Reklama

Predsednik Švajcarske Guy Parmelin napušta Savezno veće krajem godine

Predsednik Švajcarske Konfederacije Guy Parmelin najavio je da će 31. decembra 2026. godine napustiti Savezno veće, čime će završiti više od decenije provedene u švajcarskoj saveznoj vladi. Parmelin, koji ove godine po drugi put obavlja funkciju predsednika Konfederacije, tokom mandata bio je jedan od ključnih aktera švajcarske ekonomske politike, a ove godine boravio je i u zvaničnoj državnoj poseti Srbiji.

Parmelin je odluku o povlačenju saopštio u Bernu, naglasivši da ona nije povezana sa zdravstvenim razlozima. Kako je objasnio, nakon dugog razmišljanja tokom leta zaključio je da je došlo vreme da završi političku karijeru na saveznom nivou.

Šezdesetšestogodišnji političar iz kantona Vaud član je Švajcarske narodne partije (SVP/UDC), najveće političke stranke u zemlji. U Savezno veće izabran je u decembru 2015. godine, a dužnost je preuzeo početkom 2016.

Prve tri godine vodio je Savezni departman za odbranu, civilnu zaštitu i sport, da bi 2019. preuzeo Savezni departman za ekonomiju, obrazovanje i istraživanje (DEFR), na čijem čelu se nalazi i danas.

Parmelin je funkciju predsednika Švajcarske Konfederacije prvi put obavljao 2021. godine, u periodu pandemije koronavirusa. Tada je, između ostalog, bio domaćin istorijskog samita američkog predsednika Joea Bidena i ruskog predsednika Vladimira Putina u Ženevi.

Po drugi put za predsednika Konfederacije izabran je za 2026. godinu, sa čak 203 od 210 glasova u Saveznoj skupštini.

Decenija velikih ekonomskih i političkih izazova

Parmelinov mandat obeležili su brojni važni događaji za Švajcarsku – od pandemije i energetske krize do promena u odnosima sa Evropskom unijom i velikih trgovinskih pregovora.

Kao ministar ekonomije posebno je bio angažovan na širenju međunarodne trgovinske mreže Švajcarske. Među najznačajnijim rezultatima njegovog mandata navode se sporazum zemalja EFTA sa Indijom, pregovori sa zemljama Mercosura, unapređenje ekonomskih odnosa sa Kinom i pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Govoreći o odlasku, Parmelin je upozorio da Švajcarska, uprkos snažnoj ekonomiji i stabilnim institucijama, ne može svoje sadašnje pozicije uzimati zdravo za gotovo. Geopolitičke i ekonomske prilike u svetu, prema njegovim rečima, menjaju se veoma brzo i zemlja mora biti spremna da im se prilagođava.

Ove godine boravio i u državnoj poseti Srbiji

Za srpsku zajednicu u Švajcarskoj posebno je značajna činjenica da je upravo tokom svog drugog predsedničkog mandata Guy Parmelin 27. i 28. aprila 2026. boravio u zvaničnoj državnoj poseti Srbiji.

Poseta je organizovana povodom 110 godina diplomatskih odnosa Srbije i Švajcarske, a prema navodima srpskog predsedništva bila je to prva poseta predsednika Švajcarske Srbiji nakon 18 godina.

Parmelina je u Beogradu primio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a švajcarski predsednik doputovao je sa suprugom i visokom privrednom delegacijom. Tokom susreta posebna pažnja bila je posvećena ekonomskim odnosima, inovacijama, evropskim integracijama Zapadnog Balkana, ali i značaju brojne srpske zajednice koja živi u Švajcarskoj.

Švajcarske vlasti su tom prilikom navele da u zemlji živi oko 130.000 ljudi iz srpske zajednice, ističući dijasporu kao jednu od važnih veza između dve države. Srbija je istovremeno najvažniji trgovinski partner Švajcarske na Zapadnom Balkanu.

Tokom posete potpisan je i sporazum o švajcarsko-srpskom programu inovacija, a Parmelin je zvanično predstavio novi švajcarski program saradnje sa Srbijom za period 2026–2029, usmeren između ostalog na demokratsko upravljanje, ekonomski razvoj i zapošljavanje, klimatske promene, održivi urbani razvoj i inovacije.

Švajcarska delegacija posetila je i Naučno-tehnološki park u Beogradu, dok je Parmelin sa srpskim premijerom Đurom Macutom obišao fabriku Nestléa u Surčinu. Prema podacima švajcarske strane, u Srbiji posluje oko 600 kompanija iz Švajcarske.

Počinje trka za naslednika

Parmelinov odlazak sada otvara pitanje njegovog naslednika u sedmočlanom Saveznom veću.

Njegova Švajcarska narodna partija (SVP/UDC) već je jasno poručila da, kao najveća politička stranka u zemlji, polaže pravo da zadrži svoja dva mesta u saveznoj vladi u skladu sa tradicionalnim principom političke ravnoteže, poznatim kao „magična formula“.

Važno pitanje biće i regionalna zastupljenost. Parmelin dolazi iz francuskog govornog područja Švajcarske, pa će izbor njegovog naslednika imati značaj i za ravnotežu između nemačkog, francuskog i italijanskog govornog područja zemlje.

Sam Parmelin nije želeo da govori o mogućem nasledniku, poručivši da je odluka na njegovoj stranci i Saveznoj skupštini.

Do 31. decembra nastaviće da obavlja funkcije predsednika Konfederacije i ministra ekonomije, obrazovanja i istraživanja, nakon čega će završiti političko poglavlje koje je u samom vrhu švajcarske vlasti trajalo više od jedne decenije.

Sve snažnija parlamentarna saradnja Srbije i Švajcarske

Na radnom ručku u organizaciji Ambasade Republike Srbije članovi Grupe razgovarali su o rezultatima posete predsednika Švajcarske Srbiji, daljem unapređenju parlamentarne saradnje i položaju srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.

Ambasada Republike Srbije organizovala je 9. juna 2026. godine radni ručak za Parlamentarnu grupu prijateljstva Švajcarska–Srbija.

Prisutna su bila tri člana Veća kantona i jedanaest članova Nacionalnog veća, uključujući kopredsednike Grupe Kristijana Imarka i Sibel Arslan, koja je ujedno i predsednica Spoljnopolitičkog odbora Nacionalnog veća.

Parlamentarna grupa prijateljstva Švajcarska – Srbija nastavila je da raste, povećavši broj svojih članova sa 17, koliko ih je imala u decembru prošle godine, na sadašnja 23 člana. Time je postala peta po veličini parlamentarna grupa prijateljstva u Saveznom parlamentu Švajcarske, što svedoči o sve većem interesovanju za jačanje bilateralnih odnosa između Švajcarske i Srbije.

Razgovor je bio posvećen dvema glavnim temama: uspešnoj poseti švajcarskog predsednika Gija Parmelana Srbiji u aprilu i aktuelnoj situaciji na Kosovu i Metohiji, posebno u svetlu predstojećeg glasanja u Nacionalnom veću o produženju mandata SWISSCOY-a, švajcarskog kontingenta u okviru KFOR-a.

Nakon uvodnog obraćanja sekretara Grupe, Bojana Stojanovića, kopredsednik Kristijan Imark preneo je svoje utiske sa posete Beogradu krajem prošle godine i upoznao članove sa predstojećim aktivnostima i prioritetima Parlamentarne grupe prijateljstva usmerenim na dalje jačanje odnosa između Švajcarske i Srbije.

Ambasador Ivan Trifunović informisao je prisutne o poseti predsednika Parmelana Srbiji, naglasivši njene veoma pozitivne rezultate i srdačnu atmosferu.

Među konkretnim rezultatima izdvajaju se potpisivanje sporazuma o švajcarskoj podršci inovacijama u Srbiji preko Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) za period 2026–2029. godine, u vrednosti od 90 miliona švajcarskih franaka, načelni dogovor o pokretanju bilateralnog dijaloga o ljudskim pravima, kao i obnovljena posvećenost ubrzanju primene dualnog obrazovanja u Srbiji, po uzoru na švajcarski model.

Značajan deo programa bio je posvećen položaju i ljudskim pravima srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.

Jovana Radosavljević sa Kosova i Metohije svedočila je o kršenjima ljudskih prava srpske manjine. Jedan švajcarsko-srpski privrednik takođe je izneo zabrinjavajući slučaj svog rođaka koji je bio proizvoljno uhapšen od strane specijalne policije u Prištini i zlostavljan tokom pritvora, što je dovelo do naglog pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja.

Oboje govornika izrazili su zahvalnost švajcarskoj Vladi na naporima koje ulaže kako bi pomogla, ali su istovremeno apelovali na snažniji pritisak na vlasti u Prištini kako bi se zaustavila kršenja ljudskih prava i obezbedili bezbednost, dostojanstvo i ravnopravan tretman srpske zajednice i drugih nevećinskih zajednica.

Sastanak je zaključen razgovorom o predstojećoj poseti švajcarskih parlamentaraca Beogradu u oktobru, koja će predstavljati još jednu važnu priliku za dalje jačanje parlamentarnog dijaloga i odnosa između Srbije i Švajcarske.

Viola Amherd podnela ostavku

Viola Amherd, ministarka koja je od 1. januara 2019. godine bila na čelu Saveznog ministarstva odbrane, civilne zaštite i sporta (DDPS), najavila je da će napustiti vladu krajem marta. Ovu odluku objavila je u sredu, tokom konferencije za štampu posvećene povećanju broja žena u oružanim snagama.

Spekulacije o mogućoj ostavci Viole Amherd kružile su već duže vreme. Neki analitičari su smatrali da će odluku o povlačenju doneti nakon završetka njene predsedničke godine. U poslednjih nekoliko meseci, pritisak na ministarku je značajno porastao. Pre samo nekoliko dana, Švajcarska narodna stranka (UDC), koja zastupa konzervativnu desnicu, javno je pozvala na njenu ostavku, što je retkost u švajcarskoj politici.

Najveći uspeh Viole Amherd tokom mandata na čelu DDPS-a bio je uspešan referendum o kupovini novih borbenih aviona, koji je švajcarski narod prihvatio tesnom većinom u septembru 2020. godine. Ipak, neuspesi pojedinih projekata, poput kupovine šest izraelskih izviđačkih dronova, doveli su do kritika na njen račun. Njeni napori da približi švajcarsku vojsku NATO-u izazvali su nezadovoljstvo konzervativne desnice.

Odmah nakon objave o ostavci, počele su spekulacije o tome ko će je naslediti. Najčešće se pominje ime Gerharda Fistera. Pre nekoliko dana, ovaj savezni poslanik je najavio da će napustiti poziciju predsednika Centra – stranke čiji je i Viola Amherd član. Takođe je izjavio da „ne želi da zatvori vrata Saveznom savetu“. Proces izbora naslednika Centar će započeti u ponedeljak.

Izabrani novi članovi Savezne vlade Švajcarske — Albert Rošti i Elizabeta Baume Šnajder

Gornji i donji dom švajcarskog parlamenta izabrali su na jučerašnjoj sednici dva nova ministra u Saveznom veću. Albert Rošti (Albert Rösti) će zameniti Uelija Maurera u redovima SVP/UDC, dok je će Simonetu Somarugu ispred PS zameniti Elizabeta Baume Šnajder (Elisabeth Baume-Schneider).

“Situacija na balkanskoj ruti dramatična” – Švajcarska krivi Srbiju

20min/ Stefan Lanz

Švajcarska i Austrija upozoravaju na novi talas izbeglica preko balkanske rute. Srbija je kriva za nagli porast broja tražilaca azila.

Savezna ministarka Karin Keler-Suter sastala se u Cirihu sa austrijskim ministrom unutrašnjih poslova Gerhardom Karnerom. Tema sastanka bila je nagli porast kretanja izbeglica na balkanskoj ruti. Dvoje ministara potpisala su akcioni plan za suzbijanje ovih tokova. Predviđene su, između ostalog, zajedničke granične patrole u vozovima od Austrije do Švajcarske i diplomatske intervencije na evropskom nivou. Konkretno, oba ministra uprla su prstom u pravcu Srbije.

Keler-Suter u intervjuu za švajcarski list ”20 minuta” kaže da oko 80 procenata izbeglica na balkanskoj ruti dolazi preko Beograda. ”Mnogi ljudi ulaze u Srbiju bez viza i odatle put nastavljaju ilegalno.” Zbog srpske vizne politike, čak i ljudi iz Indije i Pakistana dolaze u šengenski prostor da traže azil u Švajcarskoj, bez obzira na to što imaju veoma male šanse za pozitivan odgovor.

Situacija je ”zabrinjavajuća”

Sve veći broj izbeglica koje dolaze balkanskom rutom je «zabrinjavajući», rekla je Keler-Suter za ”20 minuta”. Njen austrijski kolega je čak nazvao situaciju «dramatičnom», jer je austrijski sistem koji obrađuje zehteve za azil preopterećen.

Austrija je ove godine primila preko 56.000 zahteva za azil – preko 40% više nego 2021. – ne računajući izbeglice iz Ukrajine. Švajcarska je takođe pogođena dešavanjima na balkanskoj ruti, jer mnogi žele da putuju zapadnije od Austrije. Uglavnom u Francusku i Veliku Britaniju, a mnogi od njih se zaustavljaju i u Švajcarskoj.

Švajcarska takođe registruje veći broj azilanata nego prošle godine, a ove godine se očekuje 20.000 izbeglica, saopšteno je u ponedeljak u Nacionalnom savetu. SVP/UDC je već prošle nedelje pozvao na pooštravanje granične kontrole sa Austrijom, koji je počeo da se delimično ispunjava zajedničkom kontrolom vozova koji iz Austrije ulaze u Švajcarsku.

Švajcarska razmatra ukidanje obaveznog karantina za vakcinisane

Savezna vlada Švajcarske najavila je na današnjoj konferenciji za štampu nove popuštanja krajem maja i početak nove faze — stabilizacije.

Pored osoba koje su preležale koronavirus, Savezna vlada najavila je ukidanje obavezne mere karantina nakon ulaska u Švajcarsku iz nekih od rizičnih zemalja i za one koji su potpuno vakcinisani.

Detalji ove odluke, na primer za koje će se vakcine odnositi, treba tek da budu definisani.

Ove mere najavljene su za kraj maja, nakon konsultacija sa kantonima. Savezna vlada takođe priprema i savete za putovanja u letnjem periodu. Trenutno, kako ističe vlada, u svim regionima sveta postoji rizik od zaraze, pogotovu u onima koji se nalaze na listi Savezne kancelarije za javno zdavlje (BAG). Pre svakog putovanja moraju se poštovati informacije i preporuke BAG-a. 

Za putnike koji ulaze u Švajcarsku iz neke države ili regiona u kojij postoji neka od varijanti SARS-CoV-2 koja je zabrinavajuća, biće ograničena izuzeća od obaveze testiranja i karantina koja su u najavi. 

Definitivne odluke biće donešene 26. maja 2021. godine, nakon konsultacije sa kantonima i evolucije novih slučajeva zaraze. 

Švajcarska od 19. aprila kreće u fazu popuštanja restriktivnih mera

Savezna vlada Švajcarske sporvodi fazu opreznog i postepenog popuštanja restriktivnih mera. Na sednici vlade koja je održana 14. aprila 2021. godine doneta je odluka o popuštanju restriktivnih mera i početak faze postepenog otvaranja. 

Uz određena ograničenja ponovo će biti dozvoljeni javne manifestacije od ponedeljka 19. aprila, na stadionioma, u bioskopima, pozorištima i koncertnim salama. Sportske i kulturne aktivnosti u zatvorenom prostoru, kao i određena takmičenja, takođe će biti dozvoljeni. 

Restorani će moći da otvore bašte od 19. aprila, pod uslovom da poštuju pravila poput obaveze konzumiranja samo za stolom, nošenja maske dok porudžbine ne stignu, ograničenje od najviše četiri gosta po stolu, obeveza uzimanja podataka gostiju, kao i obavezne distance između stolova od 1,5 metra. 

Prvo popuštanje mera u Švajcarskoj 1. marta, sledeće 22. marta

Savezna vlada Švajcarske najavila je ublažavanje trenutnih mera u Švajcarskoj počevši od 1. marta, dok će druga faza „otvaranja“ početi 22. marta.

Sledećeg ponedeljka, 1. marta 2021. godine ponovo će biti otvorene sve prodavnice, kao i muzeji, čitaonice, biblioteke i arhive. Pored toga biće dozvoljeno okupljanje do 15 osoba na otvorenom, dok će mlađi od 20 godina ponovo moći da se bave sportskim aktivnostima i učestvuju u kulturnim aktivnostima na zatvorenom.

Međutim, i dalje ostaju zatvoreni restorani, barovi, diskoteke, objekti za kulturu, kao i zatvoreni sportski objekti.

Sledeća faza popuštanja mera, ako to dozvole epidemiološke mere, zakazana je 22. mart, nakon konsultacija sa kantonima. Najavljeno je otvaranje bašti restorana, ali nije isključeno i kompletno otvaranje restorana.

Švajcarska produžava i pooštrava restriktivne mere — Do kraja februara zatvoreni restorani i prodavnice

Barovi i restorani ostaju zatvoreni do kraja februara. Prodavnice koje ne prodaju osnovne namirnice se zatvaraju od 18. januara do kraja februara. Ograničenje okupljanja na javnom mestu ili kod kuće na 5 lica.

Savezna vlada Švajcarske na današnjoj sednici odlučija je da pooštri restriktivne mere, produžujući zabranu rada restoranima i barovima do kraja februara, uz zatvaranje sportskih objekata, struktura za kulturna dešavanja i prodavnica koje ne prodaju osnovne potrepštine. 

Obaveza nošenja maski proširuje se i na zatvorene prostorije u kojima borave više od dve osobe i kada postoji dovoljna udaljenost između njih.

Broj novih infekcija nastavlja da raste i uprkos do sada uvedenim ograničenjima. Nije primećen jasan trend opadanja. U Švajcarskoj su takođe indetifikovane nove, veoma zarazne varijante virusa, koje rizikuju da se dodatno poveća broj novih slučajeva. Zaraznost novih varijanta virusa je od 50 do 70% veća od one kod “normalnog” virusa. 

Švajcarska pojačava restriktivne mere

Epidemiološka situacija u u Švajcarskoj je zabrinjavajuća. Broj infekcija je veoma visk i ponovo je počeo da raste. Bolnice i zdravstveni radnici su nedeljama pod pritiskom i sa predstojećim praznicima raste rizik od brzog porasta infekcija. 

Nakon konsultacija sa kantonima, Savezna vlada je na sastanku 18. decembra odlučila da pojača restriktivne mere za suzbijanje širenja koronavirusa. 

Od utorka 22. decembra 2020. godine, zatvaraju se restorani, objekti za kulturu, razonodu i sport. Savezna vlada je takođe proširila upotrebu brizh testova kako bi moglo da se testira još više ljudi. 

Cilj ovih mera je naglo i brzo smanjenje novih slučajeva zaraze koronavirusa, kak obi se osigurala zdravstvena zaštita i olakšao pritisak na bolničko osoblje. 

Nove odredbe se odnose na period od 22. decembra do 22. januara 2021. godine.

POSLEDNJE VESTI