Reklama

Jednostavnije priznavanje diploma iz inostranstva

BEOGRAD — Poslanici Skupštine Srbije usvojili su  Izmene Zakona o visokom obrazovanju, koja bi, pored ostalog, trebalo bi da reši probleme koji su se pojavili u praksi prilikom upisa poslednje godine studija. Kraći rokovi priznavanja stranih diploma, koji treba da vrate stručnjake iz inostranstva, obavezan repozitorijum doktorskih disertacija, produženje roka „starim“ studentima za završetak školovanja – najvažnija su rešenja u Izmenama Zakona o visokom obrazovanju.

Usvojenim i zmenama razdvojeno je priznavanje stranih visokoškolskih diploma radi zapošljavanja u Srbiji (profesionalno priznavanje) od onog u kojem strani student želi da nastavi školovanje na našim fakultetima (akademsko priznavanje).

Priznavanje u slučaju nastavka školovanja ostaje u nadležnosti fakulteta i univerziteta, koji donose rešenje u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahteva.

I kod profesionalnog priznavanja posao treba da bude olakšan, ali će celu proceduru od univerziteta, koja je do sada trajala mesecima i kandidati su često odustajali, preuzeti Ministarstvo prosvete, odnosno ENIK/NARIK centar.

Izmene Zakona predviđaju da se priznaje nivo stečenog znanja, odnosno neće se upoređivati studijski program stranog fakulteta sa studijskim programima u zemlji.

Diploma radi zapošljavanja biće priznata u roku od 90 dana od dana prijema zahteva, detaljno se preciziraju postupci akreditacije i izdavanja dozvole za rad fakultetima, a dozvola za rad važi pet godina nakon obavljene akreditacije i njenim istekom, ako ustanova ne podnese novi zahtev za obnovu akreditacije, Ministarstvo je obavezno da u roku od tri dana donese rešenje kojim se zabranjuje rad. To znači gašenje fakulteta ako svi studijski programi ostanu bez dozvole za rad. Izmene predviđaju da se o zahtevu za akreditaciju mora rešiti u roku od 12 meseci od podnošenja. Do sada je rok bio nedefinisan, davalo se upozorenje, što je produžavalo postupak.

Ukoliko Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta (KAPK) za godinu dana ne reši o zahtevu, Nacionalni savet za visoko obrazovanje može da raspusti deo ili celu komisiju, što znači da više nema odugovlačenja ovog postupka. Nacionalni savet može poništiti odluku KAPK i u drugostepenom postupku odobriti studijski program, odnosno doneti konačnu odluku, jedno je o predloženih rešenja iako je o ovoj izmeni bilo i ideja da Savet ne može doneti konačnu odluku.

Izmene Zakona predviđaju podizanje kvaliteta doktorskih studija, pa se za univerzitete, kako državne tako i privatne, uvodi obaveza da formiraju javno pristupačne repozitorijume doktorskih disertacija.

Takođe, repozitorijume će imati i Ministarstvo prosvete, a ukoliko bude usvojen predlog, najmanje jedan recenzent na doktroskim studijama mora da bude sa strane visokoškolske ustanove. Izmenama je učinjen ustupak i „starim“ studentima, koji su studije započeli po prebolonjskim programima. Za njih je produžen rok da do kraja 2015/16. godine završe studije.

Zakon predviđa i da se iz budzeta finansiraju studenti koji su u prethodnoj godini ostvarili najmanje 48 ESPB bodova, a dopune se odnose i na veću zaštitu podataka o ličnosti, veću transparentnost visokoškolskih institucija u domenu finansiranja, određivanja školarina.

Kome se obratiti

Vrednovanje stranog studijskog programa radi zapošljavanja vrši Nacionalni centar za priznavanje stranih visokoškolskih isprava (u daljem tekstu: ENIC/NARIC centar), kao unutrašnja organizaciona jedinica Ministarstva.

Priznavanje strane visokoškolske isprave radi nastavka obrazovanja u sistemu visokog obrazovanja (u daljem tekstu: akademsko priznavanje) sprovodi samostalna visokoškolska ustanova, po prethodno izvršenom vrednovanju stranog studijskog programa, odnosno dela studijskog programa.

 

Srbin informisao švajcarske vojnike

BADEN — Nedavno je prostorije KUD Kolo Baden u Nojenhofu ispunio žagor mladića i devojaka, vojnika švajcarske vojske koji su došli na informativni razgovor u pripremi za odlazak na Kosovo i BiH.

Svake godine u našim prostorijama ugostimo švajcarske vojnike koji slušaju predavanje i dobijaju informaciju o državama i mestima u koje odlaze. Predavanje im je održao Goran Šmitran, poreklom Srbin, koji ima čin rezervnog majora u vojsci Švajcarske. Kao što to čini svake godine – priča Boško Lopušina, doskorašnji predsednik Kola, a danas u ulozi potpredsednika.

Pripadnike sam informisao o našoj kulturi i običajima, kako bi se upoznali sa sredinama u koje odlaze. Informisani su i o ostalim narodima koji žive na Balkanu. Verujem da će im te informacije biti od koristi, jer je za mnoge Kosovo, ali i BiH nepoznanica, tako da svake godine upriličimo jedno ovakvo informativno veče kako bismo vojnike koji odlaze na teren upoznali sa situacijom i svim potrebnim informacijama koje su zanimljive za ono čime će se oni baviti – priča Goran Šmitran, koji svake godine priprema švajcarske vojnike kad odlaze na Balkan.

To je uobičajeno da se švajcarski vojnici i na ovaj način upoznaju sa situacijom, sa kojom će se sresti tamo gde odlaze. Pogodno mesto smo pronašli ovde u Kolu gde su domaćini ljubazni i gostoprimljivi, pa je i to na neki način njihov prvi susret sa našim ljudima – dodao je Šmitran, naš zemljak.

A. Krasojevic

Podignimo spomenik Milevi Marić – Anštajn

REGENSDORF — Udruženje srpskih žena „Dr Daga Ljočić“ održalo je svoj prvi sastanak.

Prisutne članice, a među njima i dva muška gosta, pozdravila je predsednica Vesna Kravar, koja im je predočila dnevni red.Cilj sastanka je bio dalje smernice za rad, a na prvom mestu humanitarne akcije, koje treba de se dogode u narednom periodu, ali i predlog ove ženske organizacije da se pokrenu svi naši klubovi, srpske organizacije, pojedinci koji to mogu, asocijacije, kako bi svi zajedno organizovali podizanje spomenika našoj slavnoj naučnici Milevi Marić-Anštajn. O ovom predlogu biće obavešteni i predstavnici naših diplomatsko-konzularnih predstavništava u Švajcarskoj.

Za prvu akciju dogovoreno je da se naredne subote (6. septembra) Udruženje uključi u projekat Dan-a nacije koji treba da se održi u Cugu, a koji je svake godine u organizaciji Migracionog foruma istoimenog mesta.

Darinka Filipović je pojasnila da u Danu nacije učestvuju 22 nacije, da je to prilika da i Udruženje žena uzme učešće, da se ponude naši specijaliteti. Klub iz Cuga će ponuditi naše slane đakonije, a Udruženje žena će organizovati svoje članice da naprave razne kolače i da se oni prodaju, a sav prihod daće u humanitarne svrhe.

Ona je navela da će srpske zajednice imati dva štanda za razliku od ostalih koji će imati samo jedan. Za organizaciju oko pravljenja kolača ponudila se članica Jasmina Marković koja će biti i glavni organizator oko svih tehničkih detalja.

Akcija „Deca deci“

Druga akcija planirana je za kraj oktobra, koja će takođe biti humanitarnog karaktera, a u njoj treba da učestvuju đaci dopunske nastave iz kantona Argau sa svojim profesorima, a prikupljeni novac trebalo bi da bude upotrebljen da se opremi jedna siromašna škola u Srbiji sa najpotrebnijim školskim priborom.
Ovu akciju Udruženje je nazvalo „Deca deci“ a ima za cilj, pored prikupljanja sredstava, da kod naše dece koja su ovde rođena i odrastaju razvijaju humanitarni odnos prema onima kojima je potrebna pomoć.

A. Krasojević

Obnavlja se spomenik kraljevom gardisti

441991_082814c5_fVINTERTUR — Zajednica Srba iz Vintertura počela je sanaciju spomenika kraljevom gardisti Marku Orloviću, koji se 26. avgusta 1943. godine udavio u jezeru kraj Andelfingena kod Šafhauzena.

U Andelfingenu je postojao logor u kojem je 17. decembra 1942. godine bilo 120 Srba, gardista i oficira iz kraljeve vojske. Pretpostavlja da su stigli u Švajcarsku iz Engleske preko Francuske. Bili su smešteni u tri barake u mestu Veri. Pošto lokalno stanovništvo nije imalo dovoljno radne snage, srpski gardisti su čistili jezero, Hausersee i okolne šume.

Marko Orlović se udavio 26. avgusta 1943. godine kada je skočio u jezero da se okupa, kaže Verner Stegeman, koji radi u opštinskoj arhivi u Andelfingenu i dodaje:

Spomen-ploču su mu podigli njegovi gardijci na ivici šume iznad jezera, što dokumentuje i slika.

Ovaj spomenik je otkrio Dragan – Gagi Gavrić, rodom iz Čelinca kod Banjaluke, predsednik Zajednice Srba iz Vintertura, pa je odlučio da sa našim ljudima spomenik očisti, zasadi cveće, a dobio je i odobrenje od opštinskih vlasti u Andelfingenu, da pored spomenika zasadi Pančićevu omoriku, koju će doneti iz Srbije.

441990_082814c4_fCrkva će nam pokloniti farbu za slova da bi se mogla čitati na spomeniku. Takođe ćemo jedan deo ispred spomenika posuti sitnim belim kamenom a okolo zasaditi cveće, kaže Dragan Gavrić.

Ž. Marković

Vladika Andrej sa predstavnicima Savezne vlade u Bernu

BERN — Ovih dana je u prvu zvaničnu posetu Švajcarskoj došao nedavno ustoličeni episkop austrijsko-švajcarski Andrej (Ćilerdžić) koji se posle posete belpskoj crkvi i održane liturgije sastao i sa predstavnicima Savezne vlade u Bernu.

Predstavnici Ministarstva pravde i Odeljenja unutrašnjih poslova, na čelu sa direktorom Mihailom Hekendornom i načelnikom dr Adrijanom Gerberom su srdačno dočekali i primili vladiku.

U razgovoru je istaknuta važna uloga SPC s obzirom na to da u Švajcarskoj živi oko 100.000 Srba.

Prijemu je prisustvovao i arhijerejski namesnik za Švajcarsku sveštenik Stanko Marković.
Domaćini su vladici Andreju uputili srdačne čestitke povodom izbora za episkopa austrijsko-švajcarskog. U dužem i otvorenom razgovoru, predstavnici vlade izložili su državni program integracije svih stranaca, kao i život i kulturu zemlje. U vezi s važnom temom integracije istaknuta je i važna uloga SPC s obzirom na veliki broj Srba u Švajcarskoj.

Episkop Andrej je u ime Njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja i cele SPC zahvalio predstavnicima vlade, ne samo na velikoj pomoći za unapređenje crkvenog života pravoslavnih Srba u ovoj zemlji, već i na nesebičnoj materijalnoj pomoći Švajcaraca u nevoljama, a naročito u nedavnim poplavama u otadžbini.

A. Karsojević

 

Udruženje Srpskih pesnika u Švajcarskoj promovisalo knjigu

DIBENDORF — Održana je promocija prve knjige Snežane Petrović „Za san daleko“, koja je izmamila aplauze prisutnih ljubitelja lepe reči.

Prisutne je pozdravio Milisav Đurić, aktuelni predsednik Udruženja srpskih pisaca Švajcarske, u prelepoj sali Srpskog kulturnog društva. A potom je veče poezije otvorila Snežana pesmom „Reč“, što se lepo složilo sa rečju magistra Živka Markovića, istoričara književnosti.

Marković je kazao da je u pitanju „zbirka intimne lirike koja ima sve atribute nadrastanja stvarnosti jer u sebi nosi snagu talenta i imaginacije, a ne puko preslikavanje stvarnosti“. On je čitalačkoj publici odgonetnuo pesnikinjin noseći stih „San je u snu sanjao tebe“.

Prema Markovićevom mišljenju, najbolja pesma u ovoj zbirci je „U mom oku“, koja se ističe snažnim osećanjem koje kroz nju struji, svakim nervom.

Nakon prikaza knjige, autorka je čitala svoje pesme, a pridružili su joj se i članovi Udruženja srpskih pisaca koji su govorili po jednu svoju pesmu. Sve vreme je na gitari pratio Viktor Đurić.

Kolege
Iz Udruženja Srpskih pesnika u Švajcarskoj bili su prisutni: Milisav Đurić, Sava Ilić, Violeta Aleksić, Biljana Mihailović, Radoje Regojević, Ivana Prlina, Silvana Perić, Željko Knežević, Snežana Milanović, Milka Volker i drugi.

„Zaveštanje“ u septembru
Udruženje Srpskih pesnika u Švajcarskoj organizuje Promociju „Zaveštanja 2014“ 27. septembra 2014. godine u sali Srpskog kulturnog društva u Dibendorfu. Gosti će biti pesnici iz cele Evrope.

Veče je začinio svojim predivnim glasom, bez mikrofona, mladi bogoslov iz Srbije Stefan Dragićević, student druge godine teologije, koji je otpevao jednu liturgijsku pesmu i poznatu pesmu o staroj luli, za koju smo saznali da ju je spevao poznati srpski vladika Nikanor Grujić, u drugoj polovini 19. veka, a danas je ona starogradska pesma.

Ž. Marković

Promocija knjiga i obilazak Bundeshausa

Jasna-sa-svojim-romanomBAZEL — Sastanak članova nedavno novoosnovanog udruženja Nova otadžbina Švajcarska u Bazelu zakazan je za četvrti septembar u prostorijama rektorijuma-Bazel, a povod je promocija knjiga nekoliko poznatih autora, među kojima je i Filip Probsta, a uslediće i dogovor da poznati advokat u Bazelu dr Sebastijan Frehner, predsednik partije SVP za grad Bazel, povede zainteresovane članove u Bundeshaus u Bern 24. septembra kako bi mogli da vide na koji način funcioniše ova visoka ustanova u Švajcarskoj.

Predsednica Nova otadžbina Švajcarska Jasna Milanović kaže da će svi dogovori u vezi s odlaskom u Bern u posetu Bundeshausu uslediti na pomenutom sastanku četvrtog septembra, a da oni koji žele da idu u Bern treba da se prijave do 24. septembra.

– Cilj osnivanja naše organizacije jeste da pomognemo migrantima da rešavaju probleme sa kojim se sureću i to besplatno, posebno nam je zadatak da pomažemo deci migranata koji imaju problema u školi ili na drugim mestima. Mislim da ćemo uz pomoć partije SVP moći mnogo toga da uradimo, i da će naše osnivanje biti u korist svih migranata kojima će naša pomoć dobro doći – rekla je predsednica Jasna Milanović.

Ona poziva migrante kao i druge koji to žele da se prijave i učlane u udruženje Nova otadžbina Švajcarska. Članarina je 40 franaka godišnje po osobi, a 60 franaka za celu familiju.

– Želela bih da pozovem sve migrante, kao i srpske, da se učlane u našu organizaciju jer će svakako preko nje moći da rešavaju mnoge svoje probleme i to besplatno, da dobiju mnoge savete, koji su im važni za svakodnevni život – poručuje Milanović.

Jasna objavila dva romana
Posle vrlo čitanog i tematski interesantnog romana „Mira u zlatnom kavezu života“, Jasna Milanović iz Bazela je objavila drugi roman „Sara-Leben oder gehorćen“,
na osnovu istinitih činjenica.
Roman je vrlo poučan, a o njegovim kvalitetima puno hvale, izneli su čelnici izdavačke kuće Fritz Fray i Stephan Winiger.

A. Krasojevic

Studenti: Vraćamo se ako bude bolje

BEOGRAD — Srpski studenti koji studiraju u inostranstvu su željni znanja, a većini je cilj da se vrati u Srbiju i stečeno znanje primeni, ali ako se za to stvore uslovi.

Međutim, kako kažu, iako im je cilj da se vrate u Srbiju, često se suočavaju sa problemom da u matici ne mogu da nađu posao niti da se adekvatno usavršavaju.

Na poboljšanju stanja zato radi i medjunarodna, neprofitna, nevladina i apolitična organizacija koju su osnovali srpski studenti 1997. godine – Organizacija srpskih studenata u inostranstvu (OS SI), čiji je cilj da okupi srpske studente u inostranstvu, omogući im lakši povratak u zemlju i promoviše Srbiju u svetu.

Jedan od studenata koji je na master studijama u SAD, Uroš Marković iz Niša, kaže da u Americi živi od 2009. godine, da je tamo završio četvrtu godinu srednje škole, a da je zatim ostao na studijama.

“Završio sam četvrti razred srednje škole u Pitsburgu, a zatim sam upisao fakultet, manju privatnu školu u Pensilvaniji“, rekao je Marković Tanjugu, dodajući da je ostao na studijama u Americi zato što je želeo da studira mehaničko inžinjerstvo, čega u Srbiji, kako je naveo, nema.

Navodeći da je zahvaljujući sportu, vaterpolu koji je trenirao, otišao u Amerku, on kaže da mu je najteže bilo da se sa 18 godina odvoji od porodice i prijatelja.

I dok se vremenom taj problem smanjio, ističe da su finansijski problemi uvek tu iako je dobio stipendiju.

“Moji roditelji su platili. Nije bilo jeftino, ali isplatilo se. Dobio sam skoro punu stipendiju na fakultetu. Diplomirao sam pre par mesec dana i sada sam upisao master“, kaže Marković, dodajući da je škola dosta skupa, da je bio na razmeni studenata, kao i da je tokom boravka na fakultetu saznao za olakšice – studenstke poslove, osiguranje, jeftinije prodavnice.

Kaže i da mu je cilj da se posle par godina vrati u Srbiju, i to na jug, naravno, ako ima posla.

“Ako mogu da napredujem vratiću se. To je moj cilj. Medjutim, trenutno ta opcija ne postoji. Imam dve godine na masteru, videćemo da li će se neke stvari promeniti“, kaže Marković, koji je koordinator za niški tim, odnosnu južnu Srbiju pri OS SI.

Jedan od onih koji se vratio u Srbiju je Nikola Stanković iz Užica, koji je nakon završenih osnovnih studija u Beogradu, master u oblasti zaštite životne sredine završio u Nemačkoj.

Kaže da je u Srbiji našao posao, a da je u Nemačku otišao zato što je u oblasti koja ga zanima ta zemlja napredna.

“Bio sam 2008. godine deo programa ‘Dobrodošli u Nemacku’ Evropskog pokreta u Srbiji i tada sam upoznao nemački sistem i mogućnost studiranja“, objašnjava Stanković i dodaje da je na studije otišao tako što je dobio stipendiju pokrajne Bavarske, a u okviru internacionalnog programa.

Navodeći da nije imao bilo kakvih problema, pa čak ni finansijskih, on dodaje da je u Nemačkoj sve dobro organizovano.

On je rekao i da je član OS SI, čiji je smisao povezivanje studenata iz Srbije koji studiraju u inostranstvu.

“To je velika šansa da se upoznaju problemi koje možete da imate prilikom odlaska na studiranje“, rekao je Stanković.

Prema njegovim rečima, organizacija OS SI pokušava da reši probleme vezane i za nostrifikaciju diploma sa kojima se susreću srpski studenti prilikom povratka u zemlju.

Jedan od članova OS SI je i Aleksandar Kostić koji se rodio i školovao u Švajcarskoj.

Za OS SI je kaže čuo preko najboljeg druga. “Mislili smo da je to dobra ideja za Švajcarsku pa smo osnovali lokalni ogranak“, rekao je Kostić, dodajući da se organizaciji najvise pridružilo “dijasporaca“, ali i da ima sve više studenata iz Srbije.

Kao problem on navodi finansije, jer je u Švajcarskoj skup život.

O povratku u Srbiju razmišlja i kaže da ima sentimentalnu želju da živi u Srbiji, ali da sve zavisi od situacije. ‘Ako će ići na bolje više njih će se vraćati, ali ako ostane ovako, teško“, zaključio je Kostić.

Srpski studenti iz inostranstva okupili su se večeras na svečanom prijemu organizovanom tokom „Letnje OS SIlacije 2014“, koja se održava svakih šest meseci, kada je najveći broj članova u Srbiji.

Vladika Andrej prvi put dolazi u zvaničnu posetu Švajcarskoj

CIRIH — Krajem ovog meseca prvi put u zvaničnu posetu u Švajacarsku dolazi ustoličeni austrijsko-švajcarski episkop, vladika Andrej (Ćilerdžić) koji će svete liturgije služiti u našim pravoslavnim hramovima u Bernu i Cirihu.

Za vreme boravka vladike Andreja u Cirihu održaće se sednice s upravama crkvene opštine Sv. trojica u Cirihu i Uspenija Presvete Bogorodice, sa željom da se prevaziđu administrativni problemi iz prošlosti.

U nedelju, 24. avgusta, s početkom u 10 sati, Svetu liturgiju vladika Andrej služiće u Belpu kod Berna, a lepotu ovog čina upriličiće i hor Heruvim pod rukovodstvom dirigenta gospođe Sekulić-Barac. Nakon liturgije organizovaće se zajednički ručak u crkvenoj sali. Novoizabrani vladika Andrej u zvaničnoj poseti boraviće i u Cirihu od 27. avgusta do 3. septembra.

Praznično večernju liturgiju će služiti istog dana po dolasku s početkom u 17.30. Potom će vladika održati predavanje na temu „Značaj praznika Uspenija Presvete Bogorodice“ u našoj crkvi u Cirihu sa početkom u 18.30.

Na dan crkvene slave Uspenija Presvete Bogorodice, 28. avgusta (Velika Gospojina), vernici će biti u prilici uz veliku čast dočekaju svog novoizabranog vladiku Andreja, a svečana liturgija će početi u 9.30.

Posle liturgije i svečanog litijskog ophoda oko crkve, vladika će osveštati i posaditi hrastovo drvo u porti s koga će se svake godine za Božić uzimati badnjak. Kolo srpskih sestara će postaviti slavski ručak za vladiku, sveštenstvo i goste.

Arhijerejska liturgija biće održana i u hramu Sv. trojice 30. avgusta u kapeli Sv. Petke u Cirihu sa početkom u 18 sati, a u nedelju, 31.avgusta, vladika Andrej će u hramu Svete trojice u Cirihu takođe služiti liturgiju s početkom u 10 sati.

Kratka biografija
U hramu Vaskrsenja Hristovog u Beču, u prisustvu političkih i verskih predstavnika Srbije i Austrije, 20. jula ustoličen je episkop austrijsko-švajcarski SPC Andrej.

Episkop Andrej (Ćilerdžić) rođen je 1961. u nemačkom gradu Osnabriku, kao drugi sin protojereja-stavrofora Dobrivoja Ćilerdžića i majke Marijane.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Diseldorfu, a posle mature boravio je godinu dana na Svetoj gori. Diplomirao na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu, a potom se zamonašio u manastiru Visoki Dečani.

A.K.

Virtuoz na violončelu

BAZEL — Nebojša Bugarski, mladi muzičar iz Bazela, virtuoz je na violončelu. U Švajcarsku je došao 1993. iz Ljubljane, gde je proveo osam godina, a postdiplomske studije je završio u Bazelu i u Bernu.

– Muzika je oduvek igrala veliku ulogu u mom životu. Nekako sam od samog početka znao da će mi ona biti životno opredeljenje, a to je sviranje na violončelu. Umetnicima nije lako u današnje vreme, a posebno svirati instrument, vežbati, trajati, želeti više, raditi na sebi i usavršavati se. Ponosan sam na brojne nagrade sa takmičenja, uspešne studije, zatim potvrde od afirmisanih umetnika da je to kako ja radim dobro – kaže Nebojša i dodaje:

Najvažnije je da me je podržavao moj profesor Ivan Poparić. Kod njega sam i završio muzičku školu 1995. godine, a studije sam nastavio u Ljubljani u klasi Miloša Mlejnika.

Nebojša kaže da je nastupao po Evropi, Kini, Emiratima, Japanu i Meksiku. Snimio je više CD-ova sa solo i kamernom muzikom. Snimak Bočherini čelo koncerta sa Cameratom Vivaldi izašao je u produkciji Camera Magna 2002. godine. „Southeast meets Southwest“ (kompozicije za čelo i gitaru) je objavio 2011. godine kod kanadske firme Dobermann-Yppan.

– Trenutno ne razmišljam o povratku u Srbiju, mada čujem da se i tamo stvari menjaju nabolje. Lepo mi je u Bazelu – kaže Nebojša.

Prošle godine mu je objavljen CD sa ansamblom Fiacorda (Betoven Septet) kod američkog Centaur Records.

Sarađivao je sa kompozitorima Dušanom Bogdanovićem, Ivanom Jevtićem, Ivom Petrićem, Marcelom Nisinmanom, Jürgi Wyttenbach, Helenom Winkelmann, Munkdyung Park i mnogim drugima.

Na pitanje ima li nešto što bi menjao u Švajcarskoj kad je njegovo zanimanje u pitanju, Nebojša kaže:

U ovoj zemlji mnogo novca odlazi na nepotrebne restauracije infrastrukture i apsolutno bespotrebnu novogradnju. Taj novac bih rađe uložio u kulturne projekte.

E.V.

POSLEDNJE VESTI