Plaćena reklama

Premijera filma „Božiji čovek“ u Švajcarskoj

0

U periodu od 03. do 05. septembra 2022. godine na repertoarima izabranih bioskopa širom Švajcarske biće premijerno prikazan film „Božiji čovek“ Jelene Popović.

Nesvakidašnja tema na filmu – priča o svecu. U 109 minuta, filmskim jezikom oslikan je život jednog od najvećih grčkih svetaca Nektarija Eginskog, praćen velikim nepravdama, progonima i optužbama od strane tadašnjih čelnika Grčke pravoslavne crke i Aleksandrijske patrijaršije.

Sveštenik običnog naroda, njegova poniznost iritirala je podređeni krug sveštenstva, a njegova predanost dodatno pobuđivala njihove sumnje i klevet. Upkos tome što je lišen crkve i prognan iz Egipta i parohijana koji su ga voleli, Nektarije se prepustio tome da njegova vera u Boga bude najbolja odbrana. Za razliku od svojih verskih „nadređenih“ – episkopa i patrijarha očaranim svetovnim počastima i moći – Nektarije je brinuo o siromašnima, učio seljane da čitaju i pišu, inspirisan primerima mladića koji su stupali u sveštenstvo, pisao je knjige i držao besede koje su jačale veru naroda. Uprkos naporima verske ustanove da ga diskredituje, Sveti Nektarije ipak osniva manastir na Egini, neplodnom i pustom ostrvu, koje i danas stoji kao svetionik hodočasnicima. Čak su i njegovi poslednji trenuci na Zemlji iskorišćeni za pomoć drugima: predao je svoju potkošulju paralizovanom čoveku u bolničkom krevetu do njegovog, nakon čega je čovek ustao i prohodao. Nadamo se da će „Božiji čovek“ probuditi paralizovanu veru u publici širom sveta.

Igraju:
Aris Servetalis, Alexander Petrov, Mickey Rourke
Režija:
Jelena Popović

Više informacija o projekcijama možete pronaći na:
https://www.helse.ch/event/man-of-god/

Srpski film “Ja sam broj (i ništa)” pobedio na filmskom festivalu u Luganu

0

Film srpskog režisera Zorana Tairovića pobedio je na 11. po redu OtherMovie Lugano Film Festival u Švajcarskoj.

Film “Ja sam broj (i ništa)” Zorana Tairovića najbolji je film i pobednik regionalne sekcie (S)guardo da vicino, na jedanestom izdanju OtherMovie filmskog festivala u Luganu. 

Katica, samohrana majka četrnaestoro male dece, i njena dva brata beskućnika, vojnici ratom zahvaćene Jugoslavije, zaglavljeni su u oskudici, siromaštvu i samoći. Ipak, njihova srca su čista i u njima živi ljubav i radost, dok oni izvode usamljeni ples, nadajući se da će im se snovi i molitve ispuniti. Njihovo putovanje nas tera da se zapitamo da li su nas životne prepreke stvorile ili su stvorene za nas.

Zoran Tairović rođen je u Novom Sadu gde je diplomirao slikarstvo i grafiku na Akademiji umetnosti, a magistritao na interdisciplinarnom studiju Univerziteta u Novom Sadu. Doktorirao je na temu “Simbolika likovne umetnosti Roma i evropski sistem kulturne vrednosti” i time pokazao da etničko poreklo nije presudno u sticanju znanja i oblikovanja čiveka. Tairović je multimedijalni umetnik koji se danas bavi slikarstvom, komponovanjem i filmskom režijom.

Pored ovog filma, nagrade su dobili i “I Spy With My Little Eye” u režiji Annaka Minsch iz Lucerna, kao najbolji kratkometražni film, dok je na međunarodnom konkursu za dugometražni film prvu nagradu odneo švajcarski film “L’art du silencé”, reditelja Mauricija Starklea.

Festival je otvoren i pozdravljen velikim aplauzom ovednim filmom “Little Satchmo” (USA) — priča o “tajnoj” kćerci Luisa Amstronga, koji je nagrađen specijalnom nagradom za emotivno stvaralaštvo.

OtherMovie Film Festival, i ove godine okupio je veliki broj gledalaca koji su učestvovali na ovom festivalu koji je trajao nedelju dana. 

Predstava „Ptica u džepu“ u prevodu i režiji Kristine Eiviler

0

Ove nedelje u pozorištu Seefeld u Cirihu pogledajte predstavu „Ptica u džepu“ („A Bird in the Pocket“), spisateljice Žanar Kusainove, u režiji, prevodu i adaptaciji Kristine Eiviler. Predstava „Ptica u džepu“, jedna je od tri kratke predstave u sklopu produkcije Ciriškog engleskog pozorišta (Zurich English-Speaking Theater), pod imenom „Posledice“ („The Aftermath“).

Kristina Eiviler je trenutno na doktorskim studijama na Univerzitetu u Cirihu (UZH), osnovne studije je završila na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a potom nastavila obrazovanje u Sloveniji i Rusiji. Pre dolaska u Švajcarsku, Kristina Eiviler se bavila raznim formama pozorišta, od klasičnog pozorišta do socijalno-angažovanog pozorišta (Teatar potlačenih Augusta Boala). Za potrebe Akademskog pozorišta u Nišu prevela je komad „NLO“ Ivana Viripajeva sa ruskog na srpski jezik. Takođe, Kristina Eiviler je prevela treći čin predstave  „Terorizam“ , braće Presnjakov, izvođene u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu. Kao aktivan član pozorišta Zurich English-Speaking Theater i Close Encounters Theater, učestovala je u mnogobrojnim produkcijama, od kojih je poslednja mjuzikl „Buđenje proleća“ (Spring Awakening).

Predstava „Ptica u džepu“, se bavi trima situacijama iz prošlosti devojke po imenu Dinka. Radnja predstave se odvija u Kazahstanu, za vreme i uoči raspada Sovjetskog Saveza. Dinka nas u predstavi vodi kroz svoje detinjstvo i odrastanje, pričajući priče o ljubavi, upornosti i nadi, priče o svojim prijateljima i porodici – priče o nama, običnim ljudima.

Predstava je na engleskom jeziku. Ciriško englesko pozoriške (Zurich English-Speaking Theater) nudi popust pri kupovini karte za studente i za grupne posete. Više informacija pročitajte na oficijelnom sajtu pozorišta: https://www.thezest.ch/aftermath

Premijera filma Srđana Dragojevića na festivalu u Lokarnu

0


Novi film Srđana Dragojevića “Nebesa” biće premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Lokarnu u zvaničnoj selekciji.

Poslednje ostvarenje poznatog srpskog reditelja je priča o božanskim čudima. U pitanju je neobična i provokativna crna komedija o izazovima hrišćanstva u 21. veku i o tome kako prava, autentična čuda poslata ljudima sa nebesa danas kod njih mogu da izazovu zabunu i često, suprotan efekat. Film čine tri priče o tri božija čuda u srednjovekovnom smislu koja se dogode junacima filma koji žive u postkomunističkoj zemlji koja, nakon pola veka ateizma, ponovo uči o Hrišćanstvu.

Glavna uloga je poverena hrvatskom glumcu Goranu Navojcu, a živopisni milje likova, kakvim su obično ispunjeni Dragojevićevi filmovi, ovaj put je okupiran sujeverjem i nerazumevanjem temeljnih principa vere. To često vodi u preterivanje, stvarajući tragikomične situacije. U filmu “Nebesa” pratimo komične i tragične situacije u životima šest karaktera u tri različita vremenska perioda, od 1993., preko 2001., pa do 2026. godine. Oni su zbunjeni vrednostima koje su nastajale u prethodnom vremenu, u prošlosti kada je komunizam koegzistirao s religijom i suptilno je zanemarivao.

Režija i scenario: Srđan Dragojević
U glavnim ulogama: Goran Navojec, Ksenija Marinković, Bojan Navojeć, Miloš Samolov, Nataša Marković, Sana Kostić, Radoslav Milenković i drugi.
Žanr: komedija
Trajanje: oko 122 minuta
Producenti: Biljana Prvanović i Srđan Dragojević

Film će na festivalu u Lokarnu biti prikazan u sledećim terminima:

četvrtak, 5. avgust u 17:15

petak, 6. avgust u 11:15

subota, 7. avgust u 21:30

 

Srpski film na Filmskom festivalu u Lokarnu

0

Reditelj Luka Popadić slavi svetsku premijeru svog novog kratkog igranog filma „Real News“ na ovogodišnjem izdanju filmskog festivala u Lokarnu u kategoriji „Pardi di domani“. Film traje sedamnaest minuta i snimljen je u Srbiji 2019. godine kao srpsko-švajcarska produkcija.

Luka Popadić je trenutno na doktorskim studijama na univerzitetu umetnosti u Cirihu (ZHdK) i završio je filmsku režiju na fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 2014. godine. „Mamci i udice“ (ul.: Jovo Maksić, Bora Nenić) iz 2014. godine je njegov najpoznatiji kratki film sa kojim je dobio brojne svetske nagrade kao i nagradu na Kustendorfu 2014. godine.

Mladi američki žurnalista Džejms, igran od strane Rajana Vitla (Ryan Whittle) , dolazi u toku NATO bombardovanja 1999. u Beograd na svoj prvi profesionalni zadatak i suočava se manipulacijama medijskog sveta oko bombardovanja RTSa. 

Projekcije:

Četvrtak, 12.8.2021 u 14:00h, La Sala
Petak, 13.8.2021 u 18:00h, PalaVideo
Subota, 14.8.2021 u 09:00h, L’altra Sala 

Izabrana nova uprava Udruženja srpskih pisaca Švajcarske

0

U subotu 12.06.2021. godine u Ucvilu održana je izborna skupština Udruženja srpskih pisaca Švajcarske. Udruženjem koje traje skroro 18. godina već osam poslednjih godina uspešno je predsedavao Milisav Đurić. Udruženje je jednoglasno izabralo novu upravu na čelu sa novim predsednikom Savom Ilićem.

Nakon odabira radnog predsedništva sastanak je počeo po tačkama dnevnog reda. Izveštaj o radu u proteklom periodu i izveštaj o stanju blagajne prihvaćen je jednoglasno. Milisav Đurić je pre početka odabira nove uprave rekao da nakon osam godina rukovodstva zeli da se zahvali udruženju na dosadašnjem radu ali da on želi da se povuče sa mesta predsednika.

Situacija u poslednje dve godine je bila teška, no u prkos svemu udruženje je uspelo da radi na novom zborniku Zaveštanja, koji je jedinstven po tome što svake godine izlazi na ćiriličnom pismu a koji pored naših članova ima goste pisce iz čitavog sveta. Danas udruženje broji 32 aktivna člana. Ni broj pasivnih članova kao i ljubitelja rada Udrženja nije mali. Želim nakon osam i po godina da vam kažem da ću ostati član uduženja ali se neću kandidovati za upravni odbor jer smatram da nakon toliko vremena treba neko drugi da stane na čelo naše družine. Želim svima da se zahvalim na podršci i svemu što smo zajedno uradili za dobrobit našeg udruženja, trudio sam se da se maksimalno posvetim ovoj našoj instituciji koju stvaramo srcem godinama. Bilo je i teških trenutaka ali mnogo više lepih, ljutski je grešiti jer greši samo onaj koji radi ali smo svojim postojanjem dokazali da istrajnost, posvećenost i ljubav prema očuvanju našeg identiteta što pokazuje i zbornik Zaveštanje. Na taj način smo se i zaveštali da pokolenjima prosleđujemo slovo postojanja. Novoj upravi želim od srca da nastave u istom duhu, tu sam da pomognem uvek kad treba. – rekao je Đurić.

Nakon izlaganja Đurića  prešlo se na izbor nove uprave. Udruženje je jednoglasno izabralo novu upravu:

  • Sava Ilić, predsednik
  • Snežana Petrović, potpredsednik
  • Snežana Milanović, sekretar
  • Katarina Bošnjaković Petrović, blagajna
  • Ela Kulić, medijske mreže
  • Monika Rajlić, medijske mreže
  • Mile Gostić, član uprave

Novi predsednik Udruženja srpskih pisaca Švajcarske, Sava Ilić  se zahvalio svima na glasovima i obratio se članovima:

Dugo sam u udruženju, prošli smo mnogo toga zajedno. Zbog prirode svog posla teško je prihvatiti bilo šta drugo, ali tako je kako je, prihvatam vaš predlog i trudiću se da istim stopama hodamo, kao što je radila i ranija uprava. Bez fleksibilnosti i odgovrnosti se ne postiže ništa, rad i kontinuitet kao i uzajamna podrša čine društvo a udruženje je pokazalo upravo svojim trajanjem da je to moguće.Uz vašu pomoć, kao što rekoh trudiću se da Udruženju, koje i jeste institucija a koju potpisuje naš zbornik Zaveštanja, dam maksimum. Hvala vam na poverenju, zajedno možemo sve. – rekao je Ilić.

Na sastanku su predstavljeni i novi članovi udruženja kojima su dodeljene i članske karte . Udruženje je požeželo dobrodošlicu novim članovima: Dragici Anđelić Đokić, Ljiljani Lukić, Mirjani Drljača i Zoranu M. Gajiću.

Violeta Aleksić

Aleksandra Ninković Tašić specijalni gost književne večeri Srpskog akademskog udruženja u Švajcarskoj

0

Srpsko akademsko udruženje u Švajcarskoj Vas poziva na treće po redu književno veče, koje će se održati 21. Marta 2021. godine u 18 časova, preko online platforme Zoom. Tema književne večeri je knjiga “Sa pašnjaka do naučenjaka” Mihajla Pupina. Ovog puta pecijalni gost biće Aleksandra Ninković Tašić, predsednik Obrazovno-istraživačkog društva Mihajlo Pupin i odličan poznavalac Pupinovog života i dela. Aleksandra je prikupila preko 30’000 dokumenata arhivske građe o Pupinu. Ona je autor “Zvezdobrojaca” i drugih knjiga o njemu i ostalim istaknutim srpskim naučnicima, kao i nekoliko izložbi na tu temu. Za svoj doprinos jačanju Pupinovog nasleđa i istorije srpske nauke dobila je brojne nagrade, kao i titulu Viteza srpske kulture.

Književne večeri Srpskog akademskog udruženja u Švajcarskoj održavaju se svakog drugog meseca, i imaju za cilj da kroz druženje vrate jezik i književnost u naše živote. Na svakoj književnoj večeri, osim razgovora o piscu i delu, takođe razmenjujemo i lične utiske i razgovaramo o citatima ili anegdotama pisca koji su nam ostavili poseban utisak. Sve zainteresovane pozivamo da nam unapred pošalju svoje utiske – citate, pasuse iz knjige ili slično – kako bismo na okupljanju pričali o njima.

Za predstojeće veče, koje je, kao i uvek, otvoreno za sve, možete se prijaviti mejlom na literaturkreis(at)serbischeakademiker.ch.

Srpsko akademsko udruženje u Švajcarskoj organizuje treće online književno veče

0

Srpsko akademsko udruženje u Švajcarskoj Vas poziva na treće književno veče 21. marta 2021. godine. Ovaj put, tema večeri je knjiga Mihajla Pupina, „Sa pašnjaka do naučenjaka“, za koju je ovaj naš naučnik dobio Pulicerovu nagradu.

Književno veče se održava svakog drugog meseca, i ima za cilj da kroz druženje vrati jezik i književnost u naše živote.

Tema prethodne, duge po redu, književne večeri bila je knjiga Miloša Crnjanskog „Seobe“. Kao Srbima u stranoj zemlji ova knjiga i ovaj pisac su za nas naročito značajni. Veoma aktivna rasprava učesnika te večeri je to i potvrdila. Pored uobičajene diskusije, pridružila se kao sepcijalni gost Vesna Kapor, prozni pisac, književni kritičar, urednica književnog programa u Studentskom kulturnom centru u Beogradu i dobitnica nagrade Miloš Crnjanski.

Razgovor je kao i prethodni put, zbog pandemije vođen preko Zoom platforme, i bio je otvoren za sve one koji su se prethodno prijavili za učešće.

Ovim susretima zato želimo da se podsetimo bogatstva svog jezika, i da odvojimo vreme za književna dela koja su ostavila trag.

Srpsko akademsko udruženje u Švajcarskoj, poziva sve zainteresovane da pošalju citate ili pasuse knjige koji su im se posebno dopali ili ostavili utisak. Na književnoj večeri će se pored priče o piscu i o knjizi, pričati i o poslatim utiscima i citatima. Na prethodnim okupljanjima su baš ti lični utisci uvek inspirisali živu raspravu i zanimljive večeri.

Kao i do sada, i ovo književno veče će se održati preko interneta, za više informacija i kako bi ste se prijavili za učešće pošaljite mejl na literaturkreis(at)serbischeakademiker.ch

Visok 23 metra, težak 80 tona; Stefan Nemanja – tvorac moćne srpske države

0

Stefan Nemanja, veliki župan Raške, rodonačelnik je vladarske dinastije Nemanjića i tvorac moćne srpske države u srednjem veku. Smatra se jednim od najznačajnijih srpskih vladara. Otkriven njegov spomenik na Savskom trgu u Beogradu.

Delo ruskog vajara Aleksandra Rukavišnjikova

Spomenik je napravljen u bronzi, visok 23,5 metara iznad i pet metara ispod zemlje, težak je oko 80 tona, a postament predstavlja svojevrstan muzej na otvorenom, jer su oko žezla spomenika namontirani fragmenti vizantijskog šlema sa čije su unutrašnje strane mozaici koji predstavljaju delove iz života Stefana Nemanje. Plato oko spomenika popločan je kamenim kockama starim više od 100 godina, koje su pronađene tokom radova u neposrednoj blizini Savskog trga.

Spomenik koji je postavljen razlikuje se od onog koji je pobedio na konkursu, jer Stefan Nemanja sada umesto krsta, u jednoj ruci drži mač, što je profesor dr Sima Avramović objasnio time da je Stefan Nemanja bio osnivač srpske i državnosti i duhovnosti, ali da je ipak prevagnula ideja državnosti koja se nije postizala ruskim krstom već mačem.

Spomenik je kompletno urađen u Moskvi, a njegovo postavljanje na Savskom trgu u Beogradu počelo je u avgustu 2020. godine.

Stefan Nemanja

Stefan Nemanja, zajedno sa sinom Savom, jedan je od utemeljivača Srpske pravoslavne crkve jer se borio protiv bogumila i pravoslavlje je, po uzoru na Vizantiju, uspostavio kao državnu religiju.

Nakon što je učvrstio državu, Stefan Nemanja se pridružio svom najmlađem sinu – Svetom Savi, i zamonašio se 1196. godine. Isto je učinila i njegova žena Ana, koja je dobila monaško ime Anastasija.

Predanje kaže da su otac i sin provodili dane i noći u molitvi. Neumorno su radili i iz temelja 1198. godine obnovili Hilandar, koji je danas jedno od najsvetijih mesta pravoslavlja na svetu. Osim ovog manastira, Sveti Simeon je podigao i Đurđeve Stupove i Studenicu i bio ktitor velikog broja drugih crkava i manastira.

Preminuo je kao monah Simeon u dubokoj starosti u manastiru Hilandar 13./26. februara 1199. godine. Sveti Sava je preneo očeve posmrtne ostatke 1208. godine u Rašku, da bi nad njima izmirio svoju stariju braću Stefana i Vukana, koji su se borili za vlast.

Mošti Svetog Simeona danas se nalaze u njegovoj zadužbini Studenici.

Crkveni kalendar pored imena Svetog Simeona navodi – „Veliki vladalac srpskog naroda, ujedinitelj srpskih zemalja, tvorac nezavisne srpske države, branitelj Pravoslavlja, istrebitelj jeresi“ i to verovatno najbolje opisuje zašto se pretpostavlja da nema srpske crkve u kojoj nije prikazan lik ovog svetitelja. Posvećena mu je i kapela u rezidenciji srpskog patrijarha u Beogradu. Slavi se kao krsna slava.

O imenu Stefan

Nemanjići su najpoznatija srednjovekovna srpska dinastija koja je vladala ovim prostorom više od dva veka. Ime je dobila po svom osnivaču Stefanu Nemanji, koji je bio veliki župan Raške i vladar koji je udario temelje stvaranja moćne srpske države u srednjem veku. Dinastija je dala jedanaest vladara, od kojih je poslednji bio car Stefan Uroš V, poznat i kao Nejaki. Vladali su Srbijom od 1166. do 1371. godine, piše Istorijski zabavnik.

Prvi koji je, svesno ili nesvesno, započeo ovu tradiciju zapravo je bio Stefan Nemanja. Vladika Nikolaj Velimirović navodi da ime Nemanja, iako biblijsko, nikada pre nije bilo upotrebljeno među hrišćanskim Srbima, a svakako ne među onim uglednijim – prinčevima, županima i vojvodama sve do doba Stefana Nemanje.

Njegovo lično ime bilo je Nemanja i kao takav se navodi u mnogim pisanim izvorima onog vremena. Ime Stefan u smislu kako ga je upotrebljavao osnivač dinastije, a kasnije i svi njegovi potomci, zapravo je jedna vrsta titule i u prenosnom smisu znači kralj/vladar.

Stefan je muško ime grčkog porekla. Dolazi od reči “Stephanos” što znači „venac, kruna“. Stefan je zapravo „onaj koji je krunisan, koji je ovenčan“. Ovo ime nosili su mnogi evropski kraljevi – engleski, mađarski i poljski, a nakon Stefana Nemanje i svi njegovi potomci, naslednici srpskog prestola.

Svi oni su, pored vladarskog imena Stefan, imali i lično ime – Stefan Prvovenčani (puno ime mu je zapravo bilo Stefan Nemanja II), Stefan Radoslav, Stefan Vladislav, Stefan Uroš I, Stefan Dragutin, Stefan Uroš II Milutin, Stefan Vladislav II, Stefan Uroš III Dečanski, Stefan Uroš IV Dušan, i Stefan Uroš V. Ime Stefan dodavali su u čast osnivača dinastije, tradicije, ali i simbolične potvrde njihovog prava da vladaju.

Nemanjići se, u do danas sačuvanim pisanim izvorima, po pravilu pojavljuju potpisani samo zajedničkim vladarskim imenom Stefan, a njihova lična imena koja su dobili po rođenju, ređe su zapisivana.

Srpsko akademsko udruženje u Švajcarskoj organizuje drugo online književno veče

0

Srpsko akademsko udruženje u Švajcarskoj Vas poziva na drugo književno veče 17. januara 2021. godine. Ovaj put, tema večeri je knjiga Miloša Crnjanskog, „Seobe“.

Književno veče se održava svakog drugog meseca, i ima za cilj da kroz druženje vrati jezik i književnost u naše živote.

Tema prve književne večeri je bila knjiga Džordža Orvela „1984“. Članica akademskog udruženja, Milica Petrović, opisala je diskusiju sledećim rečima: „Razgovarali smo o aspektima jezika i „novogovora“ i o paraleli između fiktivnog i realnog sveta: jezik se sužava i opseg reči u upotrebi postaje sve tanji, što na neki način doprinosi i sve užem prostoru u kome je moguće definisati same misli.“

Ovim susretima zato želimo da se podsetimo bogatstva svog jezika, i da odvojimo vreme za književna dela koja su ostavila trag.

U januaru razgovaramo o knjizi „Seobe“. Knjiga je lako dostupna, kako na internetu, tako i u bibliotekama i knjižarama. Miloš Crnjanski je bio jedan od naših najvećih pisaca i, budući da je rođen u inostranstvu i da je proveo većinu života izvan Srbije, verujemo da će nam biti blizak.

Kao i prošli, i ovaj sastanak će se održati preko interneta, za više informacija kontaktirajte na literaturkreis(at)serbischeakademiker.ch

POSLEDNJE VESTI