Reklama

U Saveznom parlamentu Švajcarske je osnovana Poslanička grupa za saradnju sa Srbijom

0

U toj Grupi su zastupljeni članovi svih parlamentarnih stranaka iz oba doma, predstavnici različitih kantona, a kopredsedavajući su Krista Markvalder, poslanica Liberalno-demokratske partije, koja je bila predsednica Parlamenta u 2016. godini, Klaudija Fridl i Sedrik Vermut, poslanici Socijal-demokratske stranke, saopštila je srpska ambasada.

U švajcarskom parlamentu postoji svega pet stalnih poslaničkih grupa, koje su zadužene za saradnju sa susednim zemljama, i nekolicina grupa sa drugim državama, koje se osnivaju isključivo na zahtev zainteresovanih poslanika.

Tako je Srbija od danas jedna od svega dvadesetak zemalja koje u Saveznom parlamentu Švajcarske imaju poslaničku grupu prijateljstva.

Obraćajući se skupu, ambasador Srbije u Švajcarskoj Snežana Janković istakla je da je ovo veoma važan trenutak u političkim odnosima naših dveju zemalja, posebno imajući u vidu snagu i potencijale parlamentarne diplomatije.

Podsećajući da je i predsednica Narodne skupštine Maja Gojković tokom zvanične posete Švajcarskoj pre godinu i po dana izrazila nadu da će i na švajcarskoj strani biti formirana ovakva grupa, budući da u Srbiji ona već postoji i da je veoma brojna, ambasadorka Janković je izrazila uverenje da će novoosnovana grupa znatno doprineti intenziviranju kontakata i jačanju saradnje između poslanika dveju zemalja.

Kopredsedavajuća Grupe Krista Markvalder je istakla svoju ličnu i spremnost svih članova Grupe da se angažuju na daljem unapređenju političkog dijaloga i sveukupne saradnje između Srbije i Švajcarske, navodeći da bi jedna od prvih aktivnosti mogla biti poseta švajcarskih poslanika Srbiji i razgovor sa kolegama u Narodnoj skupštini.

Skupu su, pored članova Parlamentarne grupe i zvaničnika Saveznog parlamenta, prisustvovali i visoki predstavnici Ministarstva inostranih poslova Švajcarske, navodi se u saopštenju.

U Cirihu informativni sastanak na temu Opštih izbora u BiH 2018

0

Udruženje i-dijaspora u saradnji sa Ambasadom Bosne i Hercegovine u Švajcarskoj poziva sve zainteresovane na prvi informativni sastanak edukacije i informisanja birača u dijaspori u vezi sa glasanjem na predstojećim Opštim izborima u BiH.

Informativni sastanak organizuje udruženje i-dijaspora u okviru inicijative «i-platform – Dijaspora za razvoj Bosne i Hercegovine» u saradnji sa Ambasadom Bosne i Hercegovine u Švajcarskoj.

Sastanak će se održati u subotu, 09. juna 2018. godine od 09:30 – 13:00h na adresi H50, Hirschengraben 50, 8001 Zürich.

*Jezici: bosanski / hrvatski / srpski

Program

Zbog lakše organizacije zainteresovani mogu potvriditi dolazak putem e-maila na: marija.antunovic@idijaspora.ch.

Selektor Švajcarske Petković odredio putnike za Rusiju

0

Selektor se odlučio za najbolje i na spisku nema iznenađenja. Najveće zvezde tima su Šaćiri, Džaka, Mehmedi, Seferović i Lihštajner. Zanimljivo među putnicima je četiri igača Borusije iz Menhengladbaha – Somer, Elvedi, Zakarija i Drmić.

Kompletan spisak Švajcaraca:

Golmani: Roman Burki (Dortmund), Ivan Mvogo (Lajpcig), Jan Somer (Menhengladbah)

Odbrana: Manuel Akanži (Dortmund), Joan Đuru (Antalija), Niko Elvedi (Menhengladbah), Mihael Lang (Bazel), Stefan Lihtštajner (Juventus), Fransoa Mubanđe (Tuluz), Rikardo Rodrigez (Milan), Fabijan Šar (Deportivo)

Vezni red: Valon Behrami (Udineze), Blerim Džemaili (Bolonja), Želson Fernandes (Ajntraht), Remo Frojler (Atalanta), Đerdan Šaćiri (Stouk), Granit Džaka (Arsenal), Denis Zakarija (Menhengladbah), Stiven Zuber (Hofenhajm)

Napad: Josip Drmić (Menhengladbah), Bril Embolo (Šalke), Mario Gavranović (Dinamo Zagreb), Haris Seferović (Benfika).

Hor Radio-televizije Srbije nastupa u Belpu kraj Berna

0

U organizaciji Srpske Crkvene opštine Bern u subotu 2. juna 2018. godine u 20:00 časova, održaće se kontcert duhovne i svetovne muzike u izvođenju hora Radio-televizije Srrbije u Hramu Svetih Ćirila i Metodija u Belpu kraj Berna.

Hor Radio-televizije Srbije će, pod dirigentskom palicom maestra Bojana Suđića, izvesti dela duhovne i svetovne muzike najpoznatijih kompozitora, među kojima su S. Stojanović Mokranjac, K. Stanković, S. Rahmanjinov i mnogi drugi.

Ulaz je besplatan a koncert će biti prenošen na Radio-televiziji Srbije.

Adresa: Srpska Pravoslavna Crkva Bern,
Hram Sv. Ćirilo i Metodije, Aemmenmattstrasse 12, 313 Belp/Bern

Sa RTS Planetom u Cirihu

0

Na poziv Udruženja srpskih privrednika Švajcarske, organizatora ove sajamske i konferencijske manifestacije, koja se treći put održava u Cirihu, RTS će svoju novu internet platformu predstaviti učesnicima skupa iz Srbije, Republike Srpske i Švajcarske, kao i posetiocima sajma, gledaocima i slušaocima programa Radio-televizije Srbije.

U duhu promocije novih tehnologija i inovacija u IT sektoru, koji je jedna od centralnih tema predstojećeg susreta srpske i švajcarske privrede, kroz predstavljanje RTS Planete ukazaće se i na značajan proces digitalizacije programskog arhiva RTS-a i dostupnost sadržaja svim korisnicima interneta širom sveta.

Podsećamo, RTS Planeta je multimedijska internet platforma koja omogućava uživo i odloženo praćenje 11 televizijskih i 4 radijska programa Radio-televizije Srbije, usluge Video na zahtev i Audio na zahtev (mogućnost praćenja TV i radijskih emisija u okviru Videoteke i Slušaonice), kao i pojedinačnih priča iz dopisničke mreže RTS-a u okviru celine Moj grad.

Takođe, dostupna su i muzička izdanja PGP RTS-a.

Pristup sadržajima je moguć preko desktop računara, tableta, pametnih telefona (https://rtsplaneta.rs ). Za RTS Planetu na mobilnim uređajima korisnik mora preuzeti RTS Planeta aplikaciju (za Android ili IOS), osigurati pristup internetu i ispravan rad prijemnog uređaja.

Na štandu RTS Planete se tokom Samita poslovne dijaspore možete informisati o sadržaju, strukturi i funkcionalnostima platforme, kao i budućim planovima.

Iz Švajcarske se vratio u Srbiju

0

Umesto da odgovara na brojna pitanja poznanika i rodbine zbog čega je to uradio kad već ima švajcarski pasoš i kako izgleda životna promena posle iseljenja iz jedne od najuređenijih država sa izuzetno visokim standardom, Danijel Milutinović (42) koji je rođen u Cirihu i koji već sedam godina živi u Beogradu sa svojom porodicom, vredno radi i razvija svoj posao po švajcarskom modelu efikasnosti. Na taj način on daje sve odgovore i rešava nedoumice.

Već posle kratkog razgovora s njim i zadovoljstva koje ne može da se sakrije, shvatate da ona fraza koja kaže „da nije važno gde si, već s kim si i kako se osećaš“, u ovoj priči, čiji akter voli svoj posao, postaje i te kako kristalno jasna i tačna.

Mada je skoro celog života vezan za zemlju iz koje potiče njegova familija, i u kojoj je provodio letnje i zimske raspuste, Danijel konačno u svojoj 35. godini shvata da želi da se preseli u Srbiju i da nastavi život u Beogradu.

Prethodno otvara jednu firmu za informacione tehnologije, a zatim drugu, sa kojom prvi na Balkan donosi ideju o jednostavnijem korišćenju bežičnog interneta u restoranima, kafićima, hotelima i drugim lokalima.

Priznaje da nije bio siguran kakva ga budućnost ovde čeka, ali dodaje da je uz podršku kolega u poslovnom i supruge i dece u privatnom životu, znao da je na pravom putu.

– Lepo smo krenuli, uspeli smo da dobijemo nekoliko stotina korisnika, razvijali smo WiFi i poslovali u plusu. Ipak, sve više sam razmišljao o tome šta bi još bilo potrebno Srbiji i kako da se približimo evropskom standardu u pogledu primene WiFi tehnologije. Napravili smo novi hotpost sistem, otvorili novu firmu i krenuli u razvoj softvera. 2015. godine sve je bilo spremno za komercijalnu upotrebu – izjavio je Danijel

Šta je to moj sagovornik pre tri godine prvi doneo u Srbiju i okolne balkanske zemlje? Reč je o „myWiFi“ načinu logovanja na bežični internet, u ugostiteljskim i hotelskim objektima, nakon čega klijenti, odnosno posetioci ostaju u kontaktu sa lokalom koji su posetili i u kojem su koristili internet.

– Na Zapadu je normalno da se u ugostiteljskim objektima internet plaća ili da se popunjavaju formulari za prijavu. Mi smo razvili takav sistem da kad izaberu mrežu, gosti mogu da se uloguju preko svojih naloga na društvenim mrežama i da besplatno koriste internet.

Svaki naredni put, čak i u nekom drugom lokalu koji koristi naše usluge, oni će biti automatski povezani na sistem. Nekada bi prosečan gost seo, popio kafu, a prvo što bi pitao konobara je „Koja je šifra za internet?“. Nakon toga bi otišao i pitanje je bilo da li će i kada ponovo doći. Zbog toga je naša ideja za vlasnike restorana i kafića odličan način da sa svojim gostima ostanu u kontaktu, da mogu slanjem mejlova ili SMS poruka da ih obaveste o novim ponudama, meniju, koncertima ili događajima i da ih praktično pozovu da ih ponovo posete. Nema nikakvih uslovljavanja, niti lajkovanja ili deljenja fejsbuk stranice klijenta bez pristanka gosta, a svako može da pročita i prihvati Politiku privatnosti – objasnio mi je Danijel.

Iako je 2014. godine sa svojim saradnicima bio prvi, akter ove Priče sa dušom otkriva da njegova kompanija danas ima konkurenciju, ali da su uglavnom u pitanju manje firme, odnosno kolege koje tek ulaze u ovaj sektor IT sveta.

„myWiFi“ je već pokrio veće gradove u Srbiji i Crnoj Gori (zanimljivo je da u Beogradu skoro svi restorani u Beton hali koriste njihovu mrežu), a ovih dana se šire i ka Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ali i Austriji, Italiji, Nemačkoj i Španiji.

Pitam Danijela u kojoj meri je, po njegovom mišljenju, IT sektor u Srbiji perspektivan?

– Izuzetno!

I perspektivan i profitabilan, kako za nas koji ovo radimo, tako i za objekte koji uvode naš sistem. Ljudi me često pitaju zbog čega sve ovo nisam radio negde u inostranstvu, ali kod mene su dva faktora presudila. Kao prvo, ja volim Srbiju, a kao drugo, bavim se poslom koji volim.

Da sam ostao u Švajcarskoj, sigurno bih sada bio jedan od zaposlenih u nekoj firmi i trebalo bi mi mnogo novca da tamo pokrenem svoj biznis. Zapad je to i tamo se obrću velike pare, dok se ovde sa daleko manje novca može napraviti nešto što volite da radite, za sebe i za vašu porodicu, i to u zemlji koju volite. Ima Srbija i svoje mane, ali to nije tema ovog razgovora – iskren je Danijel.

Njegova biografija ukratko izgleda ovako: rođen je u Cirihu 1976. godine, u školi je naučio nemački jezik sa švajcarskim dijalektom, a u porodici srpski jezik. Posle završene srednje Zubotehničke škole u Cirihu, odlučuje da upiše Stomatološki fakultet u Beogradu.

Srbija mu se mnogo dopala, ali ne i fakultet, pa ubrzo rešava da batali studije. Vraća se u Švajcarsku da odluži vojsku, zatim se zapošljava u tamošnjoj IT kompaniji koja mu omogućava da naizmenično dva meseca radi u Cirihu, a dva da provodi u Beogradu, da bi napokon, kada je uštedeo dovoljno novca, otvorio svoju prvu firmu u Srbiji.

U međuvremenu upoznaje svoju tadašnju devojku, a današnju suprugu, pa dobija još jedan razlog za život na Balkanu.

– Ovde sam od detinjstva provodio sve letnje i zimske odmore družeći se sa brojnim braćama i sestrama. Toliko sam vezan za Srbiju, da sam čak došao u Beograd 1999. godine, u vreme bombardovanja, kada je najavljeno da će NATO kopnenim snagama ući u našu zemlju. Majci i ocu se nije dopala ta ideja, ali ja samo nisam želeo da moji rođaci pate, želeo sam da pomognem. Osoba koja je obeležila moje tinejdžerske dane je Filip, brat od ujaka, sa kojim sam našao zajednički jezik bukvalno od kad smo bili dečaci.

On mi je bio glavna veza sa otadžbinom – seća se Danijel.

Po preseljenju, u svojoj 35. godini lako se prilagodio Srbiji i ovdašnjem načinu života, a kad danas ode u Cirih priznaje da se u rodnom gradu oseća kao turista.

– U Švajcarskoj su moji roditelji i tamo uvek imam gde da odsednem. To je uvek bila skupa država, a pogotovo za nas iz Srbije.

Ne tražim savršenost u svemu i ne poredim je sa Srbijom. Lepo mi je ovde, lako sam se i brzo prilagodio. U Švajcarskoj nikoga nisam mogao da pozovem u 8 uveče i da kažem „Dođi na kafu“.

Ljudi se za jedno polučasovno viđanje dogovaraju po sedam dana unapred. Kao narod su vrlo distancirani i veoma hladni. Spontanost ne postoji. Švajcarska mi jeste pružila jedan lep život u finansijskom aspektu i kada je reč o zdravom životu, ali s druge strane od Srbije sam dobio mnogo više – ispričao je Danijel Milutinović za Priče sa dušom.

Udruženje srpskih privrednika Švajcarske priprema EXPO 2018

0

Udruženje srpskih privrednika Švajcarske već godinama nastoji da kroz saradnju sa našim i stranim privrednicima poboljša razvoj privrede i na taj način omogući bolju međusobnu komunikaciju između država, a dokaz za to su privredni sajmovi koje pomenuto udruženje već nekoliko godina za redom organizuje. Početkom juna, ponovo u gradskoj Hali Dietikon pored Ciriha održaće se Samit poslovne dijaspore – EXPO 2018.

U subotu 21. aprila 2018. godine u hotelu Kristal, u Sevenu, Udruženje srpskih privrednika Švajcarske održalo je prezentaciju novog koncepta Samita poslovne dijaspore EXPO 2018. Ovoj prezentaciji prisustvovao je generalni konzul Republike Srbije  Zoran Jeremić, članovi Udruženja i gosti.

Prisutne je pozdravio predsednik Udruženja Stojan Stevanović, rekavši da se puno radilo na novom konceptu, da je veliko interesovanje za ovogodišnji sajam i da će i ove kao i prethodne dve godine biti zvaničnika kako Vlade Republike Srbije tako i Vlade Republike Srpske, predsednik PKS i predstavnici švajcarskih organizacija i fondova koji će doći da posete ovogodišnji sajam i uzmu učešće na ekonomskom forumu.

Nakon toga su prezentaciju vodili potpredsednica Udruženja Rada Spasojević i sekretar Ivan Avramović, počevši od samog početka, nastajanja Udruženja pa do danas. Kratkim istorijatom prisutne su uveli u inovacije rada Uruženja. Najnovije u samom konceptu je modernizacija i digitalizacija samog Udruženja, što omogućava bolju komunikaciju i statistiku Udruženja.

Ove godine na Samitu poslovne dijaspore glavne tačke su: Ekonomski forum, EXPO i Transfer znanja.

Na ekonomskom forumu će biti reči o bilateralnim i trgovinskim odnosima između dijaspore i matice, referati iz IT sektora i predstavljanje raznih projekata iz matice. U okviru EXPO-a je sajam gde će se predstaviti privrednici sa svojim firmama i proizvodima iz matice i dijaspore. Izlagačke teme će biti turizam i zdravstveni turizam, IT oblast, proizvodnja i trgovina i građevinarstvo.

Delegacija Ministarstva kulture Srbije u Švajcarskoj

0
Danijela Vanusic, viceministro del Ministero della cultura serbo et Yves Fischer, direttore supplente dell’UFC

Delegacija Ministarstva kulture i informisanja koju su činili Danijela Vanušić, pomoćnik ministra za zaštitu kulturnog nasleđa, Dejan Masliković, pomoćnik ministra za razvoj digitalne istraživačke infrastrukture u oblasti kulture i umetnosti, Vladimir Tomčić, direktor „Filmskih novosti“ i Tamara Butigan, šef Odseka za digitalizaciju u Narodnoj biblioteci Srbije, boravila je u studijskoj poseti Švajcarskoj, 22 – 24 aprila, na poziv Savezne kancelarije za kulturu.

Teme posete bile su zaštita kulturnog nasleđa, digitalizacija u kulturi i borba protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima.

Tom prilikom, obavljena je i primopredaja 550 drevnih kovanih novčića iz Srbije, koji su bili zaplenjeni u Švajcarskoj.

Primopredaja novčića je obavljena između Ives Fišera (Yves Fischer), zamenika generalnog direktora Savezne kancelarije za kulturu i Danijele Vanušić, pomoćnika ministra za zaštitu kulturnog nasleđa.

„Čujem, vraćaju se iz Švajcarske u Srbiju – drago mi je“

0

Laboratorija je otvorena u Naučno-tehnološkom parku u Beogradu

Pemijerka Srbija poručuje da će u naredne tri godine biti uloženo 65 miliona evra u infrastrukturu za IT sektor.

„Ako postoji mesto u Srbiji koje oslikava naš potencijal i to kako Srbija treba da izgleda u budućnosti to je ovo mesto“, rekla je Brnabić u obraćanju novinarima nakon otvaranja laboratorije i obilaska nekoliko kompanija koje posluju u okviru NTP Beograd.

Danas se, kaže, ponovo oduševila novim idejama i kompanijama koje posluju u tom parku i navela da ćemo se u budućnosti baviti time kako da ideje i fantastične izume kreirane u NTP Beograd pretvore u proizvodnju.

„Imamo ponude za tržište, a sada treba proizvoditi“, rekla je Brnabić i istakla da je uz podršku Švajcarske u tom parku trenutno posluje 60 kompanija i 500 inženjera.

Naglasila je da je cilj da Srbija i njena vlada naprave iskorak da se od ekonomije zasnovane na investicijama dođe do ekonomije zasnovane na inovacijama.

To će, ocenjuje, omogućiti da privreda bude konkuretna i da imamo visokokvalitetna radna mesta.

„To je vizija“, podvukla je Brnabić koja je predstavila planove o širenju IT infrastrukture.

S tim u vezi, najavila je da će u Novom Sadu biti izgrađen NTP od 20.000 metara kvadratnih. U okviru tog parka biće i Fakultet tehničkih nauka, veće kompanije i istraživački centri uključujući i startap preduzeća. Brnabić je rekla da se u Nišu gradi NTP i aneks zgrade Elektrotehničkog fakulteta.

Ona je najavila da će biti izgrađena i nova zgrada Instituta za fiziku za koji očekuje da će ostvariti saradnju sa CERN-om, te da očekuje da će Srbija do kraja godine postati članica te organizacije.

Brnabić je najavila i izgradnju centra izvrsnosti u poljoprivredi i biznis inkubatora kao i manjih centara u Čačku, Boru i Zaječaru.

German je poručio da se danas u NTP Beograd uverio da se ideje pretvaraju u stavrnost i istakao da se preduzetnički duh „širi hodnicima“ tog parka.

Naveo je da su inovacije najznačajniji model za uspeh ekonomije i da će Švajcarska, koja je do sada u NTP u Beogradu donirala 1,2 miliona švajcarskih franaka, nastaviti da podržava Srbiju u razvoju IT sektora koji, dodaje German, postaje najrazvijeniji sektor sa rastom od 21 odsto u 2017. godini.

German je izrazio zadovoljstvo zbog brojnih inovacionih firmi koje posluju u NTP u Beogradu što pruža mogućnost za radna mesta obrazovanim ljudima koji ostaju u Srbiji.

„Drago mi je što čujem da se ljudi vraćaju u Srbiju, ne samo iz Švajcarske. Ljudi iz dijaspore su pametni i znaju zašto se vraćaju u Srbiju“, rekao je on.

Značaj NTP-a u Beogradu German vidi i kao mogućnost za poboljšavanje imidža Srbije u svetu.

„Obećavam da ću se vratiti u Švajcarsku sa pozitivnom slikom“, rekao je on i zahvalio Vladi Srbije na sredstvima koje izdvaja za NTP u Beogradu, te najavio nastavak podrške Švajcarske Srbiji.

Direktorka NTP u Beogradu Gordana Danilović Grković je istakla da potrebe IT sektora rastu i da je zato neophodno podizati kvalitet usluga. Kao rezultat trogodišnjeg rada navela je da su kompanije koje posluju u tom parku ostvarile 29 miliona evra izvoza.

NTP je prošle godine imao 17 miliona evra prihoda od čega je osam miliona evra ostvareno od izvoza, dodala je ona.

Cirih-Beograd: cipele, zubi i ljubaznost

0

Noje cirher cajtung piše o Balkanu u širem kontekstu: „Prosečna stopa nezaposlenosti od 16 odsto; četvrtina mladih nema ni završeno stručno obrazovanje ni posao: indikatori tržišta rada na Zapadnom Balkanu su neveseli. No, isplati se u tome videti čašu koja je polupuna. Studija Svetske banke i bečkog Instituta za uporednu ekonomiju (WIIW) pokazuje da je u Albaniji, Bosni, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji u poslednjih godinu dana otvorena 231.000 radnih mesta. To odgovara rastu od dobri 3,9 odsto. Pri tome su na samom vrhu Srbija (industrija i uslužne delatnosti) i Kosovo (građevinski sektor, zdravstvo, industrija).“

List dalje prenosi da je u pomenutim šestorim zemljama stopa nezaposlenosti između 2016. i 2017. pala za 2,4 odsto, kao i da su ne samo mladi, već i osobe između 55 i 65 godina starosti imale bolje šanse da nađu posao nego ranije. „Pozitivno upada u oči i da je stopa zaposlenosti žena povećana na 43,2 odsto, a primećuju se i velike regionalne razlike (Kosovo: 13,1%, Srbija 52,3%).“

I pored svega toga, odliv mozgova sa Balkana se nastavlja, pre svega zato što se u zemljama stare EU (15 članica) mnogo bolje zarađuje, i tamo su Balkanci spremni da rade i poslove koji su ispod njihovog nivoa stručne spreme.

„Taj odliv negativno utiče na privredni rast i konkurentnost u zemljama porekla. Emigracija ima posebno velike razmere u Makedoniji i Bosni. Lošim stranama pojave su suprotstavljene doznake ’gastarbajtera‘: one poboljšavaju prihode onih koji su ostali u zemlji, smanjuju siromaštvo i podstiču investicije u domovini.“

„Prema izveštajima stručnjaka za tržište rada, vlade na Zapadnom Balkanu se previše uzdaju u pozitivne nuspojave migracije. U upravnim aparatima zemalja u transformaciji nedostaje razumevanje migracione dinamike i nedostaju resursi za obraćanje onima koji hoće da se vrate i za praćenje njihove reintegracije“, piše između ostalog Noje cirher cajtung.

Neuvijeni pogledi

A dugogodišnji dopisnik švajcarskog lista iz Beograda Andreas Ernst, objavio je članak u kojem piše o onome „što upada u oči kada se čovek posle mnogo godina vrati u Švajcarsku“. „Tri prva utiska posle godina provedenih u Beogradu jesu: cipele, zubi i ljubaznost. Cipele Cirišana su blistavo očišćene, najčešće skupe, pa čak i sasvim mala deca tapkaju trotoarima u cipelicama poznatih firmi.“

„Drugi utisak – blistavo beli zubi penzionera, koji se samouvereno probijaju kroz saobraćaj na putu ka svojim izletničkim ciljevima. I, naposletku, ljubaznost prodavaca . Kakav kontrast Beogradu. Tamo je, već prema tome kakav je ko, na kasi sve moguće: od drskosti do srdačnih susreta.“

„Ali, ono što je zaista upadljivo, jesu pogledi. Cirišani Vas gledaju sasvim neuvijeno. Ko to ide? – Pitaju te oči. Ili kakav je to čovek? U Beogradu pogledi lutaju tamo-ovamo, kao da ih ništa ne zadržava na jednom mestu. U Cirihu se, međutim, fiksiraju. Više iz radoznalosti nego iz nepoverenja, kako izgleda. To je stvar na koju čovek mora da se navikne, ali ona ne mora biti neprijatna. I u mom rodnom gradu je čovek gotovo uvek među nepoznatim ljudima, a pogledi pružaju osećanje da Vas vide kao osobu.“

Priredio Saša Bojić

POSLEDNJE VESTI