Reklama

Švajcarska – vraćanje u normalu u tri faze

© Admin.ch

Savezna vlada Švajcarske je donela odluku o delimičnom pokretanju ekonomskih aktivnosti i vraćanje u normalu. Prva faza 27. aprila, druga faza 11. maja i treća faza koja će krenuti 8. juna.

Od 27. aprila moćiće da ponovo krenu sa svojim aktivnosima frizerski saloni, saloni lepote, prodavnice „uradi sam“, cvećare, pod uslovom da se garanutju restriktivne mere i norme kupaca i zaposlenih. Takođe od 27. aprila bolnice će ponovo moći da obavljaju sve intervencije, čak i one koje nisu hitne. Istog dana prodavnice koje su sada bile otvorene samo sa prodajnim prostorima koji su prodavali osnovne namirnice, moćiće da otvore i ostale prodajne prostore.

11. maja predviđeno je otvaranje ostalih ekonomskih aktivnosti i prodavnica, servisa i sličnih aktivnosti. Takođe tog datuma biće za đake ponovo otvorene osnovne škole i obdaništa.

Za 8. jun je predviđeno otvaranje srednjih škola i fakulteta, muzeja, biblioteka i zoloških vrtova.

Ove odluke saopštila je predsednica Švajcarske Konfederacije Simoneta Somaruga, na konfereciji za štampu na kojoj su prisustvovali i ministar zdravlja Alen Berse i ministar ekonomije Gi Parelin.

Predsednica Somaruga je istakla da „možemo da krenemo sa ublažavanjem mera, ali ne smemo da ugrozimo ono što smo postigli. Savezna vlada traži od stanovništva da nastavi sa poštovanjem pravila higijene i socijalne distance“.

Što se tiče otvaranje restorana i ostalih ugostiteljskih delatnosti, potrebna je strategija korak po korak za postepeno otvaranje. Za taj sektor odluka još uvek nije doneta, ali nije isključeno da ukoliko bude bilo uslova, možda budu otvoreni i 8. juna. Takođe još uvek nema odluke o manifestacijama i velikim društvenim događajima koji su predviđeni za ovo leto.

Član Savezne vlade i ministar zdravlja Alen Berse izjavio je da „Moramo nastaviti oprezno, zabrana okupljanja ostaje na snazi“, što se tiče kontakta između različitih generacija ministar je ponovio da je to „teška tema, i da trebamo da budemo oprezni. Starije osobe spadaju u osetljive kategorije i za sada će ostati važeće mere. Sve dok nema vakcine, moramo ostati
oprezni“.

Takođe još uvek nema odluke o manifestacijama i velikim društvenim događajima koji su predviđeni za ovo leto. Predsednica Švajcarske je dodala da je „dosad preduzete mere stanovništvo razumelo. Zbog toga imamo ovo prvo ublažavanje restriktivnih mera, koje je od suštinskog značaja za privatni, društveni i ekonomski život zemlje. Moramo planirati šta ćemo raditi i kako ćemo se ponašati ovog leta. Sve mora da bude usaglašeno sa različitim sektorima i planirati kako poštovati pravila“. Na primer, „ne znamo kakva će biti situacija sa bazenima. nastojimo da nađemo alternative i nastavićemo taj put.

Na pitanje kada će biti ponovo otvorene granice, predsedica je odgovorila da su „pregovori u toku i da će se odluke donositi zajedno sa ostalim državama“.

Predsednica je ponovila i podsetila da će ukoliko dođe do ponovnog pogoršanja situacije Savezna vlada „morati da vrati sve restriktivne mere“, ne smemo da dozvolimo da imamo situaciju „stani i kreni, to nije dobro ni za ekonomiju ni za društveni život“.

Simoneta Somaruga: “Nismo previše oprezni, već realni”

© Beat Mumenthaler

Predsednica Švajcarske Konfederacije Simoneta Somaruga, komentariše mere koje je preduzela Savezna vlada.

Ublažavanje izolacionih mera koje su uvedene kako bi se ograničili širenje koronavirusa, mora biti praćeno planom zaštite. Izjavija je Somaruga, za nedeljnu štampu. Pretpostavka je da ne bi trebalo biti daljih povećavanja slučajeva infekcije. 

Prema rečima predsednice jedna od zaštitnih mera koja će se morati uzeti u obzir je upotrba maski. Koja za SonntagsBlick takođe postavlja pitanje kojiko testova je neophodno obaviti.

Nema totalne blokade

Somaruga sa druge strane kategorički isključuje hipotezu o potpunom izoliranju rizičnih grupa, kako to predlažu neki ekonomski krugovi. “To je veoma veliki broj ljudi”. Pre svega to je stanovništvo starije od 65 godina. Posle njih to su ljidi koje već boluju od neke druge bolesti kao što je karcinom, dijabetis ili visokog krvnog pritiska. “Ne možete sprečiti da sve ove kategorije imaju pristum spoljnom svetu”.

Realne Mere

Predsednica ne može da kaže da li je dostignut “piko” — vrhunac infekcija. Dodajući da ja Savezna vlada “nije bila previše oprezna niti neoprezna u preduzetim merama, već realna”.

Ekonomska pomoć

Da bi prevazišli krizu, Vlada garantuje “istorijski visoke sume” kako bi se osiguralo da plate mogu u dalje da se isplaćuju i da je dostupna likvidnost. “Ali vremena su još uvek teška. Ako ekonomija doživi udar van Švajcarske, i Švajcarska će biti pogođena”. U tom kontekstu, “Bern je reagovao brzo. Skoro da nijedna druga Vlada nije bila tako brza”. Isto se odnosi i na kantone.

Međutim, “zemlji će trebati snaga za oživljavanje ekonomije”. U tom pogledu, Somaruga obećava, na primer, ulaganja milijarde franaka za održavanje železnica. “Takođe želimo da promovišemo i obnovljivu energiju i rekosntukcije zgrada, što će garanotovati nabavke i nova radna mesta.”

Kao orkestar – Zvanična fotografija Saveznog veća za 2020. godinu

«Cancelleria federale svizzera»

Povodom početka nove 2020. godine Savezna kancelarija objavila je službenu fotografiju Saveznog Veća za 2020. godinu.

Slika prikazuje ministre i kancelara kao jedan orkestar. Fotografiju su realizovali Aneta Boutlier (Annette Boutellier) i Jošiko Kusano (Yoshiko Kusano) i naručena je od predsednice Konfederacije Simonete Somaruge.

Tema fotografije Saveznog veća za 2020. godinu je politička interakcija i značaj kulture u Švajcarskoj. Fotografija prikazuje Savezno veće kao orkestar, predsedavajuća Simoneta Somaruga ističe da je svaka sednca Saveznog veća kao dobar koncert, na kome svaki član daje sve od sebe.

Zvanična fotografija Saveznog veća odštampana je u 60.000 primeraka i može se preuzeti ili naručiti sa sajta www.admin.ch.

Kratki video prikazuje i kako je nastala fotografija.

«BUNDESART» – umetnička fotografija Saveznog veća za 2018. godinu

Klikom na fotografiju možete videti animaciju (© admin.ch)

Fotografija Saveznog veća za 2018. godinu je zajednički rad dvojice umetnika iz Friburga, fotografa Stefano Šmuc (Stéphane Schmutz) i umetnika Mišela Kotinga (Michel Cotting). Na fotografiji je predstavljeno sedam članova Švajcarske savezne vlade i saveznog sekretara koji poziraju ispred pozadine na kojoj su tipično švajcarske ilustracije u stilu stripa. U animiranoj varijanti fotografije ilustracije na pozadini se pokreću.

“Cilj je da se na umetnički način ilustruje velika raznovrsnost u maloj Švajcarskoj”, objašnjava Stefane Šmuc opisujući svoj projekat. Mišel Koting je rukom dizajnirao svaki pojedinačni deo stripa koje je na kraju kopmpjuterom montirao u jednu celinu.

Zvanična fotografija je štampana u 55.000 prmeraka i od 3. januara će biti dostupna na šalterima zgrade Saveznog palamenta. Takođe moguće je naručiti ili preuzeti klikom na www.admin.ch

«BUNDESART» – umetnička fotografija Saveznog veća za 2018. godinu

Fotografija Saveznog veća za 2018. godinu je zajednički rad dvojice umetnika iz Friburga, fotografa Stefano Šmuc (Stéphane Schmutz) i umetnika Mišela Kotinga (Michel Cotting). Na fotografiji je predstavljeno sedam članova Švajcarske savezne vlade i saveznog sekretara koji poziraju ispred pozadine na kojoj su tipično švajcarske ilustracije u stilu stripa. U animiranoj varijanti fotografije ilustracije na pozadini se pokreću.

“Cilj je da se na umetnički način ilustruje velika raznovrsnost u maloj Švajcarskoj”, objašnjava Stefane Šmuc opisujući svoj projekat. Mišel Koting je rukom dizajnirao svaki pojedinačni deo stripa koje je na kraju kopmpjuterom montirao u jednu celinu.

Zvanična fotografija je štampana u 55.000 prmeraka i od 3. januara će biti dostupna na šalterima zgrade Saveznog palamenta. Takođe moguće je naručiti ili preuzeti klikom na www.admin.ch

Ignazio Cassis izabran za novog člana Savezne vlade

AFP PHOTO / POOL / PETER SCHNEIDER

Nakon 18 godina kanton Tićino je dobio svog direktnog predstavnika u Saveznoj vladi, 117. u istoriji Švajcarske, novi član Savezne vlade je Ignazio Cassis koji je izabran na mesto koje je ostalo upražnjno nakon ostavke Didiera Bukhaltera.

Nakon drugog kruga glasanja Ignazio Cassis je izabran sa 125 glasova, ostala dva kadnidata takođe ispred PLR, koja su bila u trci za upražnjeno mesto Maudet i Moret osvojili su 90 i 28 glasova. “Radiću marljivo” izjavio je novoizabrani član Savezne vlade u svom prvom govoru u kojem je istovremeno i prihvatio novu ulogu (na sva četiri nacionalna jezika). Nakon toga je položio zakletvu na Švajcarski Ustav podizanjem tri prsta uvis.

Zanimljivost

Novi Savezni ministar Ignazio Cassis – kao i njegove kolege imaće neto godišnju platu od 445.163 švajcarskih franaka, na koji se dodaje i dodatak za troškove od 30.000 franaka. Savezna vlada takođe plaća i troškove telefona, dok televizijku pretplatu (Bilag) plaćaju sami članovi vlade.

Svaki član Savezne vlade, kao i Savezni sekretar imaju pravo na dva vozila, jedno svečano i jedno za svakodnevnu upotrebu. Takođe dobijaju i godišnju voznu kartu za prvu klasu (prevoz koji najveći broj ministara najčešće koristi).

“Zakon o čokoladi”: kako Švajcarska “beži” Svetskoj trgovinskoj organizaciji

(Ruedi Widmer)

Švajcarska na svakih uloženih dva franaka u inostranstvu zarađuje malo više od jednog. Zbog tog razloga se sauzima na internacionalnom nivou kako bi se ukolinile trgovinske barijere. U isto vreme ona štiti svoju poljoprivredu sa rekordnim tarifama i subvencijama. Do sada je uspevala da primeni pravila i norme Svetske trgovinske organizacije (STO), na način kako bi se izbegla žalba.

Švajcarska je jedna od zemalja koje masovno podržavaju njihovu poljoprivrednu proizvodnju. S vremena na vreme zbog tih razloga je izlažena kritikama STO. To je bio slučaj nedavno sa Zakonom o čokolade, koji koristi kako bi kompenzovao visoke cene osnovnih poljoprivrednih proizvoda, kako u pogledu uvoza, tako i u pogledu izvoza prerađevina.

Sporazuma o poljoprivredi STO će zabraniti na tri godine bilo kakvu podršku izvoza, što Švajcarsku obavezuje da revidira spomenuti zakon. Do sada, na osnovu ovog zakona, Savezna vlada uplaćuje skoro 100 miliona franaka godišnje za izvoznike poljoprivrednih proizvoda, kako bi im na taj način pomogli da nadoknade razliku između švajcarskih cena za mleko i žitarice, u odnosu na one međunarodne.

Zvanično, vlada pokazuje svoju spremnost da ukine subvencije predviđene Zakonom o čokoladi. U tom slučaju, bez državne pomoći, mnogi izvoznici mogu da odluče da presele svoje aktivnosti u inostranstvo. Vlada je stoga pronašla novo rešenje koje bi poštovaloe pravila STO i istovremeno izbegne odlazak izvoznika.

Izvoznici bi dobili olakšice za uvoz mleka i žitarica, koje bi bile izuzete od poreza. Subvencije se nebi više uplaćivale izvoznicima već direktno poljoprivrednicima, koji bi dobili 70 miliona franaka godišnje, kao i premije od 3 centa po kilogramu mleka i žitarica.

Da bi osnovni proizvodi ostali sa konkurentni, izvoznici i poljoprivrednici bi trebalo da se međusobno dogovore kako nameravaju da pokriju razliku između domaćih cena i onih koje se primenjuju na međunarodnom nivou.

Doris Leuthard izabrana za predsednika Švajcarske konfederacije

REUTERS/Ruben Sprich

Doris Leuthard, inače iz redova PPD, počela je svoj govor na italijanskom jeziku, tvrdeći da je počastvavana ovim, za nju drugim po redu imenovanju. Dodala je da da će svu svoju snagu i napore usmeriti za Švajcarsku i njene građane.

Buduća predesdnica je nakon toga nastavila svoj govor na nemačkom i francuskom jeziku, navodeći izazove sa kojima se susreće Švajcarska, u pogledu međunarodnih događaja koji mugu imati uticaja na Konfederaciju, kao Brexit, digitalizacija, promene u SAD i migracija.

Švajcarski predsednik – Primus inter pares

Funkcija predsednika konfederacije je pokrevina na godišnjem nivou od strane članova vlade (ministara), uzimajući u obzir staž i starost.

Predsednički mandat traje godinu dana i on ne podrazumeva posebna ovlašćenja u odnosu na ostale ministre.

Predsednik Švajcarske vodi sednice Vlade i obavlja uglavnom predstavničke funkcije, u smislu prijema, konferencija i manifestacija.

Istakavši da “naša zemlja stoji dobro”, Lauthard je potvrdila da Švajcarska ekonomija može ostati jaka samo uz bilatelarne sporazume, socijanim programom koji funkcioniše, ne zaboravljajući istraživanja i obuku. Ministarka je takođe govorila u korist reforme penzionog sistema i borbi protiv klimatskih promena.

Doris Leuthard ima 53 godine i poreklom je iz kantona Argau, jako je poštovana zbog svojih govorničkih kvaliteta, a pored nemačkog i francuskog, ona tečno govori italijanski i engleski jezik.
Sa obzirom na veličinu resora kojim upravlja, životna sredina, saobraćaj, energetika i komunikacije, veoma je upoznata sa svim aktuelnim temama.

Odakle dolazi dva miliona stranaca koji žive u Švajcarskoj?

©Mattias Adolfsson / Magazine cover made for "Die Weltwoche"

Švajcarska je jedna od zemalja sa najvećim procentom stranaca 24,3% u 2014. godini. Više od 80% dolazi iz evropskih zemalja, tačnije, nemci, italijani, portugalci i francuzi sami čine skoro polovinu svih stranaca u Švajcarskoj. Zemlja porekla stranaca u švajcarskoj u procentima:

  • Italija 15,3%
  • Nemačka 14,9%
  • Portugal 13,1%
  • Francuska 5,8%
  • Kosovo* 4,9%
  • Španija 3,9%
  • Srbija 3,9%
  • Turska 3,5%
  • BJR Makedonija 3,1%
  • UK 2%
  • Austrija 2%
  • BiH 1,6%
  • Hrvatska 1,5%
  • Rusija 0,7%
  • Rumunija 0,5%
  • Bugarska 0,2%

Švajcarska zauzima prvo mesto u Evropi kada se posmatra priliv imigranata. Sa godišnjim prosekom od 20 novih dolazaka na svakih 1000 stanovnika, Švajcarska je ubedljivo ispred Francuske (5,1), Nemačke (8,4), Engleske (8,2) i Španije (6).

Veliki priliv imigranata nije jedini razlog visokog procenata stranaca u Švajcarskoj populaciji. Jedan od razloga je i jako komplikovana procedura naturalizacije. Stranci rođeni u Švajcarskoj ne dobijaju automatski Švajcarsko državljanstvo. Takođe, zbog komplikovane procedure, mnogi stranci ne žele da prolaze kroz proceduru naturalizacije. Prema podacima Saveznog zabvoda za statistiku, 2014. godine bilo je 388.700 osoba sa stranim državljanstvom, a koje su rođene u Švajcarskoj, što je jedna petina od ukupnog broja stranaca koji žive u Švajcarskoj.

*Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

Srpske knjige u Sent Galenu

Na inicijativu Danijele Stanković, člana Udruženja srpskih pisaca u Švajcarskoj, realizovana je i uručena donacija knjiga biblioteke “Milutin Bojić” iz Beograda, gradskoj biblioteci Sent Galena koja sadrži više od sto naslova na srpskom jeziku. Knjige su uručene gospođi Loreni Ianzito, koja vodi sektor Libra-forum namenjen knjigama na stranim jezicima.

– Raduje me ovakav vid međunarodne saradnje, jer članovi mogu da čitaju zanimljive knjige osim na nemačkom, i na svom maternjem jeziku, a ovim se povećava fond i nudi širi izbor za čitaoce.

Zahvaljujemo se biblioteci “Milutin Bojić” iz Beograda i derktoru Jovici Krtiniću na poklonu. Trudićemo se da čitaoce u Beogradu obradujemo naslovima popularnih švajcarskih pisaca na nemačkom jeziku – rekla je Lorena Ianzito.

Ona je pozvala sve zainteresovane da se uključe u aktovnosti koja biblioteka nudi učlanjenjem i naglasila je da je članstvo za decu besplatno. Biblioteka u St. Galenu u svom dečijem odeljenju ima popularne knjige za decu i na srpskom jeziku i brojne radionice.

– Smatram da negovanje sosptvene kulture i jezika otvara mogućnost za upoznavanje švajcarske kulture i popularnih pisaca i da ih treba predstaviti srpskom čitalačkom miljeu, kako u dijaspori tako i u matici. Svako od nas bi trebao da neguje u sebi taj avanturistički duh da upoznaje druge nacije. Nepoznavanje tuđih običaja i tradicija je upravo najveći uzrok nerazumevanja među ljudima, a knjiga i čitanje je najlakši način da upoznate lepote određene zemlje – napomenula je Nina Stanković.

POSLEDNJE VESTI