Reklama

Epidemiološka situacija u Švajcarskoj je kritična i pogoršavaće se narednih nedelja

0
20min/Simon Glauser

Na današnjoj konferenciji Operativne gupe za Covid 19, Savezne kancelarije za javno zdravlje (BAG) u Bernu saopšteno je da je situacija nepovoljna i da će se pogoršavati narednih nedelja. U Švajcarskoj je u poslednjih 24 sata registrovano preko šest hiljada novih slučajeva. 

Svi pokazatelji u pogledu razvoja pandemije kreću se u negativnom pravcu. Virus uglavonm cirkuliše među mladnom populacijom, posebno između 10 i 19 godina. 

Hospitalizacija je na proseku od 55 prijema dnevno i u svakodnevnom je porastu. Postoji velika verovatnoća da će se za dve nedelje udvostručiti. Na intezivnoj nezi, broj pacijenata je u stalnom porastu. Jedina pozitivna činjenica je da broj umrlih ostaje relativno nizak, u proseku 6-8 slučajeva dnevno. 

Savezna kancilarija za javno zdravlje (BAG) je pozvala stanovništvo da se vakciniše i da poštuje mere koje su na snazi. Ukoliko pandemija nastavi ovim tempom postoji veliki rizik od ponovnih pooštravlja zaštitnih mera. 

Tanja Stadler, predsednica Operativne grupe za Covid 19, precizirala je da trend udvostručavanja broja zaraženih nije posledica povećanja broja testiranja. Ona je nakon toga napravila poređenje sa susednom Austrijom: “Kod njih je incidencija tri puta veća nego u Švajcarskoj, i od juče se Austrija nalazi kompletno zatvorena”, i dodaje da je “Pre tri nedelje Austrija je imala iste incidencije kao Švajcarska danas, što znači da se sredinom decembra možemo naći u njihovoj situaciji”. 

Švajcarska neće moći da nametne obaveznu vakcinaciju

0

Stroge mere poput onih koje su uvedene u Austriji o obaveznoj vakcinaciji za sve građane od februara 2022. godine, praktično su nemoguće u Švajcarskoj jer ne postoji zakonski osnov za nametanje takve obaveze.

Pored strogih mera karantina koji početkom sledeće nedelje stupaju na snagu u Austriji, uvedena je i mera obavezne vakcinacije, koja važi za sve građane. Ovo je prva ovakva odluka u jednoj evropskoj zemlji. 

Takva odluka u Švajcarskoj je nemoguća, potvrđuju pravnici u intervjuu za švajcarske medije. “Ovde nema zakonskog osnova za nametanje obavezne vakcinacije”, potvrđuje profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Cirihu, Andreas Glaser. Moguće je da se u izuzetnim slučajevima donese odluka o obaveznoj vakcinaciji, ali se ona može odnositi samo na određene grupe stanovištva i to pod određenim uslovima.

Zakon o epidemijama koji je trenutno na snazi, postavlja jasne granice koliko Savezna vlada može da ide daleko u vezi sa obaveznom vakcinacijom. U slučaju da postoji potreba da se krene sa masovnom vakcinacijom bilo bi potrebno promeniti Zakon koji je na snazi ili doneti novi.

Ne treba zaboraviti i mogućnost referenduma na tu temu, za koji postoji mogućnost, s obzirom na ono što se desilo u prethodnom periodu sa glasanjem o Covid Zakonu. “Zakonodavni proces za obaveznu vakcinaciju, ostao bi zaglavljen u našem demokratskom sistemu”, potvrđuje Glaser, koji ne krije svoje sumnje i u pogledu odluke austrijske vlade.

“Mislim da se ta odluka može osporiti pred Evropskim sudom za ljudska prava”, dodaje, “jer se nametanje vakcine u državi koja je članica Saveta Evrope, može smatrati nesrazmernim ograničenjem ljudskih prava”. 

Bratski sastanak Arhijerejskog namesništva za Švajcarsku

0

U sredu, 17. novembra 2021. godine u Bazelu održan je bratski sastanak sveštenstva Arhijerejskog namesništva za Švajcarsku. Sastankom je predsedavao Njegovo Preosveštenstvo Episkop austrijsko-švajcarski g. Andrej. Razmatrane su teme vezane za trenutnu situaciju sa pandemijom Kovid-19, kao i rad sveštenika na unapređenju duhovnog života srpskih parohija u Švajcarskoj. Takođe razgovaralo se o mogućnosti daljeg razvoja misije naše Crkve u ovoj zemlji.

Na kraju sastanka usledilo je posluženje, koje je pripremljeno od strane članica Kola srpskih sestara bazelske parohije, nakon koga se episkop Andrej zahvalio prisutnom sveštenstvu na saradnji. Posle posluženja Njegovo Preosveštenstvo Episkop austrijsko-švajcarski g. Andrej zajedno sa svim sveštenicima, prisustvovao je proslavi jubileja Zajednice hrišćanskih crkava u Švajcarskoj „AGCK“, koja se održavala u Bazelu.

Proslavljen jubilej – 50 godina AGCK Švajcarske

Radna zajednica hrišćanskih crkava Švajcarske (AGCK.CH) proslavila je u sredu, 17. novembra 2021. godine jubilej – 50 godina od osnivanja. Tim povodom organizovana je najpre plenarna skupština ove organizacije koja je protekla u svečanoj atmosferi ali i u znaku donošenja novog statuta i pravilnika o radu.

U popodnevnim časovima u starokatoličkoj crkvi u Bazelu (Predigerkirche) organizovana je svečanost na kojoj su prisustvovali poglavari svih crkava članica zajednice, predstavnici Svetskog saveta Crkava, Vlade Kantona Bazel, predsednici ekumenskih radnih grupa Nemačke i Austrije, mnogi ugledni predstavnici javnog i kulturnog života u Švajcarskoj i drugi gosti. U ime Srpske pravoslavne Crkve uvaženi gosti su bili Njegovo Preosveštenstvo Episkop austrijsko-švajcarski g. Andrej i arhijerejski namesnik za Švajcarsku, protojerej-stavrofor Stanko Marković.

U besedi izgovorenoj u toku bogosluženja, starokatolički sveštenik dr Mihael Bangert (Michael Bangert) govorio je o vaskršnjoj svetlosti koju su Crkve dužne na prenose svetu i da uvek iznova propovedaju Vaskrslog Hrista.

U svečanom govoru povodom jubileja, predsednik AGCK Milan Kostrešević osvrnuo se na istorijski kontekst nastanka ove organizacije, na biblijsko utemeljenje njenog postojanja, ali i na neophodnost održavanja kulture dijaloga u pluralističkom društvu.

Na samom kraju usledila je javna diskusija o budućnosti ekumenskog dijaloga u Švajcarskoj na kojoj su učešće uzeli Njegovo Preosveštenstvo Episkop austrijsko-švajcarski g. Andrej, Rita Famos (Rita Famos), predsednika Reformatorske crkve Švajcarske, biskup dr Feliks Gmur (Felix Gmür) u ime Rimokatoličke crkve, biskup dr Harald Rajn (Harald Rein) u ime Starokatoličke crkve, Kristijan Kun (Christian Kuhn) u ime Švajcarske evangeličke mreže i prof. dr Jorg Štolc (Jörg Stolz) profesor Univerziteta u Lozani.

Na kraju diskusije za brojne goste i članove ove organizacije upriličen je svečani koktel.

Kako izgleda srpski digitalni kovid sertifikati koji važe u EU i Švajcarskoj

0

Da biste dobili EU digitalni zeleni sertifikat, potrebno je da budete registrovan i prijavljen korisnik portala eUprava. Nakon prijave, potrebno je kliknuti na taster Pokreni uslugu, proveriti podatke, upisati broj pasoša, potvrditi imejl adresu i već nakon nekoliko sekundi stići će vam sertifikat na imejl koji ste naveli.

Ukoliko ste, na primer, primili tri doze vakcine i imate jedan rezultat testa, dobićete ukupno četiri dokumenta (sertifikata) za svaku vakcinu i za rezultat testa na imejl koji ste naveli. Svaki dokument imaće svoj QR kod koji je zaštićen i sadrži kompletne informacije. Procedura za preuzimanje sertifikata je nepromenjena, samo je format dokumenta drugačiji u odnosu na sertifikat koji već važi u Srbiji. Kada se odštampa potrebno ga je saviti prema uputstvu koje je dato na samom dokumentu, tako da se praktično dobija knjižica.

Sertifikat može da se odštampa i nosi u papirnoj formi, druga opcija je da se sačuva u telefonu kao pdf dokument, a u najkraćem roku biće dostupna i mobilna aplikacija za bezbedno čuvanje sertifikata. Roditeljima maloletne dece i građanima koji nisu digitalno pismeni ili nemaju imejl adresu i pametni telefon biće omogućeno besplatno preuzimanje dokumenta u najbližoj pošti.

Svaka država pojedinačno definiše uslove za ulazak, poput vakcina koje ta zemlja prihvata ili dužine trajanja testova, tako da je neophodno je da se građani na zvaničnim veb prezentacijama prethodno upoznaju sa pravilima države u koju putuju.

Pregled ograničenja po državama dostupan je na sajtu https://reopen.europa.eu/en.

Većina članica EU i dalje ne priznaje ruske i kineske vakcine protiv koronavirusa, zbog čega nosioci srpskog sertifikata i dalje moraju da proveravaju da li ispunjavaju konkretne uslove za ulazak u određenu državu EU.

Dosada građani Srbije sa digitalnim zelenim sertifikatom nisu imali problema da uđu u neku državu, a sertifikat koji je kompatibilan sa EU rešava problem sa ulaskom u kafiće, restorane, galerije, muzeje, bioskope, prodavnice, na sportske i muzičke manifestacije, kao i na ostala mesta za koje je potrebna kovid propusnica

Povezivanje Srbije sa sistemom digitalnih kovid sertifikata EU znači da će srpski sertifikati biti prepoznatljivi u aplikacijama za verifikaciju u EU, ali i u drugim zemljama koje koriste isti sistem među kojima je i Švajcarska Konfederacija.

Predstava „Ptica u džepu“ u prevodu i režiji Kristine Eiviler

0

Ove nedelje u pozorištu Seefeld u Cirihu pogledajte predstavu „Ptica u džepu“ („A Bird in the Pocket“), spisateljice Žanar Kusainove, u režiji, prevodu i adaptaciji Kristine Eiviler. Predstava „Ptica u džepu“, jedna je od tri kratke predstave u sklopu produkcije Ciriškog engleskog pozorišta (Zurich English-Speaking Theater), pod imenom „Posledice“ („The Aftermath“).

Kristina Eiviler je trenutno na doktorskim studijama na Univerzitetu u Cirihu (UZH), osnovne studije je završila na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a potom nastavila obrazovanje u Sloveniji i Rusiji. Pre dolaska u Švajcarsku, Kristina Eiviler se bavila raznim formama pozorišta, od klasičnog pozorišta do socijalno-angažovanog pozorišta (Teatar potlačenih Augusta Boala). Za potrebe Akademskog pozorišta u Nišu prevela je komad „NLO“ Ivana Viripajeva sa ruskog na srpski jezik. Takođe, Kristina Eiviler je prevela treći čin predstave  „Terorizam“ , braće Presnjakov, izvođene u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu. Kao aktivan član pozorišta Zurich English-Speaking Theater i Close Encounters Theater, učestovala je u mnogobrojnim produkcijama, od kojih je poslednja mjuzikl „Buđenje proleća“ (Spring Awakening).

Predstava „Ptica u džepu“, se bavi trima situacijama iz prošlosti devojke po imenu Dinka. Radnja predstave se odvija u Kazahstanu, za vreme i uoči raspada Sovjetskog Saveza. Dinka nas u predstavi vodi kroz svoje detinjstvo i odrastanje, pričajući priče o ljubavi, upornosti i nadi, priče o svojim prijateljima i porodici – priče o nama, običnim ljudima.

Predstava je na engleskom jeziku. Ciriško englesko pozoriške (Zurich English-Speaking Theater) nudi popust pri kupovini karte za studente i za grupne posete. Više informacija pročitajte na oficijelnom sajtu pozorišta: https://www.thezest.ch/aftermath

U Ambasadi Srbije održano nastavničko veće dopunske škole

0

U Ambasadi Republike Srbije u Bernu, u nedelju 14. novembra 2021. godine, održano je prvo Nastavničko veće za školsku godinu 2021/22. nastavnika koji ostvaruju obrazovno-vaspitni rad na srpskom jeziku u Švajcarskoj Konfederaciji. Nastavničko veće je vodila Koordinator dopunske nastave u inostranstvu, Biljana Bukinac, a odazvalo se petnaest od šesnaest trenutno angažovanih nastavnika. Sve vreme tokom trajanja sastanka poštovane su mere zaštite od virusa COVID-19.

Nastavničkom veću je prisustvovao, i okupljene nastavnike u ime Ambasade pozdravio, konzul Predrag Mandić, poželevši im srećnu školsku godinu i dobro zdravlje, kao i dobrodošlicu novim honorarnim nastavnicama. Istakao je da predstavnici Ambasade u svakoj prilici posvećeno rade na povećanju svesti roditelja o značaju pohađanja nastave na srpskom jeziku. Poslednju takvu priliku konzul Mandić je iskoristio prethodnog dana, obraćajući se pred 1.500 gledalaca na Festivalu srpskog folklora Švajcarske u Dietikonu, kanton Cirih.

Zajednički je ocenjeno da je saradnja nastavnika sa Ambasadom na visokom nivou, što se najbolje očitava u tome što se na sve zahteve i molbe nastavnika odgovara istog dana, a nastavnička veća održavaju, već tradicionalno, u prostorijama Ambasade. Ambasada je tokom Nastavničkog veća za nastavnike priredila i posluženje.

Podsetimo, nastava na srpskom jeziku u organizaciji Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije je besplatna i sprovodi se u 19 švajcarskih kantona. Trenutno je pohađa 1254 učenika sa tendencijom stalnog rasta. Detaljan raspored i lokacije predavanja sa kontaktima nadležnih nastavnika i drugim korisnim informacijama, poput prijave za upis đaka, mogu se pronaći na sajtu Ambasade.

Festival srpskog folklora u Švajcarskoj

0

U Gradskoj hali u Dietikonu, kanton Cirih, Savez srpskog folklora Švajcarske je, posle dve godine pauze uzrokovane pandemijom COVID-19, organizovao folklorni festival. Festival je zvanično otvorio Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije.

Gujon je istakao da Uprava već dugi niz godina podržava folklorne manifestacije i udruženja, ali da je ova godina posebna po tome što je prvi put u prethodnih sedamnaest godina finansirana kupovina narodnih nošnji za decu i to u iznosu od oko 45.000 evra.

Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu

Nazvao je folklor sportom sa dušom, izrazivši divljenje energiji s kojom mladi naraštaji neguju tradiciju i nastupaju na sceni.

Srpsko kolo je, kako je naveo, ono što povezuje Srbe preko svih meridijana, i nešto što će obavezno naučiti i svoju decu.

Konzul Republike Srbije u Bernu, Predrag Mandić, pozdravio je prisutne u ime Ambasade i ambasadora Gorana Bradića, istakavši da su slična dešavanja žila kucavica naših ljudi u rasejanju, a da je ovo najnovije dokaz da udruženja polako izlaze iz krize izazvane pandemijom.

Konzul Republike Srbije u Bernu, Predrag Mandić

Podvukao je podršku udruženjima zbog bogatstva kulturnog nasleđa koje ostavljaju u amanet budućim generacijama, i pozvao roditelje da upisuju decu u Dopunsku školu na srpskom jeziku koja je besplatna, u organizaciji Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije.

Podsetio je, takođe, da se na sajtu Ambasade mogu pronaći mnoge korisne informacije oko upisa učenika u Dopunske škole, ali i uvek ažurne informacije u vezi sa COVID-19 režimom ulaska u Srbiju i Švajcarsku.

Okupljenima su se obratili i domaćin, predsednik Saveza srpskog folklora Švajcarske, Nenad Milenković, kao i protojerej SPC u Cirihu Branimir Petković, dok je bio prisutan i predstavnik Generalnog konzulata Republike Srbije u Cirihu, vicekonzul Živorad Petrović.

Manifestacija, koja je otvorena intoniranjem himne „Bože pravde“, okupila je trinaest kulturno-umetničkih društava, i čak 638 učesnika, pred preko 1.000 gledalaca.

Predajom Štadlerovog voza nastavljen niz uspešnih švajcarsko-srpskih priča

0

Primopredaji voza na železničkoj stanici Novi Beograd prisustvovao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ministar građevine, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, predstavnici kompanije Štadler i ambasade Švajcarske u Beogradu, kao i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder i ambasador Švajcarske Urs Šmid.

Predsednik Srbije izjavio je da će iduće godine, kad počne saobraćaj na brzoj pruzi Beograd-Novi Sad, za Srbiju početi nova era u železničkom saobraćaju. Vučić je rekao da će se novim vozom prevoziiti putnici od marta iduće godine.

Vozovi će, kako je istakao ići brzinom 200 kilometara na sat i do Novog Sada će se od Beograda stizati za pola sata.

„Ovo je nešto na šta nismo navikli jer u prethodnom periodu ne samo da nismo gradili pruge već ih nismo ni održavali, a vozovi su se kretali brzinom od 26 kilometara na sat“, kazao je Vučić.

Istakao je da nijedna zemlja u regionu nema voz kakav je Srbija nabavila od švajcarske kompanije i to govori o velikim promenama u Srbiji poslednjih godina.

Najavio je da će brzi vozovi saobraćati i na prugama do Niša, Dimitrovgrada, Preševa i drugih delova Srbije.

Ambasador Švajcarske u Beogradu Urs Šmid izjavio je da isporuka prvog voza za velike brzine švajcarske kompanije Štadler predstavlja početak nove ere u javnom saobraćaju u Srbiji.

Šmid je rekao da „sa zadovoljstvom može da izjavi da se današnji događaj pridružuje nizu uspešnih švajcarsko-srpskih priča“. Naveo je da Švajcarska i Srbija ove godine obeležavaju 30 godina saradnje.

„Ono što je počelo humanitarnom pomoći u veoma teškim vremenima, 1991. godine, tokom godina se razvilo u sveobuhvatnu bilateralnu saradnju. Kroz brojne projekte podržavamo napore Vlade Srbije na uvodjenju inovacija i na modernizaciji“, dodao je.

Šmid je kazao i da je „ubeđen da postoji veliki potencijal“ za produbljenje saradnje dve zemlje, naročito u oblasti javnog saobraćaja.

Predstavnik kompanije Štadler Peter Šuler rekao je da su „veoma ponosni i srećni“ zbog isporuke voza Srbiji.

„Prodali smo više od 500 ovakvih vozova u 12 zemalja. Ovaj voz je veoma inovativan, maksimalna brzina je 200 kilometara na sat, ima dosta posebnih sadržaja za putnike“, kazao je Šuler.

Naveo je da je kompanija Štadler potpisala ugovor sa firomom Železnice Srbije u aprilu i da „misli da je oboren svetski rekord“ po pitanju vremena isporuke.

Posle predstavljanja karakteristika brzog voza organizovana je probna vožnja do železničke stanice Beograd – Centar.

Preostala kupljena dva Štadlerova voza za pruge velikih brzina trebalo bi da Srbiji budu isporučena do kraja godine.

Ugovor o nabavci tri putnička elektromotorna voza za brzine od 200 kilometara na sat potpisan je 8. aprila u Beogradu. Jedini ponuđač na tenderu bio je švajcarski „Štadler“ sa cenom od 62,2 miliona evra.

Vozovi imaju po 316 sedišta za prvi i drugi razred, internet, poseban prostor za invalide i prilagodjeni su osobama sa smanjenom pokretljivošću.

Na novoj pruzi Beograd-Novi Sad, dugoj 75 kilometar, vozovi bi trebalo da počnu da saobraćaju od februara iduće godine, dva puta dnevno. Vožnja će trajati pola sata, dok će karta koštati oko 1.000 dinara.

Ta deonica je deo brze pruge od Beograda do Budimpešte čija je izgradnja počela krajem 2017. godine, a deo je kineske inicijative „Pojas i put“ i strateškog cilja te države za povezivanjem grčke luke Pirej sa centralnom Evropom, odnosno Madjarskom kao jednom od država EU.

Švajcarska osuđuje pretnje Ambasadi i rukovodstvu Srbije

0

Ministarstvo spoljnih poslova Švajcarske osudilo je pretnje koje je dobila Ambasada Srbije u toj zemlji. Na jedan od zvaničnih mejlova ambasade, upućena je elektronska poruka, u kojoj se preti samom diplomatskom predstavništvu, ali i rukovodstvu Srbije.

Vlasti u Bernu ističu da su odmah, po prijemu informacije o pretnji, o tome obavestile nadležne bezbednosne vlasti, kako bi preduzele potrebne mere zaštite diplomatsko konzularnih predstavništava i osoblja u Bernu, Ženevi i Cirihu ako to bude ocenjeno kao potrebno.

Švajcarska osuđuje pretnje protiv Ambasade i rukovodstva Srbije

„Ministarstvo spoljnih poslova Švajcarske osuđuje pretnje protiv Ambasade Srbije u Švajcarskoj“, navodi to Ministarstvo.

Ambasadi Srbije u Švajcarskoj na jedan od zvaničnih mejlova, u nedelju uveče upućena je elektronska poruka, u kojoj se preti samom diplomatskom predstavništvu zemlje, ali i rukovodstvu Srbije.

Inače, mejl adresa sa koje je stigla pretnja glasi na ime Denis Krasnići.

U mejlu, uz uvredljive poruke sprskom narodu, na nemačkom jeziku, uz brojne gramatičke greške, a koji je naslovljen „Prokleta đubrad, srpski narod“ poručuje se:

„Ako i dalje budete pokušavali da napadate policiju na Jarinju kod Severne Mitrovice i sve dalje negativno, onda ćete videte šta će da se desi i sa kim sada imate posla. … ja ću gledati da u narednih 48 sati pošaljem bombu-pismo koju ću sam napraviti i da Vas u Bernu i vaše pretpostavljene u Beogradu, svakog posebno ubijem bombom, vi ratnički raspoloženi…“.

Švajcarska legalizovala istopolne brakove

0

Građani Švajcarske su na referendumu legalizovali istopolne brakove i dali pravo gej supružnicima da usvajaju decu.

Za legalizaciju je glasalo skoro dve trećine Švajcarske, koja je postala jedna od poslednjih zemalja na zapadu Evrope koja je legalizovala gej brakove.

Prema podacima koje je objavila savezna vlada, 64,1 odsto birača je glasalo za istopolne brakove.

„Vrlo smo srećni i rasterećeni“, rekla je Antonija Hausvirt iz nacionalnog komiteta „Brakovi za sve“. Pristalice istopolnih brakova održali su nakon referenduma proslavu u Bernu.

Organizacija „Amnesti internešenel“ saopštila je da je ovim glasanjem napravljen krupan korak u jednakosti.

Ovo će takođe značiti da će strani supružnici lakše dolaziti do švajcarskog državljanstva.

Ministarka pravde Švajcarske Karin Keler-Zuter rekla je da će zakon stupiti na snagu 1. jula 2022. godine.

POSLEDNJE VESTI