Srpska biblioteka u Švajcarskoj

0
© Dragana Zimonjić

Srpski kulturni centar Wil u Švajcarskoj sada u svojim prostorijama ima biblioteku sa više od hiljadu naslova domaće i svetske literature.

„Malo je reći da smo ponosni na to što je Narodna biblioteka Srbije uvrstila našu biblioteka u registar zvaničnih biblioteka u dijaspori“,  poručuju osnivači Srpskog kulturnog centra Wil.

Pri osnivanju biblioteke pomogle su Narodna biblioteka Srbije, biblioteka Milutin Bojić iz Beograda, kao i brojne organizacije i članovi Srpskog kulturnog centra.

Iz ove organizacije poručuju da im je u planu akcija Jedan čovek – jedna knjiga, kojom bi svako ko želi mogao da pomogne pri daljem razvoju biblioteke, ali i da podrži očuvanje srpskog jezika i kulture u Švajcarskoj.

U čemu je tajna švajcarske penzije?

0

Trebalo je da osiguraju finansijsku stabilnost do 2030. godine, ali građani su ih odbacili na nedavnom referendumu

“Švajcarskim penzionerima je dobro”, objavila je ovih dana banka UBS, upoređujući situaciju u kojoj se nalaze penzioneri u Švajcarskoj s nekim drugim zemljama. Analitičari te banke kažu da zahvaljujući načinu na koji je postavljen švajcarski penzijski sistem, prosečna pedesetogodišnja Švajcarka mora odvajati mnogo manji deo prihoda nego njeni vršnjaci u Londonu, Njujorku ili Tokiju kako bi jednog dana imala osnovni životni standard.

Prema njihovim proračunima, takva osoba mora danas odvajati samo 11 odsto mesečnih prihoda kako bi osnovni životni standard održala i u penziji. Uz takve uslove penzija bi tada trebalo da iznosi 48 odsto ranijih prihoda, što je dovoljno za normalan život čak i u skupoj Švajcarskoj.

Švajcarski je penzijski sistem u svojoj osnovi vrlo sličan onom u Srbiji. Tri stuba: obavezni državni, obavezni privatni i dobrovoljni privatni zajednički daju ukupnu penziju. Razlike u odnosu na srpski sistem postoje u nivou doprinosa, kao i poreskom tretmanu različitih vrsta doprinosa. Iz obaveznog državnog (prvog) stuba švajcarski penzioneri danas primaju zajamčenu penziju koja se kreće u rasponu od 1.175 do 2.250 franaka mesečno, a uz penziju koju primaju iz drugog stuba cilj je da “ukupna mirovina dosegne 50-70 odsto prihoda pre penzionisanja”, ističu bankari UBS-a. Prosečna švajcarska plata je u nivou od oko 6.000 franaka.

Isto kao i u Srbiji, prvi stub se finansira iz sadašnjih doprinosa, odnosno današnji zaposleni finansiraju penzije današnjim penzionerima, dok se drugi i treći stub kapitalizuju kroz vreme, odnosno neka su vrsta lične štednje koja se povećava godinama da bi se počela isplaćivati odlaskom u penziju. Za razliku od Srbije, u Švajcarskoj se prihodi iz prvog stuba delimično dopunjuju i prihodima od poreza na dodatu vrednost.

Nacionalni sistem obavezne državne penzije je u svom osnovnom obliku u Švajcarskoj postavljen na noge još 1948. godine, a 1985. obaveznim je proglašen i drugi stub. Penzijski sistem je nakon Drugog svetskog rata prilagođavan desetak puta kako bi se uskladio s ekonomskom realnošću, a upravo zahvaljujući tim prilagođavanjima i, pre svega, snažnoj i rastućoj švajcarskoj ekonomiji, dosad nije bilo potrebno rezati penzije ili stvarati bitnije budžetske deficite.

Rudolf Stram, jedan od poznatijih švajcarskih ekonomista i političara, letos je izjavio kako su “državne prognoze iz 1995. godine predskazale pojavu deficita (..) od 2005. godine”. No to se nije dogodilo “zahvaljujući rastu plata – kad se poveća ukupan nivo plata, rastu i penzijski prihodi”, objasnio je Stram te podsetio da je u Švajcarskoj još 1999. određeno da će se deo prihoda od poreza na dodatu vrednost odvajati za finansiranje penzijskog sistema. “To je dovelo do odlaganja gubitaka”, zaključio je.

Uprkos tome, krajem septembra ove godine na jednom od poznatih švajcarskih referenduma (švajcarski građani mogu četiri puta godišnje direktnim glasanjem odlučivati o pitanjima naročito važnim za državu) našlo se pitanje reforme penzijskog sistema. Među predlozima je bilo izjednačavanje godina života za odlazak u penziju žena s onom za muškarce (žene sada odlaze sa 64 godine, a muškarci sa 65), rast doprinosa koji se izdvajaju za penzije, ali i povećanje stope PDV-a sa sadašnjih osam odsto na 8,3 odsto od 2021. godine. Uz to, među predloženim promenama bilo je povećanje osnovnog iznosa penzije iz prvog stuba za 70 franaka mesečno za buduće penzionere.

Reforme su predložene s namerom da se penzijski sistem prilagodi budućim promenama, posebno s obzirom na tzv. starenje stanovništva. Populacija je polagano sve starija, u penziji se nalazi sve više stanovnika, dok se istovremeno ne predviđa bitan porast zaposlenosti. Tako je odnos radno aktivnog stanovništva u odnosu na penzionere početkom sedamdesetih godina bio 5:1, a danas je 3,5:1.

No građani Švajcarske su blagom većinom odbili predloge. Švajcarski potpredsednik i ministar unutrašnjih poslova Alain Berset izjavio je nakon referenduma da će vlasti odmah prionuti revidiranju predloga reformi. Glavni ekonomist banke UBS Danijel Kalt drži da su reforme odbijene jer pritisak za promenama “još uvek nije dovoljno visok”. Trebalo je da reforme otvore put stabilnom penzijskom sistemu u Švajcarskoj do 2030. godine.

Sadašnja reforma se pripremala godinama, a neki procenjuju da će opet trebati godine da bi se našla na referendumu. Politička levica zamerala je podizanje granice za odlazak žena u penziju, dok su političari desnog spektra držali da predložene reforme ne idu dovoljno daleko da bi se dosegnula potrebna finansijska stabilnost penzijskog sistema u dugom roku.

Potreba za konstantnim prilagođavanjem penzijskog sistema lako se može videti iz redovnog godišnjeg izveštaja koji izrađuje australijski univerzitet Monaš u saradnji s njujorškom konsultantskom kompanijom Mercer. Izveštaj obuhvata ocenjivanje tridesetak penzijskih sistema, uglavnom razvijenih industrijskih ili većih ekonomija, po nizu kriterijuma koji se u konačnom zbrajaju u jedinstven indeks i njemu pripadajuću ocenu.

I dok su u izveštaju za 2016. najvišu ocenu (A) dobili penzijski sistemi Danske i Holandije, u ovogodišnjem, objavljenom pre mesec dana, takvu ocenu nije dobio nijedan sistem, a danski i holandski penzijski sistemi su ocenjeni ocenom B+. U spomenutom izveštaju švajcarski penzijski sistem već dve godine nosi ocenu B, koju karakteriše opis da se radi o “sistemu koji ima zdravu strukturu, ali ima i neke delove koje bi trebalo poboljšati i koji ga razlikuju od sistema s ocenom A”.

Ministar prosvete Mladen Šarčević u poseti Švajcarskoj

0

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević boravio je u poseti Švajcarskoj, 27-29.11.2017. Tom prilikom, prisustvovao je svečanosti povodom obeležavanja 45 godina rada Srpske dopunske škole, gde se i obratio prisutnima.

Ministar Mladen Šarčević se tokom boravka u Švajcarskoj sastao sa Johanom Šnajder-Amanom, ministrom privrede obrazovanja i istraživanja,  Maurom Del Ambrođom, državnim sekretarom za obrazovanje, istraživanje i inovacije, direktorom švajcarske Agencije za razvoj i saradnju Manuelom Zagerom i Ursulom Renold, šefom Odeljenja za istraživanje uporednog obrazovnog sistema pri Švajcarskom saveznom institutu za tehnologiju.

U razgovorima je glavna tema bila saradnja u oblasti dualnog obrazovanja, s obzirom na to da je uspostavljanje uspešnog sistema ovakvog vida obrazovanja od velikog značaja za Srbiju.

Obeležen jubilej Dopunske škole srpskog jezika u Švajcarskoj

0

Ovaj projekat je realizovan uz pomoć Udruženja Mileva Marić Ajnštajn i uz veliku podršku Ambasade Republike Srbije u Bernu.

Učetiljica dopunske škole Jelena Mitrović je u uvodnoj reči predstavila rad i angažovanost svojih kolega i đaka, nakon čega je usledio kulturno umetnički program. Deca su recitovala pesme naših najčuvenijih pesnika, izvodila muzičke tačke svih žanrova, igrala folklor.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević izjavio je na svečanosti povodom 45 godina postojanja dopunske škole na srpskom jeziku u Švajcarskoj, da će Srbija nastaviti da ulaže u rad dopunskih škola u inostranstvu, jer tako srpskoj dijaspori daje priliku da očuva srpski jezik, kulturu i tradiciju. Šarčević je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da je interesovanje dijaspore za učenje srpskog jezika iz godine u godinu sve veće, navodi se u saopštenju Ministarstva prosvete.

On je najavio donošenje novog Pravilnika o ostvarivanju obrazovno-vaspitnog rada u inostranstvu koji bi trebalo da unapredi kvalitet nastave i funkcionisanje dopunskih škola.

Projekat je podržalo Ministarstvo spoljnih poslova – Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Republike Srbije.

Srpski privrednici izabrali novog predsednika

0

Na početku skupa goste je pozdravila predsednica Srpskog kulturnog društva Slađana Setenčić, poželevši članovima privrednika uspešan sastanak. Predsednik udruženja Stojan Stevanović je takođe pozdravio članove, a zatim je izabran i odbor za vođenje skupštine u sastavu: Miloš Damjanac, Zvonimir Jovanović i Tanja Radojević.

Pod prvom tačkom dnevnog reda je bio godišnji izveštaj predsednika Stojana Stevanovića u kome je naveo sve aktivnosti udruženja u ovoj godini, između ostalog krsnu slavu udruženja, Svesrpski samit ekspo 2017 i veče privrednika koje je nedavno održano u cilju bolje komunikacije i umrežavanja.

Predsednik je istakao da je zadovoljan dosadašnjim radom, što je pokazala i sledeća tačka dnevnog reda u kojoj je iznešen finansijski izveštaj Gorana Jankovića.

Jednoglasno je razrešena stara uprava, a zatim usledilo i biranje novog predsednika udruženja.

Predlozi za novog predsednika su bili: Stojan Stevanović, Ivan Avramović i Đorđe Gajić. Sa većim brojem glasova izglasan je Stojan Stevanović, koji je nakon čestitki dodao da će se uprava izabrati na narednom sastanku.

Veče se završilo uz zakusku koju su pripremili vredni članovi Srpskog kulturnog društva.

RTS/ Milena Vujovic

Ko čini dva miliona stranaca u Švajcarskoj?

0
(tvsvizzera)

Stranaca koji žive u Švajcarskoj je preko dva miliona i oni danas predstavljaju četvrtinu ukupne populacije. Ko su ovi stranci, koji su između ostalog često i glavana tema u raznim političkim debatama?

Švajcarska je jedna od zemalja sa najvećim procentom stranaca (24,9% u 2016. godini) na svojoj teritoriji. Samo nekoliko slučajeva, kao što su zemlje bogate naftom ili gradovi-države kao Luksemburg, imaju veći procenat stranaca od Švajcarske.

Preko 80% stranih državljana koji žive u Švajcarskoj dolazi iz evrospkih zemalja. Nemci, Italijani, Portugalci i Francuzi čine skoro polovinu svih stranaca u Švajcarskoj.

Što se tiče stranaca poreklom iz bivše Jugoslavije, od ukupnog broja stranaca u Švajcarskoj najviše njih dolazi iz Srbije 8,47% (centralna Srbija 3,27%, Kosovo 5,2%), Makedonija 3,12%, Bosna i Hercegovina 1,49%, Hrvatska 1,37%, Slovenija 0,28% i Crna Gora 0,12%

Za godinu dana procenat stranaca je povećan za 0,3 procenata (24,6% u 2015. godini). Sa prosekom od 18,6 dolazaka na svakih 1000 stanovnika u 2015. godini, Švajcarska više nije na vrhu evropskih zemalja imigracije. Na vrhu je Nemačka sa 19 dolazaka na 1000 stanovinka. Imigracija u Švajcarskoj i dalje zauzima važno mesto u poređenju sa Velikom Britanijom (9,7), Španijom (7,3) i Francuskom (5,4).

Visoka stopa imigracije u Švajcarskoj nije ništa novo. Imigracija je stalna tema u poslednjih pedeset godina, o kojoj su Švajcarci glasali više puta. Tako su, u februaru 2014. godine, birači su sa tesnom većinom odobrili jednu narodnu inicijativu koje predviđa zaustavljanje imigracije.

Procenat stranaca i njihova nacionalna pripadnost znatno se razlikuju u različitim regionima Švajcarske. U francuskom govornom području, na zapadu, je najveći procenat stranaca, za razliku od situacije u centralnoj Švajcarskoj. Italijani i Nemci i Francuzi su proporicajlno brojniji u regionima u kojima se goviri njihov maternji jezik.

Treba napomenuti da iz razloga pošto se švajcarsko državljanstvo ne dobija automatski, mnogi stranci rođeni u Konfederaciji zadržavaju svoje državljanstvo zemlje porekla. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, više od 403.000 stranaca je rođeno 2016. u Švajcarskoj, što je jedna petina ukupnog broja stranaca. Među strancima koji su rođeni van teritorije Švajcarske, njih 44% živi trajno u Švajcarskoj najmanje 10 godina.

Duc-Quang Nguyen, Swissinfo.ch

(Prevod sa italijanskog: Vladimir Miletić)

Dopunska škola na srpskom jeziku već 45 godina u Švajcarskoj

0

Pre 45 godina počela su sa radom prva odeljenja tada Jugoslovenske dopunske škole u Bernu i Badenu, a pod današnjim imenom škola funkcioniše od 1997. godine. Za sve ovo vreme škola je obrazovala na hiljade dece i mladih, dok danas u njoj znanja iz srpskog jezika, književnosti, istorije, geografije i kulture stiče 1.500 učenika. Dopunska škola na srpskom jeziku je u svom gotovo poluvekovnom trajanju postojani čuvar nacionalnog identiteta, kulture i tradicije kod mladih naraštaja Srba u Švajcarskoj.

Dopunska škola na srpskom jeziku i Ambasada Republike Srbije u Švajcarskoj organizuju svečanost povodom 45 godina postojanja Dopunske škole, koja će se održati u utorak, 28. novembra 2017. godine u sali Gimnazije  „Campus Muristalden“(Muristrasse 8, Bern), sa početkom u 19 časova.

Svečanost će se održati u prisustvu gospodina Mladena Šarčevića, ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, koji će se na početku svečanosti obratiti skupu. Potom će učenici Dopunske škole iz čitave Švajcarske izvesti kulturno-umetnički program.

Koja je razlika između prodavaca u Srbiji i u Švajcarskoj

0
Imajući u vidu predstojeće božićne i novogodišne praznike i činjenicu da ljudi u ovom periodu mngo više troše svoj novac kupujući razne poklone za svoje najbliže, razgovarali smo sa Nemanjom Jokićem, osnivačem projekta Sales Coaching i stručnjakom iz oblasti prodaje.
On će nam u ovom krakom intervjuu objasniti na najbolji način ulogu prodavca u samom činu kupovine, uz osvrt na razlike u prodaji u Švajcarskoj i u Srbiji.
Postavili smo mu nekoliko zanimljivih pitanja iz oblasti prodaje, a gospodin Jokić nam je na njih odgovorio na jedan jako zanimljiv i drugačiji način, kako je to on sam nazvao – kratkim tekstom.
 
Zašto je prodavac ,,persona non grata“?
 
Pokušaj da se uhvatim na krivoj nozi. Ne posmatram sebe tako. Zapravo, oduvek sam imao odličan odnos sa svim mojim klijentima. Ali razumeo sam poentu. Ja sam klasična Gitomerova škola i moja parola je da ,,ljudi ne žele da im se prodaje, ali vole da kupuju„. To je velika istina. Samo treba biti dovoljno vešt i ne pokazivati lice prodavca. To je zajedničko ne samo za Švajcarsku i Srbiju, već i za čitav svet. Današnji prodavci su lako čitljivi, vidi im se u očima da pošto-poto žele da zaključe prodaju i tu gube bitku sa kupcem. Ne pokazuju empatiju i sve više je očigledno da kompanije zapošljavaju takozvane ,,pogrešne“ prodavce. Zapošljavaju ljude koji zapravo nisu opčinjeni prodajom i ne pokazuju entuzijazam za posao koji obavljaju. Ili urade još goru stvar, zaposle čoveka koji je željan rada, ali ga ne usmere pravilno, ne ukažu mu na odredjena pravila i zakone u prodaji i na koji način da uopšte i komunicira sa kupcem, već ga samo „ubace u vatru“. I da, tako onda dolazi do toga da je prodavac „persona non grata“.
 
Koja je razlika izmedju prodaje u Švajcarskoj i prodaje u Srbiji?
 
Budimo realni, nećemo ni da uporedjujemo kupovnu moć Švajcarca i Srbina. Istog trenutka uzvraćam kontra pitanjem: ,,Šta misliš, sa kojih prostora su kvalitetniji prodavci?” E, tu se već zamislio. Pokušao si da predješ prekaljenog prodavca. Odličan prodavac ti na pitanje odgovori pitanjem i postavi te u mat poziciju. Sad si spreman da slušaš, zar ne? Dobijam ubedljivo DA, ali sada i ja dobijam kontra pitanje (već smo naučili nešto): ,,Zašto neko toliko uspešan u poslu kojim se bavi se ne preseli u neku egzotičniju i bogatiju zemlju i oproba se na drugom tržištu?” Poenta je dobra i jedini dobar odgovor je da će osoba koja ume da prodaje sa istim uspehom raditi svoj posao na bilo kom kontinentu. Zastao sam trgnut dobrim pitanjem pa nastavio, odlučivši da mu odgovorim na pitanje koje sam ja njemu postavio.
 
Zbog čega sam ubedjen da bolji prodavac dolazi sa tržišta slabije kupovne moći, zašto dolazi iz Srbije a ne iz Švajcarske? I pritom ne samo slabije kupovne moći, već i još uvek konzervativnog shvatanja kada su u pitanju noviji trendovi. Pa zato jer taj prodavac mora dobrano da zasuče rukave! On mora da vodi računa o svakoj sitnici, mora da zadobije poverenje kupca da bi zaključio prodaju. I tada, tada se pali mašina. Jedna prodaja povlači drugu, treću, petu. NAJBOLJE prodavce hrani miris uspešno zaključene prodaje, mali osećaj moći kada znaš da si morao da se pošteno oznojiš da bi izdejstvovao klijentov potpis na ugovoru, a kasnije i na čeku. Taj osećaj nema cenu, i vuče te do nove prodaje, novog ispunjenja. Vidiš, nisam siguran da bih morao toliko da zapinjem negde preko, i bojim se da bih izgubio tu draž koja me i pokreće da volim ovaj posao, kada preokrenem i zaključim prodaju sa klijentom koji mi je u prvom mahu rekao NE. Biću i surov, ali nije isti osećaj biti uštogljen tip u skupom odelu i nazivati sebe prodavcem jer si došao na sklopiš ugovor sa klijentom koji se već odlučio da kupi. I veruj mi, gledao sam „prodavce“ koji propuste da zaključe i takvu prodaju.
 
Mišljenja sam da je prodaja umetnost, i svaku prodaju posmatram kao malo remek delo. Jasno je da klasična prodaja izumire i da je došlo novo doba. Sve češće me ljudi pitaju zašto strategija koja im je davala beskrajne rezultate sada više ne prolazi? Odgovor je jasan: ,,Svet napreduje izuzetnom brzinom i prodaja takodje ima nove modele i metode koji se koriste. Jednostavno se mora održavati korak, mora se raditi na prodajnim veštinama, komunikaciji i govoru. Samim tim će I efikasnost biti daleko veća.”
 
Moja tajna i recept uspeha?
 
Male tajne velikih majstora. Ne smem mnogo toga da otkrijem (koga interesuje vise neka poseti web sajt www.salescoaching.rs), ali ću reći šta mene pokreće. Istinska prodaja je igra brojeva. Sada svi misle na brojanje dolara. Apsolutno ne. Nikada nisam voleo matematiku, ali sam uvek voleo brojeve. Brojeve u vidu cilja. Zacrtan broj. Vlasnici prestižnih kompanija za koje sam radio i čije sam timove vodio sa velikim uspehom su se uvek trudili, znajući moj karakter, da postave nerealan cilj ispred mog tima i mene. O, kako su samo grešili. Postavi broj ispred mene i iz čistog hira ću ti dokazati da ništa nije nemoguće kada si dobro organizovan i vešt. Prevrtao sam nebo i zemlju. Jesam li spominjao dolare? Visoki ciljevi, visoki bonusi. Matematika. Prepuštam je njima i administraciji pre nego što isporuči plate mom timu.
 
Još jedna stvar ne manje bitna a gde prodavci najčešće greše, jeste strah od odbijanja. Što pre izvadite taj čip iz Vaše glave, tim pre ćete biti uspešniji. Gledajte na prodaju kao igru, probajte da se nasmejete kada Vas neko odbije, a ne da očajavate. Smeh leči svaku tugu. Verujte mi, bio sam početnik.
 
Odjava.
 
Osvrnuću se još jednom nakratko na prodavca kao nekog ko je nepoželjan u društvu. Odbijam da poverujem u to, jer bio ti Švajcarac ili Srbin, ili Australijanac, na kraju dana svi smo mi prodavci. Počinjemo tako što prodajemo roditeljima peticu iz matematike da bismo izvojevali što kasniji izlazak sa društvom, prodajemo pogled lepoj devojci ili momku, pregovaramo sa partnerom o mestu odmora na koje ćemo otići, hvalimo se budućem poslodavcu sa kvalitetima i dragocenim iskustvima koje posedujemo ili sadašnjem da bismo ostvarili povećanje plate. Nesvesno svi prodajemo sve vreme, najčešće bez prethodnog obučavanja i vežbe.
 
Persona non grata? Ne bih rekao.

 


Nemanja Jokić
Founder of Sales Coaching
Email: nemanja@salescoaching.rs
Web sajt: salescoaching.rs

Početak izgradnje druge trake tunela San Gotardo 2020. godine

0

Savet ministara Švajcarske odobrio je generalni projekat za izgradnju drugog paralelnog tunela San Gotardo. Novi tunel će od postojećeg biti udaljen 70 metara i pratiće ga paralelno celom dužinom. Postojeći ulazi u tunel Airolo i Göschenen ostaće u upotrebi i nakon izgradnje druge trake tunela.

Početak izgradnje je planiran najkasnije za 2020. godinu, u zavisnosti od rokova koji su nepohodni za dobijanje dozvola i odobrenja projekta, kao i eventualnih žalbi. Gruba konstrukcija tunela se ne očekuje pre 2025. godine, nakon čega će se krenuti u oblaganje, asfaltiranje, postavljanje svih neophodnih instalacija.

Otvaranje nove trake tunela se očekuje pre kraja 2027. godine. Gradilište, kako je navedeno u izjavi, neće uticati na saobraćaj i funkcionisanje postojećeg tunela i neće prouzrokovati ograničenja u saobraćaju.

Nakon završetka nove trake, ona će biti stavljena dosmerni promet, kako bi se započelo sa obnavljanjem postojeće (stare) trake tunela. Obnova će trajati od 2028. do 2030. godine kada će oba trake biti puštene u pun obim saobraćaja.

Gostovanje Emira Kusturice u Ženevi

0
© Serbinfo.ch / photo Maurizio Molgora

U sklopu aktivnosti na predstavljanju srpske kulture u Švajcarskoj, posebno u godini jubileja kao što je 125 godina od rođenja Ive Andrića, Ambasada Republike Srbije organizuje gostovanje našeg poznatog reditelja Emira Kusturice, 31. oktobra 2017. godine u Ženevi.

U okviru gostovanja planirana su dva događaja.
Prvi događaj je predavanje koje će Emir Kusturica održati na Institutu za međunarodne i razvojne studije, 31. oktobra 2017. godine u 15h (Graduate Institute of International and Development Studies – Auditorium Ivan Pictet, Maison de la Paix, Chemin Eugène-Rigot 2, 1202 Geneve).
Tema predavanja na engleskom jeziku biće „Multikulturalizam danas“, u okviru koje će Emir Kusturica govoriti o ulozi srpske kulture u globalnoj kulturi i umetnosti i potrebi i načinima da se kulture kao što je naša održe i učine vidljivijim u procesu globalizacije. Ulaz je slobodan, ali je neophodno da najavite svoje prisustvo na info@ambasadasrbije.ch i da se registrujete na linku.

Drugi događaj je prikazivanje filma Emira Kusturice „Super 8 Stories“ u bioskopu Grütli, u Ženevi, s početkom u 17h. Pre početka filma, Emir Kusturica će se obratiti prisutnima, predstaviti film i odgovarati na pitanja publike.
Ulaznice za ovaj događaj se mogu kupiti na adresi Rue du Général-Dufour 16, 1204 Genève, www.cinemas-du-grutli.ch.

POSLEDNJE VESTI