Reklama

Poslovni forum Srbija – Švajacarska u Cirihu

0
© Vlada Srbije - Anadolu Ajansı

Obraćajući se prisutnim investitorima, Vučić je govorio o ekonomskim i zakonskim reformama koje Vlada sprovodi, kao i o spoljnopolitičkim aktivnostima, sporazumu sa MMF-om i odnosima u regionu.

Srpska ekonomija je ozbiljno oporavljena na šta ukazuje i podatak da je ukupan deficit Srbije od početka godine do danas 140 miliona evra, dok je u istom periodu prošle godine iznosio oko 1,45 milijardi evra, rekao je danas u Cirihu premijer Aleksandar Vučić.

On je, međutim, napomenuo da se ovaj nivo deficita neće zadržati do kraja juna, jer su planirane određene isplate.

Učestvujući na Poslovnom forumu u organizaciji Privredne komore Švajcarska – Centralna Evropa u Cirihu, premijer je kazao da je prihod od bruto domaćeg PDV za oko 2,5 milijardi dinara veći u odnosu na jun prošle godine, što nedvosmileno govori o početku dugoročnog oporavka srpske ekonomije.

To, kako je naveo, nije postignuto zbog dramatično većih uplata EPS-a, NIS-a, Srbijagasa, već pokazuje lagani oporavak u srpskoj ekonomiji u sferi fiskalne i makroekonomije.

Svi prihodi, istakao je premijer, značajno su veći u odnosu na prethodni period, kao i da su svi rashodi značajno niži.

– Zato najviše volim kad se pojedinci šale na moj račun, pa odu na more, pa napišu – Vučiću izvini. Super je što mi se izvinjavate, dobro je da ne kukate i možete to sebi da priuštite – rekao je Vučić.

Premijer je naveo i da manje strahuje za srpsku ekonomiju a mnogo više za politiku i političku stabilnost, za koju veruje da će biti očuvana.

Naredna godina – godina reformi

Naredna godina će, kako je najavio premijer nakon Poslovnog foruma, za Srbiju biti godina reformi, što će pripremiti teren za još bolju budućnost svih njenih građana. To će, poručio je, biti i godina reforme obrazovnog i zdravstvenog sistema u Srbiji.

Srbija je, reka je Vučić, želi da od Švajcarske nauči o dualnom sistemu obrazovanja, koji je jedan od uzroka i razloga što je Švajcarska toliko uspešna.

– To mnogi kod nas unapred kritikuju – naveo je premijer.

Govoreći o Poslovnom forumu, premijer je novinarima rekao da najrečitije govori podatak da je ove godine tom skupu prisustvovalo tri puta više kompanija u odnosu na pre pet godina, kada je skup organizovao tadašnji srpski premijer.

To, kako je rekao, dovoljno govori o drugačijoj poziciji Srbije u svetu, regionu i Evropi.

– Mislim da politička stabilnost privlači ljude da dodju u Srbiju, ali i ugovori o slobodnoj trgovini sa zemljama EU, regiona, Turskom, Belorusijom, Rusijom i Kazahstanom. To je tržište od gotovo milijadru stanovnika – rekao je Vučić.

Prednost Srbije je dobro obučena radna snaga, stručni mladi inženjeri pre svega i zato sve veći broj švajcarskih kompanija pokazuje interes da dođe u Srbiju – naveo je premijer.

Vučića brine stanje u BiH

Odnos Beograda i Prištine ne predstavlja najveću pretnju regionalnoj stabilnosti, izjavio je premijer, istakavši da za njega jedan od „najvećih strahova“ predstavlja situacija u BiH.

Bez regionalne stabilnosti ne bismo mogli da sprovodimo ekonomske reforme, istakao je Vučić.

„Vezu izemeđu Beograda i Prištine ne vidim kao najveću pretnju regionalnoj stabilnosti. Biće još nekih stvari koje će morati da se srede, ali razgovaramo jedni sa drugima, a dijalog je nešto što je veoma bitno i značajno za obe strane“, rekao je Vučić napominjući da se nada kompromisima kako bi se postigli „dobri dogovori“ za dobrobit oba naroda – srpskog i albanskog.

S druge strane, kazao je, jedan od njegovih najvećih strahova je situacija u BIH i zato su odnosi Srbije i BiH „uvek tihi“. Srbija, dodao je, ne odgovara čak ni na neke izjave koje dolaze iz BiH.

„Ne zato što smo slabi već jer želimo da imamo kontinuiran dijalog sa BIH i zato što smatram da je dijalog između Srbije i BIH od strategijske važnosti za Srbiju i Zapadni Balkan“, podvukao je Vučić.

On je dodao da je Srbija uložila mnogo u izgradnju dobrih odnosa sa Crnom Gorom i Makedonijom. Prema njegovim rečima, Srbija je promenila „strategiju i taktiku“, što je dokazala i njegova nedavna poseta Albaniji, kao i poseta albanskog premijera Edija Rame Srbiji.

„To je bio prvi put da on posećuje Srbiju i ja Albaniju. Sada možemo da razgovaramo“, kazao je premijer i najavio da će od Brisela tražiti podršku za neke programe, pre svega saobraćajnu infrastrukturu, a zajedno sa Albanijom Srbija će, kako je rekao, potpisati i neke dokumente, što niko nije očekivao.

Premijer Vučić je poželeo dobrodošlicu svim investitorima voljnim da ulažu u Srbiju, a svoje obraćanje završio je rekavši: „Neka se Srbija uzdigne“, aludirajući, kako se ističe u saopštenju, na završne reči Vinstona Čerčila, koji je u istoj zgradi 1946. godine održao govor pozdravljajući ujedinjenje Evrope uzvikujući „Neka se Evropa uzdigne“.

Poslovni forum: „Srbija na putu ka modernoj ekonomiji“

0
© Serbinfo.ch

U organizaciji Privredne komore Švajcarske za Centralnu Evropu i Ambasade Republike Srbije u Bernu, u utorak 16. juna 2015. godine u Cirihu, održava se Poslovni forum “Srbija na putu ka modernoj ekonomiji”

Na forumu će između ostalih govoriti Premijer Republike Srbije Aleksandar Vučić, Ministar finansija Republike Srbije Dušan Vujović, Ambasador Republike Srbije u Švajcarskoj Dr Snežana Janković, Abasador Švajcarske Konfederacije u Srbiji Žan-Danijel Ruh (Jean-Daniel Ruch) i Ambasador Livija Loj (Livia Leu), šef za bilateralne ekonomske odnose u Državnom sekretarijatu za ekonomske poslove Švajcarske.

Tema foruma je “Srbija na putu ka modernoj ekonomiji”, u okviru koga će švajcarskoj poslovnoj zajednici biti predstavljen investicioni ambijent u Srbiji i rezultati reformi usmerenih na unapređenje uslova poslovanja.

Nakon plenarnog dela Poslovnog foruma predviđeni su bilateralni razgovori srpskih i švajcarskih privrednika.

Švajcarska je u prethodnim godinama među najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima i nalazi se među 10 najvećih investitora u Srbiji. U protekloj deceniji uložila je više od 500 miliona švajcarskih franaka. Privredna saradnja i robna razmena beleže pozitivne trendove, ali ima još dosta mogućnosti za unapređenje ekonomskih veza. Srbiju su kao dobru privrednu destinaciju prepoznale i najveće švajcarske kompanije, kao što su Holcvim, Nestle, Sika, SGS, Novartis, Sicpa, Ringier Axel Springer i druge.

Redakcija

U Ženevi uhapšen Naser Orić

0

Ratni komandant bošnjačkih snaga u Srebrenici Naser Orić uhapšen je u Ženevi, potvrdio je načelnik Srebrenice Ćamil Duraković za N1. Kako nezvanično saznajemo, Orić je uhapšen po poternici Republike Srbije zbog ratnih zločina počinjenih nad stanovništvom u Podrinju 1992. godine.

Interpol Srbije je raspisao u februaru prošle godine poternicu za Orićem.

Sumnja se da je sa još četvoricom 12. jula 1992. godine počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i da su tada ubili devet civila srpske nacionalnosti.

Sa Naserom Orićem bio je i načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković koji je sa takođe bio u policiji.

Hag oslobodio Orića 2008.

Orić je bivši bošnjapčki komandant koga je Haški tribunal osudio za ratne zločine po jednoj tački optužnice na dve godine zatvora za indirektnu odgovornost za smrt sedam i mučenje 11 srpskih zarobljenika u periodu od 1992. do 1993. godine.

Nakon žalbe na presudu, Orić je proglašen nevinim, posto je Apelaciono veće u Hagu tada zaključilo „da nema sumnje da su teški zločini počinjeni nad Srbima u Srebrenici u periodu od septembra 1992. do marta 1993, ali da „dokaz da su zločini počinjeni nije dovoljan za izricanje kazne pojedincu“.

Ratni komandant muslimanskih snaga je sredinom osamdesetih godina prošlog veka, pre raspada Jugoslavije, bio pripadnik specijalnih jedinica JNA za atomsku i hemijsku odbranu.

Potom je završio šestomesečni kurs u Zemunu i radio u policijskoj stanici Savski venac u Beogradu kao pripravnik tokom 1988. da bi potom kao član policijske jedinice za specijalne akcije, imao je obuku još dve godine.

Orić je 1990. prebačen na Kosovo i Metohiju kao član jedinica za specijalne akcije MUP-a, a po povratku u Beograd, kako su izvestili tada mediji, bio je telogranitelj Slobodana Miloševića, a tokom 9. marta je učestvovao u hapšenju Vuka Draškovića.

U „medijskoj biografiji“ navodilo se i da je noću radio na ulazu u poznatu beogradsku diskoteku „Metro“ u Knez Mihajlovoj ulici.

Karijeru u BiH počinje u avgustu 1991. godine u policijskoj stanici na Ilidži, na periferiji Sarajeva da bi potom bio prekomandovan je u policijsku stanicu u Srebrenici gde je naredne godine unapređen u šefa policijske stanice u Potočarima.

Po izbijanju rata u BiH Orić je 20. maja 1992. postavljen na funkciju komandanta štaba Teritorijalne odbrane u Srebrenici a od 1. jula 1992. i za člana Ratnog predsedništva Srebrenice.

Predvodio je, tvrdili su mediji uoči suđenja u Hagu, mnogobrojne napade na više od 50 srpskih sela 1992-1993, u opštinama Bratunac i Srebrenica.

Orić sa saradnicima je u julu 1995, pre nego što je vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, evakuisani helikopterom na područje pod kontrolom Armije republike BiH.

Ambasador Švajcarske: Vlada Srbije je dosta uložila u političku i ekonomsku sigurnost

0
H.E Jean Daniel Ruch

Govoreći po značaju poverenja investitora i vladavine prava Ruh je istakao da se u Srbiji događaju nezakonite i potpuno nelogične situacije koje invetitor ne želi da trpi.

– Imate, recimo situaciju da u javno preduzeće dođe nov menadžment, nova politička struktura i da investitoru kaže da ugovor koji je ranije potpisao sada više ne važi. To je nezakonito, ali šta tu investitor može, ništa – istakao je Ruh.

Kristin Moro, ambasador Francuske u Srbiji je istakla da investitori zameraju Srbiji političku nesigurnost.

– Često ističu kako nemaju poverenja, kako nisu sigurni, a to je problem celog regiona – rekla je Moro.

Ona je dodala i da je u Srbiji neophodno smanjiti birokratiju i olakšati investitorima pristup dozvolama, kao i skrati vreme koje je potrebno da se dođe do neophodne dokumentacije za investiranje.

S.L.

Znanje iz inostranstva, diploma na ispitu

0

Na početak rada Enik centra povratnici moraju da sačekaju do oktobra. Do tada, diplome radi nastavka školovanja i zaposlenja prevodiće visokoškolske ustanove.

O nostrifikaciju su se sapleli mnogi, i bivši ministar finansija Lazar Krstić koji je u Vladu došao kao diplomac američkog Univerziteta „Jejl“.

„Ja ću u radnoj knjižici biti upisan kao neko sa srednjom stručnom spremom zato što je nemoguće u kratkom roku nostrifikovati diplomu“, rekao je Krstić tokom svog mandata.

Takvi apsurdi – prevaziđeni su, ali ne potpuno. Miroslav Marković je, na primer, nakon diplomiranja na ETF-u, odlučio da po dodatno znanje ode u inostranstvo. Vratio se sa doktorskom titulom, stečenom na Federalnoj politehičkoj školi u Lozani. Diplomu je, uz pomoć prijatelja, uspeo da nostrifikuje za tri meseca i to ga je koštalo 54.000 dinara.

Miroslav Marković kaže da je morao da zove bukvalno dva puta nedeljno, da vidi dokle su stigli, da li je zasedalo Veće i da li se sastajala komisija.

Ono što zbunjuje povratnike jeste i pravilo da se nakon provere da li je diploma validna i da nije falsifikat – naknadno iznova proverava i kvalitet doktorskog rada.

„Završio sam doktorat na školi koja je druga po kvalitetu u Evropi, imao sam radove prve klase i sve je to tamo prošlo bez problema, a kad dođem u Srbiju, onda ovde mora da se neko sastaje i tog nekog da plaćam da bi taj odlučio da li je taj doktorat zaista vredan“, kaže Miroslav.

Univerziteti, međutim, imaju svoje argumente. U rektoratu Beogradskog univerziteta kažu da je u poslednjih pet godina bilo desetak diploma koje su bile sporne jer je bilo reči o obrazovnim strukama za koje u našem sistemu zanimanja  nema odgovarajućih ekvivalenata.

Probleme zadaju i diplome fakulteta iz arapskih zemalja za koje nije lako utvrditi da li su akreditovani. Ima i teškoća oko priznavanja diploma iz, kako kažu, bliskog inostranstva.

„Iz Brčkog, koje je sad inostranstvo, imamo raznoraznih vrlo čudnih slučajeva: da je, recimo, neko ostvario 120-180, bodova što je trogodišnje opterećenje, a neko ga je ostvario za godinu dana. Mi te diplome nismo mogli da priznamo“, objašnjava Miodrag Popović, prorektor za finansije Univerziteta u Beogradu.

Ubuduće će, prema najnovijim izmenama, prevođenje diploma radi nastavka školovanja raditi Univerzitet, a radi zaposlenja – Ministarstvo prosvete. U tu svrhu obrazovan je Enik centar. Službenici prolaze obuku, a u saradnji sa fakultetskim profesorima, jasno će definisati svaki novi studijski proram.

„Nakon toga bilo koji naredni student koji dođe sa tog studijskog programa već po automatizmu će moći da dobije priznavanje s obzirom da je taj studijski program već viđen. Time postižemo da smo i brzi i jeftiniji“, kaže Milovan Šuvakov iz Ministarstva prosvete.

Nadležni najavljuju završetak i dugo očekivanog nacionalnog okvira kvalifikacija koji će pomoći u preciznijem i tačnijem određivanju nivoa obrazovanja svakog pojedinca bez obzira na to gde se školovao.

Ivanka Ristovski

Železnice Srbije dobile dozvolu za upotrebu švjacarskih vozova

0

Uvođenjem novih, niskopodnih švajcarskih elektromotornih vozova, bilo je najavljeno za jesen prošle godine, ali problem bio što Železnice nisu obezbedile radionicu i tehničku opremu da bi proizvođač u garantnom roku mogao da održava vozove, i što su na nekim od planiranih linija peroni na stanicama previsoki, tako da bi putnici morali da iskaču iz vozova, navodi se u saopštenju Železnica, prenosi Tanjug.

Ugovor sa švajcarskom kompanijom Štadler o isporuci 21 elektromotornog voza, potpisan je u marta 2013. godine i vredan je oko 99 miliona evra, a realizuje se iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

Do sada je Železnicama Srbije isporučeno 15 Štadlerovih vozova, a preostalih šest se očekuje u ugovorenom roku, do 31. avgusta ove godine.

Novi vozovi će se postepeno uvoditi u saobraćaj na ostalim magistralnim elektrificiranim prugama Srbije: Beograd-Užice-Prijepolje Teretna, Beograd-Kraljevo, Beograd-Šid, Beograd-Niš-Preševo.

Švajcarske firme u Srbiju uložile 500 miliona evra

0
© serbinfo.ch

Istovremeno, ima mnogo prostora za dolazak švajcarskih malih i srednjih preduzeća, zaključak je zvaničnika Švajcarsko-srpske trgovinske komore. Povodom obeležavanja godinu dana rada ove institucije, čije osnivanje je inicirala švajcarska poslovna zajednica uz podršku Švajcarske ambasade, istaknuta je uloga Komore kao posrednika u približavanju privrednog okruženja i poslovnih mogućnosti dve zemlje.

– Dobar početak rada ove Komore jasan je znak da švajcarska poslovna zajednica veruje u budućnost Srbije. Prošle godine obim robne razmene je povećan za 9,5 odsto sa tendencijom daljeg rasta, što je dobra odskočna daska i preporuka za nove investitore i razmenu iskustava. JUz pokrenute reforme i uspostavljanje veće stabilnosti i izvesnosti poslovanja, očekujem i nove investicije – rekao je ambasador Švajcarske Žan Danijel Ruh.

Među osnivačima Komore su najveće švajcarske kompanije koje su u Srbiju u prethodnom periodu značajno investirale. Najsvežiji je primer novog pogona Sika u Šimanovcima vredan više od 4 miliona evra, zatim Nestle koji je otvorio novi pogon za prečišćavanje otpadnih voda. „Ponosni smo na svoje članove koji su prepoznali Srbiju kao dobro mesto za investicije, koji unapređuju srpsku poslovnu klimu i ispunjavaju sve standarde poslovanja“, rekao je predsednik ŠSTK Marinko Ukropina, ujedno i direktor SGS-a, i dodao da najveća perspektiva za ekonomsku saradnjupostoji u metalskoj i industriji i energetici, IT sektoru, kao i u oblasti tekstilne i poljoprivredno-prehrambene industrije.

Posle seminara u Privrednoj komori Ženeve koji je u aprilu organizovala ŠSTK pod nazivom „Srbija: vaša nova poslovna destinacija“ stigao je veliki broj upita švajcarskih firmi o uslovima poslovanja u Srbiji, a Komora je stekla nove članove – privrednike iz Švajcarske. Na velikom poslovnom forumu u Cirihu 16. juna na kom učestvuje premijer Srbije Aleksandar Vučić švajcarskim kompanijama će biti predstavljene mogućnosti poslovanja u Srbiji, a svoje planove na povezivanju kompanija predstaviće i Švajcarsko-srpska trgovinska komora.

G. Avalić

Švajcarsko-srpska privredna komora obeležila prvu godišnjicu

0

Događaj je okupio oko 70 gostiju, uključujući članove ŠSTK i predstavnike švajcarsko-srpskih javnih institucija kao što su Ambasada Švajcarske u Beogradu, Vlada Republike Srbije, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije, Uprava carina Republike Srbije, Privredna komora Srbije i mnoge druge.

Gđica Ana Grujović, izvršna direktorka ŠSTK, ukratko je predstavila rezultate koje je Švajcarsko-srpska trgovinska komora ostvarila u toku prethodne godine. Od osnivanja u aprilu 2014, ŠSTK je privukla preko 50 članova, pokrenula dijalog između javnog i privatnog sektora, izgradila jaku mrežu institucionalnih partnera i u Švajcarskoj i u Srbiji, ali i pružila praktičnu podršku kompanijama usmerenu na povećavanje njihove konkurentnosti i olakšavanje svakodnevnih poslovnih aktivnosti.

„Danas naše udruženje broji preko 50 kompanija, koje su nas prepoznale kao pouzdanu organizaciju važnu za dalji razvoj održivih ekonomskih veza između Švajcarske i Srbije. Zbog toga će izgradnja dugoročnih odnosa sa članovima, kao i uzajamno poverenje i sigurnost, uvek biti među našim ključnim ciljevima u budućnosti“, rekla je gđica Grujović.

Ona je takođe napomenula da je ŠSTK ostvarila navedene izvanredne rezultate kao mlada, mala, nezavisna i u potpunosti samofinansirajuća institucija.

Potom je g. Ansgar Borneman, regionalni direktor kompanije Nestlé Adriatic, najavio je svoj odlazak iz Srbije u junu 2015. i predstavio g. Marinka Ukorpinu, generalnog direktora SGS za jadranski region, kao novoizabranog predsednika ŠSTK, i g. Klaudiua Soarea, generalnog direktora kompanije Holcim, kao novog potpredsednika ŠSTK. G. Borneman je gostima predstavio i gđu Janu Mihajlovu, koja će naslediti njegovu poziciju u Beogradu.

Kao novi predsednik Švajcarsko-srpske trgovinske komore, g. Ukropina je izjavio: „Na prvom mestu želim da zahvalim svima vama na poverenju koje ste mi ukazali, na čemu sam veoma zahvalan.

Klaudiu Soare, novi potpredsednik, Ana Grujović, izvršna direktorka i ja ćemo zajedno, u saradnji sa odborom, prevoditi održivi razvoj i implementaciju već definisane politike i strategije ŠSTK.

Još jedno naše zaduženje biće to da se postaramo da ŠSTK ima uspostavljene odgovarajuće sisteme i metode rada koje nam omogućavaju da sprovodimo svoje aktivnosti u skladu sa zakonom i etičkim principima.

Ako se svi mi kao članovi ŠSTK usaglasimo sa osnovnim načelima i vrednostima po kojima se švajcarski poslovni sektor ističe od drugih, moći ćemo mnogo toga da učinimo za lokalnu zajednicu. Ličnim primerom ćemo pokazati i dokazati da je moguće istovremeno postupati etično vodeći se integritetom i poštujući zakone i propise i ostvarivati uspeh.

Tada ćemo – kao značajni poslovni faktor i snaga na srpskom tržištu – biti u prilici da s pravom insistiramo na tome da i ostali učesnici (uključujući državne organe) poštuju iste vrednosti i grade zdravo konkurentsko okruženje koje će nesumnjivo unaprediti srpsku privredu.“

U završnici događaja, goste je pozdravio g. Žan-Lik Eš, privremeni otpravnik poslova švajcarske ambasade, koji je čestitao prvu godišnjicu rada Švajcarsko-srpske trgovinske komore i izrazio svoje zadovoljstvo rezultatima koje je Švajcarsko-srpska trgovinska komora ostvarila u toku protekle godine. G. Eš je takođe najavio nadolazeći Poslovni forum u Cirihu, zakazan za 16. jun 2015, naglasivši cilj daljeg jačanja ekonomskih veza između Švajcarske i Srbije. Pored toga, g. Eš je najavio svoj odlazak iz Srbije u junu 2015. i predstavio svoju naslednicu, gđu Polinu Montoneks.

Ova događaj održan je pod sponzorstvom članova osnivača ŠSTK.

Privredni potencijali Srbije predstavljeni u Švajcarskoj

0

ŽENEVA — U skladu sa svojom misijom da ojača ekonomske odnose između Švajcarske i Srbije, Švajcarsko-Srpska trgovinska komora (ŠSTK) je organizovala seminar pod nazivom „Srbija: vaša nova poslovna destinacija“, koji je održan 2. aprila 2015. godine u Privrednoj komori Ženeve.

Seminar je pružio mogućnost kompanijama iz Ženeve da saznaju više o Srbiji kao potencijalnoj poslovnoj destinaciji, i da dobiju detaljne informacije u vezi sa srpskim poslovnim okruženjem, fiskalnim sistemom i vodećim sektorima srpske privrede. Cilj ovog seminara, koji je okupio približno 50 učesnika, je bio da se podigne svest o postojećim poslovnim mogućnostima i izazovima na srpskom tržištu, kao i da firme iz Ženeve dobiju neophodne informacije za razvoj svojih poslovnih aktivnosti u Srbiji. Među gostima, seminaru su, između ostalih, prisustvovali i predstavnici „Swiss International Airlines“, „Global Enterprise Switzerland“, kao i brojni drugi uvaženi gosti, navela je Švajcarsko-Srpska trgovinska komora u saopštenju.

Aleksandra Ris, član Upravnog Odbora Privredne komore Ženeve, je poželela dobrodošlicu učesnicima seminara i zahvalila se ŠSTK-u na zajedničkom organizovanju ovog događaja. Počasni gosti seminara su bili ambasador Švajcarske u Beogradu, Žan-Daniel Ruh, kao i ambasador Srbije u Bernu Snežana Janković.

Ansgar Borneman, predsednik ŠSTK-a, je održao uvodni govor, naglašavajući da je Srbija, koja je najveće tržište i poslovni centar na Balkanu, u fazi sprovođenja reformi koje će uticati na njenu dalju budućnost. Borneman je opisao srpsko tržište kao tržište sa izazovima, stoji u saopštenju.

– Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, to je tržište koje polako, ali stalno raste. Trenutno smo svedoci da je Vlada odlučna u sprovođenju reformi, što je takođe podržano i od strane MMF-a, koji je Srbiji odobrio trogodišnji stand-by aranžman. Ovo je još jedan pozitivan znak za investitore, koji ukazuje na to da Srbija povlači prave poteze, tj. poteze koji su neophodni za postizanje ekonomske stabilnosti.

Konačno, predstavnici privatnog sektora su predstavili svoje iskustvo u poslovanju u Srbiji. Naime, pet članova Upravnog Odbora ŠSTK-a, su pričali o mogućnostima i izazovima na srpskom tržištu: generalni direktor SGS za Adriatic region i potpredsednik ŠSTK-a Marinko Ukropina, generalni direktor „Sicpa“ Xavier Davard, generalni direktor „Monterosa“ Adrien Alkabes i Dragan Maksimović, generalni direktor SIKA.

Privredna komora Ženeve je seminar opisala kao uspešan događaj, s obzirom na to da je omogućio unapređenje vidljivosti srpskog tržišta među predstavnicima poslovne zajednice Ženeve, kao i bolje razumevanje osnovnih karakteristika, dinamičnosti i potencijala srpskog tržišta.

Vučićev dnevnk iz Davosa

0

Srbija se u Davosu našla zato što je postala drugačija, napisao je premijer Aleksandar Vučić u tekstu “Dnevnik iz Davosa”, u kojem iznosi utiske dvodnevnog boravka, susreta i razgovora sa svetski poznatom političkom i ekonomskom elitom.

Nazivajući ovaj elitni ski centar u švajcarskim alpima “Čarobni breg” po Tomasu Manu, Vučić podseća da je najbogatija gužva na svetu počela 1971. i od tada svake zime ovde stigne sam vrh političke i ekonomske sile.

– Biti u Davosu najjednostavnije znači postati deo te ogromne vrteške. Uleteti u centrifugu svetske ekonomije i osvojiti, konačno, to tako važno sedište na kojem se ide i gore i dole, ali i sa kojeg se, ako te prihvate (a prihvate te kada te pozovu u Davos), više ne silazi – naveo je Vučić.

Srbija je, kaže, dobila poziv.

– Počinjemo da se okrećemo. Ali polako. Nije baš jednostavno za nas stići (dostići) u taj veliki svet – primećuje premijer.

Uz opasku da je Davos “đavolski skup”, ističe da je srpska delegacija štedela na svemu, pa i na putovanju.

To, kaže, znači: “Nema organizovane promocije Srbije, a Davos se raspada, puca od raznih promocija. Nema zakupa velikih hotela, a Davos je sam veliki hotel i zakupljen je. To na kraju znači da smo mi smešteni desetak kilometara od tog centra ekonomskog sveta, u seocu Klosters. Ne stižemo ni da ga zapamtimo”.

Uprkos tome, Vučić zadovoljno primećuje da je Srbija već prvog dana imala promociju u najnovijem izdanju švajcarskog “Blika”, na prvoj i na još dve, kako kaže, najvažnije strane.

– Više od toga nam i nije potrebno. Bar ne danas, u Davosu – konstatuje Vučić. Utisak mu je da su bogatstvo i moć vrlo jednostavni. Nema kaže nikakvih pretenzija u ljudima koji kontrolišu i svetski mir i svetsku ekonomiju. Užurbani su, dodaje, nekonvencionalni, skromni i nadasve fokusirani.

– Ovde se prave poslovi, ovde se štedi vreme, i ovde se – sluša – zapisao je premijer istakavši da upravo zato nikada u životu nije toliko pazio šta će da kaže. Podseća na susret sa kineskim kolegom, inače, starim prijateljem Li Kećangom i ponavlja da je on bio “zvezda Davosa”.

– Za njim i za gostima iz Azerbejdžana bukvalno trče. Pare su na istoku, i tržište, i potrošnja, i opet – pare – naveo je premijer Srbije u Dnevniku iz Davosa. Podseća i da je sa Kećangom potvrdio dogovor iz Beograda o gradnji brze pruge do Budimpešte koju ćemo, kaže, imati od oktobra 2017. Kećang mu je kaže obećao da će doći na otvaranje, što srpskog premijera čini “presrećnim”.

Inače, tokom dva dana boravka u Davosu, Vučić je učestvovao na Rojtersovom i Blumbergovom forumu i imao niz bilateralnih susreta i sve ih je, kaže, pozvao da ođu u Srbiju.

Sreo se, podseća, kratko sa predsednicom MMF Kristinom Lagard. Pa Herman Gref iz Zberbanke. Johan Šnajder, potpredsednik vlade Švajcarske i ministar ekonomije. Premijer Turske Davutoglu. Prijatelj Mohamed Alabar, direktor “Iglhilsa”, koji gradi Beograd na vodi. Džared Koen iz “Gugla”…

– I svaki put pazim šta pričam. Oni su ovde da čuju šta Srbija ima da im kaže. Šta nudi. Šta može i šta hoće. I nikada nisam sreo nikoga ko te prati sa tolikom pažnjom. Svaki i najmanji detalj im je važan. Otvorili su sve prijemnike, a ja pažljivo šaljem signale. Sve ih zovem u Srbiju – naveo je Vučić.

Izdvaja susret sa potpredsednikom Evropske komisije Fransom Timermansom, koga smatra jednim od najmoćnijih ljudi u EU, a koji je na sastanak došao nasmejan i sasvim sam.

– Nema sekretarica, personal-asistenta, užurbanih savetnika sa fasciklama i laptopovima, koji i inače ne služe ničemu osim što pokazuju nečiju moć. Timermansova moć je još veća samim tim što nema potrebu da je pokazuje. Tolika da je nakratko zaustavio vreme i u Davosu. I moje i svoje. Pričamo nadugačko, ne obazirući se na satnicu – naveo je Vučić i dodao da je taj susret zabeležio kao “jedan od najprijatnijih trenutaka”

POSLEDNJE VESTI