Plaćena reklama

Švajcarska-Srbija: Dualno obrazovanje za suštinsku promenu Srbije

0

Na konferenciji „Dualno obrazovanje u funkciji efikasnijeg tržišta rada“ koja ja se održava u Beogradu učestvuje Državni sekretar za obrazovanje, nauku i inovacije Švajcarske Mauro del Ambrođo, premijer Srbije Aleksandar Vučić, ministar državne uprave i lokalne samouprave Ana Brnabić, ministar privrede Goran Knežević, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, ministar omladine i sporta Vanja Udovičić i predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.

Vučić je na konferenciji „Dualno obrazovanje u funkciji efikasnijeg tržišta rada“ u Privrednoj komori Srbije ocenio da se kod nas izgubila filozofija rada, a pojavila filozofija diplome, zbog čega svako ko je stekne smatra da neko treba da mu obezbedi posao.

On je podvukao da je naše opredeljenje da budemo u EU i da pripadamo onom društvu koje će uvek da pronalazi izlaz iz svake krize u promenama u sebi, velikom radu, inovacijama i naučno-tehnološkom razvoju.

Premijer je poručio da ćemo upravo zbog toga da izdvajamo više sredstava u inovativne tehnologije, nauku, odnosno digitalnu Srbiju.

Srbija će u naredne tri godine imati rast od 3,5 do četiri odsto, podvukao je on i ocenio da to neće biti održivo ukoliko ne reformišemo obrazovanje.

Istovremeno, Vučić je podsetio na to da je Švajcarska izdvojila milion franaka za tehnološki park u Beogradu, dok je naša zemlja opredelila 20 puta više novca kako bi investirala u taj sektor.

Državni sekretar za obrazovanje, nauku i inovacije Švajcarske Mauro del Ambrođo

Državni sekretar za obrazovanje, istraživanja i inovacije Švajcarske Konfederacije Mauro del Ambrođo ukazao je na to da je nezaposlenost mladih u Evropi manja u zemljama koje imaju sistem dualnog obrazovanja.

On je napomenuo da je u Švajcarskoj Ustavom predviđeno da akademski put i stručno obrazovanje imaju istu vrednost, dok se ekonomska konkurentnost postiže zahvaljujući dobrom obrazovanju, kako dualnom, tako i univerzitetskom.

Činjenica da imamo snažan sistem dualnog obrazovanja omogućila nam je to da univerziteti nisu pretvoreni u ustanove masovnog obrazovanja, naglasio je Ambrođo i podvukao da celokupan sistem obrazovanja treba posmatrati sistemski, a ne odvojeno.

Prema njegovoj oceni, dualno obrazovanje u Švajcarskoj se malo razlikuje od onog u Nemačkoj i Austriji, s tim što svaka zemlja mora da prilagodi sistem dualnog obrazovanja sopstvenoj istoriji, kulturi i tradiciji.

Državni sekretar je objasnio da u Švajcarskoj 65 odsto mladih nakon obaveznog školovanja mora naći zaposlenje, odnosno obaviti praksu u privredi u okviru dualnog obrazovanja.

Samo ako nađu poslodavca mogu da uđu u sistem dualnog obrazovanja, precizirao je on i dodao da oni, potom, provode veliki deo obrazovanja u firmi, ali imaju i nastavu u školama.

Obrazovanje u dualnom sistemu, kako je ukazao, omogućava posle pet godina radnog staža polaganje ispita za pohađanje više škole.

Prema njegovim rečima, 50 odsto stanovništva Švajcarske ima visokoškolsko obrazovanje, a samo pet odsto osoba rođenih u toj zemlji nema diplomu.

Ambrođo je napomenuo da dualni sistem obrazovanja omogućava da ne uzimate stručnjake iz nekih domena u industriji i prebacujete ih u nastavnike, već mlade dovodite u industriju da uče od stručnjaka.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević najavio je da bi zakon o dualnom obrazovanju uskoro trebalo da se nađe na javnoj raspravi.

On je podsetio na to da je pre pet meseci napravljen Akcioni plan, čiji je jedan deo upravo uvođenje dualnog obrazovanja u zakonske okvire, istakavši da je razvoj privrede u ekspanziji, a razvoj dualnog obrazovanja ga prati.

Prethodni period, kako je objasnio, obeležio je intenzivan rad na terenu, tokom kojeg su predstavnici Ministarstva, sa predstavnicima Privredne komore Srbije, lokalnih samouprava i tražišta rada, radili na planu upisa u srednje škole za narednu školsku godinu, koji će se razlikovati od dosadašnjeg i biće u skladu sa potrebama privrede.

Šarčević je podvukao da je Zakon o dualnom obrazovanju u tesnoj vezi sa Zakonom o srednjem obrazovanju i Zakonom o visokom obrazovanju.

„Švajcarska ima problem sa rasizmom“

0

Oko 800 ljudi učestvovalo je na demostracijama u Bernu protiv rasizma. Domostracije je organizovao “Bleiberecht für alle” (Pravo za sve) i druge grupe.

“U švajcarskoj postoji problem sa rasizmom”, istakli su organizatori u saopštenju. Prema njihovom viđenju, prezir, diskriminacija i stigmatizacija duboko su ukorenjene u šajcarskom društvu. Demonstranti su osudili “očigledne i populistčko desničarske”, ali i “one manje vidljive, sadržaje u zakonima i propisima koji se odnose na azil i migrante”.

Protest je imao dozvolu za održavanje, ali je policija malo promenila putanju, izbegavajući na taj način da demonstranti prođu ispred Saveznog trga i glavne železničke stanice, pre svega zbog bezbednostnih razloga ali i da se obezbedi nesmetano kretanje javnog prevoza.

Proteste koji su protekli bez incidenata, obezbeđivao je veliki broj bezbednosnih snaga.

Germania od juna počinje da leti iz Niša za Cirih

0
© gremania.ch

Švajcarska avio-kompanija Germania uvešće juna ove godine direktne letove na relaciji Niš – Cirih, a karte po ceni od 150 švajcarskih franaka već su u prodaji.

Germania će leteti na toj relaciji dva puta nedeljno, petkom i ponedeljkom. U cenu karte, kako je saopštila kompanija, uključene su sve takse i sve servisne usluge (do 20 kilograma besplatnog prtljaga).

Prvi let planiran je sa Aerodroma „Konstantin Veliki“ 23. juna, a putnike će prevoziti najsavremeniji avion Airbus A319 sa 150 sedišta.

Anti-smog kampanja u Tićinu – Ograničenje na autoputu 80 km/h

0
© Ti-press

Počevši od utorka 31. januara 2017. godine zabranjeno je kretanje za putnička vozila sa Euro 3  i starijim dizel motorima na teritoriji Kantona Tićino.

Na kantonalnim putevima i autoputu A2 (deonica Chiasso – Rivera) uvedeno je ograničenje brzine na 80 km/h, kao i zabrana preticanja za kamione.

Osim toga, od utorka 31. januara 2017. godine, počevši od 05:00, sav javni prevoz gradski, prigradski autobiusi i vozovi (osim međugradskih eurocity) a koji ulaze u okvire trifa Arcobaleno, biće besplatni za celu populaciju.

Nadležno kantonalno ministarstvo je pozvalo sve građane da grejanje u stabenim i poslovnim prostorima smanje na 18 stepeni i na 21 u prostorijama u kojima se provodi više vremena.

Uvedene mere ostaće na snazi do daljnjeg.

„SRBIJA U EU PRE 2025“. Premijer Vučić u intervjuu švajcarskom „Bliku“

0
Novinar "Blik"-a Peter Hossli sa Premijerom Vučićem ©PASCAL MORA

Premijeru, koliko srpskih telohranitelja prati vas u Švajcarskoj?

Nijedan.

Da li se ovde osećate sigurnim?

Zašto se ovde ne bih osećao sigurnim?

Skoro su srpski mediji objavili da CIA hoće da vas ukloni. Da li se plašite za vaš život?

Ne mogu da zamislim da CIA stoji iza toga.

Srbija se nalazi između Rusije i Zapada. Kako će izbor Trampa promeniti situaciju u Srbiji?

Neće je promeniti. Srbija mora biti u stanju da se oslanja na samu sebe. Naš cilj stoji: i dalje ćemo reformisati našu privredu kako bismo pristupili EU. To ćemo uspeti.

Zašto ste toliko sigurni?

Naša privreda napreduje. Ove godine raste za 2,8 procenata. Sledeće godine možda za 4 procenta. Mi praktično nemamo deficit. Dođite u Beograd – na svakom ćošku se gradi.

Rusija ne želi da pusti Srbiju u EU. Tramp je Rusiji bliži nego EU. Iz vaše vizure izbor Trampa je hendikep.

Mi se nismo mešali u izbore. Ali Srbi su Trampovu pobedu frenetično proslavili.

Zašto u Beogradu slave Trampa?

Amerika je 1999. bombardovala Srbiju. Tada je američki predsednik bio Bil Klinton, suprug Hilari Klinton. Sada Srbi žele drugačiju američku politiku na Balkanu. Politiku koja nije protiv Srba.

Te 1999. bili ste deo srpske vlade. Znači li to da se radujete Trampovom trijumfu?

Moj zadatak su unutrašnje stvari Srbije. Radujem se saradnji sa Trampom. Doduše, u dobrim sam odnosima sa kabinetom Baraka Obame, Džoom Bajdenom i ministrom spoljnih poslova Džonom Kerijem.

Sledećeg aprila Srbi biraju novog predsednika. Ko će pobediti?

To niko danas ne zna. Populisti i demagozi imaju dobre šanse. Zato što njihove laži ne igraju ulogu.

Favorit je bivši spoljni ministar Vuk Jeremić, vaš politički protivnik.

On nije bio moj protivnik. Pitao me je da li bih ga podržao. Odbio sam ga, jer kod njega ne vidim čistu liniju. Kad je u Rusiji priča proruski, kada je u Vašingtonu – proamerički. On baš i nema kičmu.

Mogli biste sami da se kandidujete.

Drugi su popularniji od mene. Jeremić bi me verovatno pobedio. Ali odluka još nije doneta. Na kraju krajeva, odlučuje narod.

Šta ako narod želi predsednika Vučića?

Narod želi premijera Vučića! Gospodine Hosli, vi jedno pitanje postavljate na 10 načina.

Kada će Srbija postati član EU?

Do sada nikada nisam hteo da odredim datum. Danas ću prvi put javno reći: nadam se da ćemo 2022. postati članica EU. Siguran sam da ćemo pre 2025. postati članica EU.

Da li će premijer Vučić odvesti Srbiju u EU?

Verovatno ne. Mi smo oporavili zemlju za EU. Privreda raste, nema deficita. Time sam zadovoljan. Meni ne treba moć. Ali jednog dana će ljudi ceniti moj rad.

Udvostručene švajcarske investicije u Srbiji

0

Oni su na ovom skupu razmenili ideje i mišljenja u oblasti nauke, tehnologije, društva i kulture, kako bi unapredili svoja znanja i primenili novostečena iskustva.

U odvojenom susretu, kojem je prisustvovala i ministar državne uprave i lokalne samouprave Ana Brnabić, premijer Vučić i predsednik Šnajder Aman razgovarali su o saradnji dveju zemalja, naročito u oblasti reforme školstva i uvođenja dualnog sistema obrazovanja.

Vučić je obavestio švajcarskog predsednika o ekonomskim reformama u Srbiji i napretku Srbije na svetskoj „Duing biznis listi“, ali i o planovima za uvođenje sistema dualnog obrazovanja u srpsko školstvo.

On je izrazio zadovoljstvo stepenom saradnje sa švajcarskom Komisijom za tehnologiju i inovacije, koja je umnogome doprinela razvoju preduzetničkog duha u Švajcarskoj.

Današnje društvo se razvija u pravcu akademskog obrazovanja, što vodi većoj nezaposlenosti i zato je važno uvođenje sistema dualnog obrazovanja, istakao je Šnajder Aman.

Tema razgovora bila je i ekonomska saradnja dveju zemalja. Premijer Vučić je naglasio da su u poslednje dve godine švajcarske investicije gotovo udvostručene i da iznose približno milijardu evra.

U Srbiji posluje 200 švajcarskih kompanija, koje zapošljavaju 9.000 ljudi, a naša zemlja čini sve kako bi poboljšala poslovnu klimu i privukla još više stranih investicija, istakao je on.

Doris Leuthard izabrana za predsednika Švajcarske konfederacije

0
REUTERS/Ruben Sprich

Doris Leuthard, inače iz redova PPD, počela je svoj govor na italijanskom jeziku, tvrdeći da je počastvavana ovim, za nju drugim po redu imenovanju. Dodala je da da će svu svoju snagu i napore usmeriti za Švajcarsku i njene građane.

Buduća predesdnica je nakon toga nastavila svoj govor na nemačkom i francuskom jeziku, navodeći izazove sa kojima se susreće Švajcarska, u pogledu međunarodnih događaja koji mugu imati uticaja na Konfederaciju, kao Brexit, digitalizacija, promene u SAD i migracija.

Švajcarski predsednik – Primus inter pares

Funkcija predsednika konfederacije je pokrevina na godišnjem nivou od strane članova vlade (ministara), uzimajući u obzir staž i starost.

Predsednički mandat traje godinu dana i on ne podrazumeva posebna ovlašćenja u odnosu na ostale ministre.

Predsednik Švajcarske vodi sednice Vlade i obavlja uglavnom predstavničke funkcije, u smislu prijema, konferencija i manifestacija.

Istakavši da “naša zemlja stoji dobro”, Lauthard je potvrdila da Švajcarska ekonomija može ostati jaka samo uz bilatelarne sporazume, socijanim programom koji funkcioniše, ne zaboravljajući istraživanja i obuku. Ministarka je takođe govorila u korist reforme penzionog sistema i borbi protiv klimatskih promena.

Doris Leuthard ima 53 godine i poreklom je iz kantona Argau, jako je poštovana zbog svojih govorničkih kvaliteta, a pored nemačkog i francuskog, ona tečno govori italijanski i engleski jezik.
Sa obzirom na veličinu resora kojim upravlja, životna sredina, saobraćaj, energetika i komunikacije, veoma je upoznata sa svim aktuelnim temama.

LOVE LIFE: Raste broj polno prenosivih bolesti

0
© LoveLife.ch

Švajcarski Federalni zavod za javno zdravlje (UFSP), 14. novembra 2016. godine lansirao je svoju novi kampanju LOVE LIFE, čija će tema biti seksualni promiskuitet i slogan: “Partneri se menjaju, siguran seks ostaje.

Kao i u drugim evropskim zemljama, uključujući i Švajcarsku, registorvan je porast slučajeva gonoreje. Uvođenje novog skrining testa koji je lakši, brži i jeftiniji doveo je do toga da je lekarima sada lakše, a samim tim i češće konstatuju postojanje ove bolesti.

bag_plakat_frau_470x224_f12_np_i_1Klamidija se teško kontroliše, zato što često ostaje neotkrivena jer kod nekih pacijenata ne pokazuje simptome. Ona je naročito prisutna kod žena, kod kojih se češće dijagnostikuje i može izazvati ozbiljne posledice kao što je neplodnost. Povećanje od 5% može se objasniti i većom upotrbom testa.

Uprkos tome što je povećan za 7%, sifilis ostaje epidemija ograničena samo na određene grupe. To obično pogađa muškarce koji imaju seksualne odnose sa muškaricma.

bag_plakat_frau_470x224_f12_np_i_2Novi slučajevi HIV infekcija ostaju stabilni. Tokom godina taj trend čak i opada, i manje je prisutniji u slučajevima muškaraca koji imaju seks sa drugim muškarcima. U ovoj grupi primećuje se još jedan pozitivni trend, a to je da se sve više novih infekcija dijagnostikuje. To znači da je ova grupa osoba podvrgnuta češćem testiranju u odnosu na prethodni period. Ovo omogućava da se što pre započne sa sa terapijom u slučaju infekcije. Samim tim broj virusa u krvi tako može biti smanjen na nivo koji eliminiše zarazu.

Epidemiološki podaci o četiri predmeta istraživanja (gonoreja, klamidija, sifilis i HIV) objavljeni su 11. novembra 2016. godine.

bag_plakat_frau_470x224_f12_np_i_3

Nova kampanja LOVE LIFE: “Partneri se menjaju, siguran seks ostaje.”

Seksualni promiskuitet značajno povećava rizik od dobijanja seksualno prenosivih bolesti, kao što su sifilis, klamidija i gonoreja). Upotreba kondoma značajno smanjuje rizik i sprečavanje HIV infekcije. Prema tome Federalni zavod za javno zdravlje počeo je od 14. novembra 2016. godine sa kampanjom LOVE LIFE, koja će još jednom naglasiti važnost pridržavanja pravila sigurnog seksa.

1. Seksualni odnosi sa penetracijom uvek sa kondomom

2. Ne stavljati spermu ili krv u usta 

3. Pozovite odmah lekara ukoliko primetite simptome gripa nakon odnosa bez zaštite ili ako osetite u intimnim predelim svrab, peckanje ili gubitke.

Kampanja će trajati tri nedelje i biće predstavljeni posteri, kratki film, prezentacije na prometnim mestima, kao u online medijima i na društvenim mrežama.

love_life_143702

MANIFEST LOVE LIFE

VOLIM SVOJ ŽIVOT. ZATO ŠTO ZASLUŽUJEM
Živim kako hoću i volim koga želim.
Jer je ovo jedini život koji imam.
Ako uživam u njemu ili ne, zavisi samo od mene.
Ostvarujem svoje želje i preuzimam odgovornost za odluke koje ja pravim.

VOLIM MOJE TELO. ZATO GA ŠTITIM
Da bi uživao u životu potrebno mi je moje telo.
Zato sam ga zaštitio od polno prenosivih bolesti kao što je HIV: ako sam singl ili nisam veran, ili ako sam skoro raskinu sa nekim, koristim kondom i pridržavam se pravila sigurnog seksa. Ako se moj odnos zasniva na poverenju, jednom kada uradimo test, moj partner i ja možemo da odustanemo od upotrebe kondoma.

NE ŽALIM NIŠTA. UČINIĆU SVE DA USPEM
Obično se ne kajem svojih postupaka, ali od nečega treba odustati.
Da li je to avantura, razgovor ili … siguran seks.
Ali ja ću učiniti sve da mogu uvek da kažem: Ne žalim ništa.

SWISS – Uspostavlja redovan avio saobraćaj iz Niša

0

Nacionalna švajcarska aviokompanija SWISS uspostavlja redovan aviosaobraćaj na relaciji Niš – Cirih – Niš.

Od 2.aprila avioni Swiss-a leteće dva puta nedeljno svakog petka i nedelje.

Kupovinu karata moguće je izvršiti putem sajta swiss.com ili u turističkim agencijama koje se bave prodajom avio- karata.
Aviokompanija SWISS vršiće redovan avio-saobraćaj na pomenutoj relaciji avionima tipa A320 i CS1.

Podsećanja radi –u proteklih trideset godina više puta vršen je aviosaobraćaj ka Cirihu. Najveći broj redovnih letova realizovan je od 2004.godine do 2006.godine kada je se do Ciriha letelo Jat Airways-om i Montenegro Ailines-om. Poslednji redovni let imao je JAT 2009.godine.

Uloga i značaj aviosaobraćaja na razvoj privrede su od izuzetne važnosti. Usposatvljanje svake redovne aviolinije pruža se mogućnost lakšeg i bržeg povezivanja čime se stvaraju uslovi za razvoj privrede , posebno razvoj turizma kao grane tercijalnog sektora privrede.

Sa aerodoroma Konstantin Veliki u Nišu poručuju da će uložiti maksimalne napore kako bi u predstojecem periodu postigli još bolje rezultate.

Morcote izabrano za najlepše mesto u Švajcarskoj

0

Švajcarska ima mnogo lepih gradova i sela, ali jedno se izdvojilo i osvojilo titulu najlepšeg mesta u Švajcarskoj za 2016. godinu. To je Morkote, malo mesto na jugu Švajcarske smešteno na samom jezeru Ćerezijo (Ceresio), koje je u svoje vreme bilo najvažnija luka. Danas njegova interesantna arhitektura sa ukrašenim fasadama čine Morcote biserom ovog dela Švajcarske.

Ono što ostavlja bez daha u ovom malom mestu je pre svega gracioznost arhitekture. Mocote čine neke od najlepših zgrada sa kraja srednjeg veka, građene u XVI i XVII veku sa prelepim umetničkim detaljima. Ukoliko ste u prilici da obiđete ovo mesto treba videti Casa Tettamanti, čija fasada datira iz XVI veka, kuća Strecia di Ruggia sa gotskim prozorom, Palata Franchi konstruisana 1483. godine sa dekoracijama iz šesnaestog veka, kao i kuća Ruggia e Isella u renesansnom stilu na čijoj su fasadi prisutni i liberty motivi. Tu su i mnogi verski objekti vredni pomena, kao crkva Svete Marije del Sasso (Santa Maria del Sasso) iz perioda renesanse koja dominira mestom, sa dugim stepeništem od preko 400 stepenika. Takođe, oratorijum Svetog Antuna Padovskog (Sant’Antonio da Padova), srednjovekovna crkva posvećena Svetom Antoniju Igumanu (Sant’Antonio Abate) kao i monumentalno groblje podignuto sredinom 19. veka. Drevni zamak Morcote čija je izgradnja počela 1200. godine na ruševinama drevne kule, čiji su temelji vidljivi i danas.

Ne bi trebalo propustiti ni Park Šerer (Parco Scherrer), jedinstveni park gde je na pravi način napravljena veza između umetnosti i prirode. Pored mnogobrojnih biljaka različitog porekla, od palmi do čempresa i limuna, nalaze se i umetnička dela različitih epoha i mnogobrojnih zemalja.

Šetnja duž jezera od Morcote do Kapetanovog tornja (Torre del Capitano) iz 1249. godine, može vas naterati na mali predah u jednom od mnogobrojnih kafića i restorana sa neverovatnim scenografijama, i pružiti priliku da uživate u ovom malom mestu.

kraljevic_morcote_serbinfo
Ristorante Barcaioli

Jedan od ugostiteljskih objekata koji se nalazi u centru ovog mesta, na samoj obali jezera je i restoran Barcaioli, koji već dugi niz godina uspešno vodi porodica Kraljević poreklom iz Rutevca kod Aleksinca. U toploj i gostoljubivoj atmosferi ovog restorana pored tipične lokalne kuhinje, možete da probate i specijalitet kuće, rižoto koji se servira direktno iz forme parmezana. Ukoliko ste ipak nostalgični, na jelovniku možete naći i jela sa naših prostora, kao na primer punjene paprike.

Morcote se nalazi samo 14 kilometara od Lugana. Iz Milana se može doći autoputem A9 pravac San Gottardo ili A8 prema Varese – Stabio, a nakon toga izlaz Melide i nastaviti uz jezero dok ne dođete do Morcote. Odmah na ulazu se nalazi veliki parking gde možete ostaviti auto, a dalji obilazak nastaviti pešice.

POSLEDNJE VESTI