ch), Caritas Tićina (www.caritas-ticino.ch), Švajcarskog Crvenog krsta odseka Tićino (www.redcross.ch), Emmaus-a (www. emmaus-arce.ch), i SOS Tićina (www.sos-ti.ch). Mnoge opštine imaju i ekološke centre gde je moguće odneti staru belu tehniku i otpad biljnog porekla, odložiti korištene predmete i pronaći još uvek upotrebljive polovne predmete.

Mladi i slobodno vreme

Slobodno vreme, kada su mladi u pitanju, predstavlja vreme van školskih ili radnih aktivnosti, tokom koga se osoba opušta i obrazuje svoju ličnost. Slobodno vreme koristi se za druženje i susrete sa vršnjacima i tokom njega mladi imaju priliku da upoznaju sebe, angažuju se u zajedničkim akcijama i tako steknu neophodna iskustva za ulazak u svet odraslih. Odrasli u tome treba da ih motivišu, podrže i omoguće im da postanu aktivni protagonisti u svom životu, a ne samo pasivni posmatrači, pasivni sledbenici tuđih inicijativa, osmišljenih i organizovanih od drugih i za druge. Tićino mladima nudi brojne društvene centre, kolonije, igraonice i sportske aktivnosti. Baveći se sportom, mnogi mladi Švajcarci i stranci upoznaju nove prijatelje, učeći se tako zajedničkom životu i poštovanju. Za mlade takođe postoje i posebna savetovališta i centri koji nude finansijsku podršku za kreativne i umetničke projekte, a oni koji to žele mogu se uključiti i u Kantonalni savet mladih (Consiglio cantonale dei giovani).

Porodica

Porodica je danas definisana kao zajednički život zasnovan na odnosu roditelj – dete. To je posebna prijateljska sredina koju karakterišu emocije, podrška i zaštita, i koja predstavlja oslonac za sve svoje članove. Porodica je osnovni elemenat društva, sa svim svojim emotivnim, edukativnim, kulturološkim, građanskim, ekonomskim i društvenim aspektima. To je mesto susretanja, učenja, dijaloga, međusobnog poštovanja, prenošenja vrednosti i solidarnosti među različitim generacijama. Sve osobe svoja prva iskustva stiču unutar porodice, koja obezbeđuje elemente neophodne za dalji razvoj i kasniji život, kao što su podrška, međusobno ohrabrenje, podela odgovornosti, promovisanje nezavisnosti. Matične kulture nekih stranaca koji žive u Tićinu nemaju uvek isto poimanje porodice, jednakosti polova ili dečijeg obrazovanja koji su prisutni u zapadnoj kulturi. Uputno je da te zajednice, zadržavajući praktikovanje svojih običaja i tradicije u porodičnom okruženju, budu otvoreni i prema  principima i vrednostima zemlje u koju su došli da žive, ne samo u okviru posla ili u školi, već i pohađajući kurseve italijanskog jezika i kurseve senzibilizacije na novi sistem, kurseve za mame sa decom u predškolskom uzrastu ili učestvujući u raznim asocijacijama i manifestacijama.

U Švajcarskoj i muškarci i žene imaju pravo da sami odlučuju sa kim će se venčati. Lokalna Matičarska kancelarija (Ufficio di stato civile competente) budućim mladencima daje sve informacije o dokumentima potrebnim za sklapanje braka i vrši građansko zaključenje braka. Oni koji brak žele da sklope u verskim okvirima treba da se obrate svojim verskim zajednicama.

U slučaju smrti lekar piše i potpisuje umrlicu. Smrtne slučajeve u bolnicama registruje direktno bolnička administracija.
U drugim slučajevima je zadatak članova porodice preminulog da smrtni slučaj prijave Opštinskoj službi, uz prilaganje umrlice kao dokaza. Opštine daju informacije u vezi sa sahranjivanjem i svim neophodnim merama. U slučaju da porodica želi i verski obred, mora ga organizovati samostalno. Za pripadnike drugih verskih grupa osim hrišćanske, u Luganu postoje muslimansko i jevrejsko groblje.

Mešoviti brakovi i strani državljani

Kada su jedna ili obe osobe koje nameravaju da se venčaju strani državljani, procedura sklapanja braka iziskuje seriju ličnih dokumenata koje izdaje zemlja čiji su te osobe ili osoba državljani. Do dokumenata se dolazi putem ambasade ili konzulata date zemlje. Zbog toga savetujemo da pre započinjanja procedure prikupite sve informacije blagovremeno kako biste izbegli pomeranje datuma venčanja. Ako supružnici imaju različita državljanstva, sklapanjem braka mogu da steknu državljanstvo drugog supružnika, u slučaju da je to predviđeno zakonima njihovih zemalja. Kada je sklapanje mešovitog braka u pitanju, partner sa stranim državljanstvom ima pravo na prebivališnu dozvolu nakon najmanje pet godina braka. Okružne matičarske kancelarije nadležne su za pripreme vezane za proceduru sklapanja braka, vršenje procedure zaključenja braka i izdavanje uverenja s tim u vezi. U Švajcarskoj istopolni partneri ne mogu da sklope brak, ali im je omogućeno registrovano partnerstvo.

Zajednički život, rastava i razvod

Zajednički život osoba koje nisu venčane ili registrovane u partnerstvo nemaju nikakve posledice. Jedini izuzeci su korišćenje određenih socijalnih usluga, dok su te osobe u pravima i obavezama izjednačene sa bilo kojom drugom osobom koja živi sama. Što se zajedničkog života tiče, nadležna Opštinska služba i Okružne kancelarije (Comune di residenza, Uffici circondariali dello stato civile) predstavljaju izvor svih potrebnih informacija. Posledice rastave ili razvoda imaju i lični i socijalni aspekat, pogotovo ako su u zajednici rođena deca, što sve može imati reperkusije i po pitanju boravišne dozvole. Sve je više slučajeva u kojima parovi koji se rastavljaju ili razvode sklapaju sporazume kojima se reguliše epilog njihove odluke. Ti «sporazumi» su omogućeni i zbog toga što je revizijom švajcarskog Građanskog zakonika (Codice Civile Svizzero) izbrisan koncept «krivice» koji je nekada bio pripisivan jednom od partnera.

Rađanje

Rođenja u bolnici bolnička administracija odmah prijavljuje lokalnoj matičnoj kancelariji (Ufficio di stato civile competente). Nakon porođaja obavljenih u sopstvenom domu, porodica, lekar ili babica su ti koji imaju obavezu da rođenje deteta prijave nadležnoj Matičarskoj kancelariji. Novorođenčad moraju biti odvedena na pregled u neku zdravstvenu ustanovu najdalje tri meseca od dana rođenja. U slučaju da roditelji po rođenju deteta žele da obavljaju neke verske obrede, treba da se obrate svojoj verskoj zajednici.

Deca i mladi

Tićino doprinosi povećanju nezavisnosti i odgovornosti porodica promovišući planiranje struktura za prihvatanje dece koje su po njihovoj meri i koje su u skladu sa rasporedom nastave u školama i radnim vremenom roditelja, sve u cilju da se porodične, školske i poslovne obaveze što bolje uklope. Izbor struktura (jaslica, dnevnih porodičnih boravaka, centara za vanškolske aktivnosti, centara za socijalizaciju, itd.) pokriva teritorijalne potrebe i garantuje kvalitetne uslove smeštaja.

Još jedan bitan aspekat podrške roditeljima koji imaju poteškoća sa odgojem dece jeste inicijativa Kantona Tićino kojom se podržavaju strukture, grupe i asocijacije koje se bave i tom vrstom projekata i pružanjem te vrste pomoći.

Jaslice i dnevni porodični boravak

Jaslice u Tićinu namenjene su deci od 0 do 3 godine. Jaslicama se smatraju centri za dnevni boravak sa kapacitetima dovoljnim za istovremeno prihvatanje petoro ili više dece, koji su otvoreni više od 15 sati nedeljno i imaju dozvolu Kantonalne vlade (Consiglio di Stato). Jaslice moraju biti posebno opremljene za brigu o deci i vršenje svakodnevnih aktivnosti (spavanje, pripremanje obroka i ličnu higijenu), kao i odgovarajućim pedagoškim materijalom i igračkama.

Dnevni porodični boravak sastoji se od pojedinca, para ili porodice koji za skromnu naknadu u svom domu primaju na čuvanje preko dana (uglavnom za vreme ručka ili nakon škole) ne više od petoro maloletne dece istovremeno. Deca su uglavnom do 12 godina starosti. Mnoge opštine imaju posebne centre koji su veoma korisni za socijalizaciju i druženje dece, a u ponudi imaju i podršku za mame. Pedijatrijske ambulante, pedijatri i službe za kućnu negu igraju važnu ulogu u prevenciji i lečenju dečijih bolesti i očuvanju zdravlja i dece i majki.

Prve godine života važna su osnova za kasnije formiranje ličnosti. Zbog toga se u Švajcarskoj velika pažnja poklanja pružanju podrške svoj deci, a posebno najmlađima, čiji je cilj razvijanje njihovih motornih, jezičkih, kognitivnih i društvenih sposobnosti. Podrška se zasniva na iskrenoj i srdačnoj saradnji sa roditeljima i koherentnom pedagoškom pristupu, kao i pomoći stručnih spoljnih saradnika. Deca iz društveno-ekonomski ugroženih porodica najpodložnija su riziku od poteškoća u razvoju ličnosti. Te teškoće za posledicu kasnije imaju slabiji uspeh u školi, profesionalnom obrazovanju i nalaženju posla. Deca imigranata mogu imati veliku korist od programa za najmlađe koji nude razvojnu, obrazovnu i svaku drugu podršku. Cilj Kantona je stoga da poveća pristupačnost ovih ponuda za roditelje i decu strance, kao i da usavrši interkulturalne komunikativne sposobnosti operatera koji im pružaju podršku.

Kao i u ostatku Evrope, i u Švajcarskoj i u Tićinu mnogi se radije odlučuju za kupovinu polovnih predmeta koji su još uvek u dobrom stanju i prodaju se po pristupačnim cenama. U te predmete najčešće spadaju igračke, knjige, nameštaj, alati, bela tehnika i garderoba. U Tićinu, u svim većim gradovima, postoji dosta trgovina polovnom robom, nastalih zahvaljujući inicijativama asocijacija poput ACSI-ja (www. acsi.ch), Caritas Tićina (www.caritas-ticino.ch), Švajcarskog Crvenog krsta odseka Tićino (www.redcross.ch), Emmaus-a (www. emmaus-arce.ch), i SOS Tićina (www.sos-ti.ch). Mnoge opštine imaju i ekološke centre gde je moguće odneti staru belu tehniku i otpad biljnog porekla, odložiti korištene predmete i pronaći još uvek upotrebljive polovne predmete.

Mladi i slobodno vreme

Slobodno vreme, kada su mladi u pitanju, predstavlja vreme van školskih ili radnih aktivnosti, tokom koga se osoba opušta i obrazuje svoju ličnost. Slobodno vreme koristi se za druženje i susrete sa vršnjacima i tokom njega mladi imaju priliku da upoznaju sebe, angažuju se u zajedničkim akcijama i tako steknu neophodna iskustva za ulazak u svet odraslih. Odrasli u tome treba da ih motivišu, podrže i omoguće im da postanu aktivni protagonisti u svom životu, a ne samo pasivni posmatrači, pasivni sledbenici tuđih inicijativa, osmišljenih i organizovanih od drugih i za druge. Tićino mladima nudi brojne društvene centre, kolonije, igraonice i sportske aktivnosti. Baveći se sportom, mnogi mladi Švajcarci i stranci upoznaju nove prijatelje, učeći se tako zajedničkom životu i poštovanju. Za mlade takođe postoje i posebna savetovališta i centri koji nude finansijsku podršku za kreativne i umetničke projekte, a oni koji to žele mogu se uključiti i u Kantonalni savet mladih (Consiglio cantonale dei giovani).

Socijalna zaštita

Socijalna zaštita je jedna od glavnih karakteristika Švajcarske. Kao deo te sigurnosti, sistem od tri noseća stuba, koji se zasniva na Ustavu, garantuje lično i profesionalno osiguranje za pojedince i članove porodice, na primer starosno ili osiguranje u slučaju invaliditeta ili smrti. Socijalno osiguranje se finansira od uplata osiguranika, poslodavaca, Konfederacije i Kantona.

Sistem od tri stuba ima sledeću strukturu: državno osiguranje (prvi stub), profesionalno osiguranje (drugi stub) i privatno osiguranje (treći stub). Cilj ova tri stuba jeste da se održi isti kvalitet života osiguranika ili članova njihovih porodica i u slučaju starosti, invaliditeta ili smrti.

Unutar prvog stuba (primo pilastro) nalaze se starosno osiguranje pojedinca i preživelih članova porodice (AVS) i invalidsko osiguranje (AI). Oni koji žive i rade u Švajcarskoj automatski plaćaju premije za ova dva tipa osiguranja. Ti iznosi se odbijaju direktno od plate, kompanijskih prihoda ili ličnih prihoda. Isplatu AVS naknade mogu tražiti muškarci nakon navršene 65 i žene nakon navršene 64 godine života. (Podaci iz 2012.)

Za podršku osobama u teškoj situaciji koristi se javna pomoć (socijalna pomoć). Nakon pažljive analize i utvrđivanja njihovog položaja, osobama se isplaćuju minimalna sredstva za život i uplaćuje zdravstveno osiguranje.

Tim osobama se osim toga nude i saveti za što brže prevazilaženje te kritične situacije kako bi se što brže emancipovali. Osim socijalne pomoći, postoje mnoge državne institucije koje nude usluge i materijalnu pomoć ljudima u nevolji. Ta podrška, međutim, ne zamenjuje javnu socijalnu pomoć. U mnogim opštinama moguće je dobiti dodatne informacije na šalterima Zakon o harmonizaciji i koordinaciji socijalnih usluga, LAPS (Legge sull’armonizzazione e il coordinamento delle prestazioni sociali), ali i predati zahtev za dobijanje socijalne pomoći. Više informacija možete dobiti u vašim opštinskim službama.

AVS osiguranje je u središtu švajcarskog sistema socijalne zaštite i uključuje isplatu dva glavna prihoda: jednog za one koji su ispunili starosne uslove za odlazak u penziju i drugog za osiguranikove preživele članove porodice. Starosni prihod osiguranicima garantuje finansijsku nezavisnost i nakon što prestanu da rade. Cilj prihoda za preživele članove porodice jeste da spreči da se pored bola za izgubljenim supružnikom ili članom porodice preživeli članovi nađu i u teškoj ekonomskoj situaciji. To osiguranje se isplaćuje udovcima i udovicama ako imaju decu ili ako je udovica navršila 45 godina života i bila u braku najmanje pet godina. Određena svota se isplaćuje i siročadima koja još nisu navršila 18 godina, ili koja još nisu završila školovanje, i to sve dok ne navrše 25 godina.

Invalidnina se isplaćuje osobama koje zbog bolesti, nesreće ili urođenog nedostatka imaju invaliditet od najmanje 40%. U cilju zadovoljenja životnih potreba korisnika osiguranja prvog stuba postoje i dodatna osiguranja osim AVS/AI osiguranja.

Obavezno profesionalno osiguranje (LPP) predstavlja drugi stub (secondo pilastro). Zajedno sa prvim stubom, cilj profesionalnog osiguranja (penzionih fondova) jeste da zadrži na uobičajenom nivou životni standard osiguranika i u starosti ili u slučaju invaliditeta ili smrti (za članove porodice). Svi zaposleni koji su osigurani u prvom stubu i koji zarađuju više od 20.880 švajcarskih franaka godišnje (podaci iz 2012.) podložni su obaveznom osiguranju. Privatnici, s druge strane, biraju da li će plaćati ovo osiguranje ili ne. Zainteresovani, u zavisnosti od svog penzionog fonda i dogovora sa poslodavcem, mogu tražiti prevremenu penziju.

Treći stub (terzo pilastro) čini privatno osiguranje (vezana štednja): njegov cilj je garancija željenog životnog standarda za svakog građanina. Privatno osiguranje se sastoji iz vezane štednje (stub 3a) i slobodnog osiguranja (stub 3b). Konfederacija podržava stub 3a kroz određene mere fiskalne politike i vlasništva nad stambenim objektima. Banke i privatna osiguravajuća društva nude dodatne opcije vezane za privatno osiguranje.

Materinski dodatak isplaćuje se ženama koje su tokom devet meseci trudnoće bile pokrivene AVS osiguranjem i koje imaju bar pet meseci radnog iskustva. Naknada se isplaćuje u roku od 14 sedmica nakon porođaja. Osnovni porodični dodatak služi za pokrivanje dela finansijskih troškova svih porodica. Za tinejdžere i studente predviđene su stipendije. Doprinose finansira poslodavac koji ih i isplaćuje. Za porodice sa decom od tri do petnaest godina koje se nalaze u teškoj finansijskoj situaciji predviđeni su dečiji dodaci i Integrativi dodaci.

Socijalna pomoć garantuje sredstva za izdržavanje osoba koje imaju finansijskih teškoća, podstiče njihovu materijalnu i ličnu nezavisnost i doprinosi njihovoj društvenoj i profesionalnoj demarginalizaciji. Socijalna pomoć se koristi bez obzira na uzroke teške pozicije u kojoj se osoba našla. Pre isplate pomoći, situacija mogućeg korisnika biva detaljno analizirana. Sa potencijalnim korisnikom se osmišljava adekvatan i personalizovan plan pomoći koji je najkorisniji za njegovu situaciju.

POSLEDNJE VESTI