Saradnja Srbije sa Švajcarskom u oblasti železničkog saobraćaja

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović razgovarao je danas, tokom radne posete Švajcarskoj, sa saveznom ministarkom za zaštitu životne sredine, saobraćaja, energije i komunikacije te zemlje Simonetom Somarugom.

Momirović je tom prilikom poručio da će se nastaviti rad na elektrifikaciji određenih deonica u Srbiji, pri čemu će se razmotriti i opcije nabavke novih hibridnih vozova iz Švajcarske koji imaju i elektro i baterijski pogon za one deonice koje nisu elektrifikovane.

On je preneo da se investicije u razvoj železnica u Srbiji ogledaju kroz nabavku novih brzih vozova iz Švajcarske, kao i kroz uvođenje novih linija i širenje mreže pruga koje će biti elektrifikovane.

Prema njegovim rečima, najpre će početi radovi na elektrifikaciji pruge od Niša do Dimitrovgrada (Bugarske), a opredeljena su sredstva i za elektrifikaciju železničkog „Moravskog koridora” od Stalaća do Kraljeva.

Na ovaj način, kako je objasnio, ceo jug Srbije će moći da koristi barsku prugu sa značajnim novčanim i vremenskim uštedama.

Tokom radne posete Švajcarskoj, ministar je zajedno sa direktorima kompanija „Srbija voz”, „Infrastruktura železnica Srbije” i „Srbija kargo“ posetio kompaniju „SBB“ – Švajcarsku federalnu železnicu .

Tom prilikom, održan je sastanak sa direktorom za putnički prevoz i članom borda direktora ove kompanije Linusom Loserom o tome kako da se železnički transport u Srbiji reorganizuje i učini efikasnijim.

Visoke cene u Švajcarskoj, zabrinutost zbog energenata

Ambasador Srbije u Švajcarskoj Goran Bradić rekao je da je ekonomska situcaija u toj zemlji stabilna, ali da zabrinutost izazivju cene goriva i snabdevenost energentima, dok srpski građani koji žive u toj zemlji kažu da je najviše poskupelo meso, mlečni proizvodi, voće i povrće.

Ambasador Bradić ocenio je da je situacija sa energentima u toj zemlji neizvesna i da brine švajcarsku vladu kao i građane.

„Energetska situacija izaziva glavobolje i švajcarskim političarima, i vladi, a i samom stanovništvu. Već su počeli da stižu novi računi koji su uvećani od pet, pa do sto odsto u zavisnosti od toga u kojem kantonu žive i da li za grejanje koriste struju, lož ulje ili gas”, rekao je ambasador za Tanjug.

Naveo je da se 25 odsto stanovništva greje na lož ulje, isto toliko na gas, a ostatak za grejanje koristi daljinsko grejanje i ostale izvore energije.

Bradić je istakao da su u Švajcarskoj na mrežu priključene četiri nuklearne elektrane, dok je peta isključena pre više od godinu dana, tako da je zemlja upućena na uvoz električne energije.

Kada je u pitanju gas on je kazao da u „energetskom miksu” prirodni gas učestvuje sa 15 odsto, od čega je 50 odsto ruski gas.

Ocenio je da će život preko zime u Švajcarskoj zavisiti, kako od klimatskih uslova, tako i od situacije u Evropi, te da su građani pripremljeni na različite scenarije.

„Švajcarska vlada napravila je plan od tri stepena. Prvi plan odnosi se na uštedu energije i to su apeli firmama i stanovništvu kroz različite mere. Kampanja slična kao što je u Srbiji, da se negde odvrne sijalica, da se stave niskoenergetske sijalice i da se isključi grejanje u prostorijama gde ono nije neophodno”, kazao je Bradić.

Istakao je da je drugi plan već stupio na snagu i on podrazumeva da sve firme, kompanije i proizvodni pogoni koji imaju mogućnost da sa gasa pređu na mazut i lož ulje to urade što pre, odnosno da svi oni koji imaju dvostruko grejanje gas zamene alternativnim načinima grejanja.

Prema njegovim rečima treći plan predviđa najgori scenario, po kome bi morala da se snizi temperatura u stanovima i svim prostorijama, iz čega bi, naravno, bile izuzete škole, bolnice i domovi za negu starih i bolesnih.

Bradić je kazao da te mere nisu mnogo drugačije nego u ostalim zemljama Evrope i da će se one sprovoditi u zavisnosti od energetske situacije u zemlji.

Na pitanje koji su proizvodi najviše poskupeli, ambasador je kazao da je situacija, kada se uđe u prodavnicu, „šarenolika” i naglasio da su neki proizvodi poskupeli 50 odsto, neki 90 odsto, dok je nekima cena ostala nepromenjena.

Naveo je da je na pumpama gorivo od 1,9 do 2,4 franka za dizel i benzin što je nešto skuplje u odnosu na Austriju, Nemačku ili Italiju.

„To nije fiksno i dešava se da cene tokom vikenda variraju, ali ne u velikim procentima”, kazao je Bradić.

Na pitanje koliko su naši ljudi koji žive u Švajcarskoj zabrinuti zbog čitave situacije, ambasador je kazao da je ekonomska situacija u toj zemlji stabilnija nego u susednim zemljama EU, ali da ljudi imaju noramalan nivo bojazni za sebe i porodicu, te racionalno raspolažu novcem i vode računa o potrošnji.

Iako Švajcarska nema veliku inflaciju u odnosu na druge zemlje, prema rečima ambasadora međugodišnja inflacija je smanjena sa 3,5 odsto na 3,3 odsto, građani se ipak žale da su osnovne životne namirnice poskupele.

Mleko u Švajcarskoj košta 1,7 franaka, odnosno 204 dinara, vekna hleba od 1,6 do dva franka, što je od oko 192 dinara do 240 dinara, pirinač do tri franka ili do 360 dinara, a recimo, cena tropskog voća je od 3,5 do četiri franaka (od oko 420 do 480 dinara), dok je cena jabuke od četiri do sedam franaka, između 480 dinara i 800 dinara.

Sagovornica Tanjuga Mirjana Matović, koja radi u Švajcarskoj rekla je da je u toj zemlji najviše poskupelo meso, dok su cene ostalih životnih namirnica ostale nepromenjene.

Prema njenim rečima nestašica nema i snabdevenost u prodavnicama je odlična.

Dodala je da na njen budzet utičcu visike cene goriva, jer svaki dan vozi kola.

Matović je rekla da se pridržava mera štednji koje su na snazi u Švajcarskoj.

„Trudim se da veš perem nedeljom, kad je struja jeftinija. Ovde je uvek dobar standard, možda malo budzet mora drugačije da se organizuje, ali ovde možemo lepo da živimo”, kazala je Matović.

Marković Slobodanka rekla je da je primetila da su u Švajcarskoj značajno poskupeli mleko i mlečni proizvodi, hleb, koji je inače u toj zemlji skuplji nego u drugim zemljama, ali i povrće i voće.

Zorica Bijeljić kaže da u kupovinu ide njen suprug i da zna da je sve poskupelo, ali da nije sigurna u kojoj je to meri.

„Mislim da su svi zabrinuti zbog svetske situacije i da se poskupljenja odražavaju na recimo, četvoročlane porodice. Cene i dalje rastu, tako da mora da se stegne kaiš”, rekla je Bijeljić.

Bračni par Angelkovski rekao je da se na njihov budzet najviše odražavaju cene goriva, „koje se polako vraćaju u normalu, ali ne na nivo koji je bio ranije”.

Oni su rekli da nisu primetili da su se cene osnovnih životnih namirnica značajno promenile u odnosu na ranije.

Goveđe meso u Švajcarskoj košta od 25 do 70 franaka, svinjetina bez kostiju od 17 do 40 franaka, piletina od sedam do 15 fanaka, a smrzniti filti ribe koštaju izeđu 10 i 25 franaka.

Nastavak uspešne privredne saradnje sa Švajcarskom

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa generalnim direktorom Ženevske privredne komore (CCIG) Vinsentom Subilijeom o nastavku već uspešne saradnje, privlačenju novih investitora i promociji poslovnih mogućnosti Srbije.

Brnabić je sagovornike upoznala sa dobrom poslovnom klimom u Srbiji i predstavila privredne oblasti koje su pogodne za ulaganja, a akcenat je stavljen na digitalizaciju, veštačku inteligenciju i biotehnologiju.

Premijerka je posebno ukazala i na pogodnosti dostupne stranim ulagačima.

Ona je podvukla da je Švajcarska među vodećim investitorima u Srbiji u oblasti informacionih tehnologija, budući da ta oblast u našoj zemlji ima veliki potencijal za razvoj.

Predsednica Vlade je posebno ukazala na značaj biotehnologije kao perspektivne oblasti saradnje sa kompanijama iz Ženeve.

Prema njenim rečima, stručnjaci iz Srbije mogu mnogo da nauče od kolega iz Švajcarske kada je reč o toj oblasti, a u prilog tome govori i to što Srbija razvija okruženje za razvoj biotehnologije.

Sublije je rekao da Srbija, kao napredna ekonomija, može značajno da doprinese daljem unapređenju poslovnih mogućnosti ženevskih kompanija koje žele da investiraju i da je zato njegova misija da podstiče i olakšava tim kompanijama da dođu i da to i učine.

Sastanku u Vladi Srbije prisustvovali su ambasador Švajcarske Urs Šmid i predsednik Švajcarsko-srpske trgovinske komore Majo Mićović.

Jačanje privredne i investicione saradnje Srbije i Švajcarske

Predstavnici Švajcarsko-srpske privredne komore (SSCG) i Ženevske komore za privredu, industriju i usluge (CCGF) potpisali su Memorandum o razumevanju između te dve institucije.

Ambasador Republike Srbije u Švajcarskoj Goran Bradić zahvalio je direktoru Ženevske komore za privredu, industriju i usluge Vinsentu Subiliji i predsedniku Švajcarsko-srpske privredne komore Maju Mićoviću na pozivu i mogućnosti da na skupu, koji je bio posvećen Srbiji kao zemlji u fokusu za švajcarske privrednike, iznese ocene o bilaterlanim odnosima dve države, kao i najvažnije podatke o ekonomskim rezultatima naše zemlje.

Bradić je ocenio da su bilateralni odnosi stabilni, dinamični, svobuhvatni i veoma dobri – kako na političkom planu, tako i u oblasti privrede, nauke i tehnike, dualnom obrazovanju, energetici, kao i na drugim poljima.

Ambasador Bradić je ukazao da su robna i razmena usluga u protekle dve godine zabeležili rast od 16,3 % (2021.), tj. 5,4% (2020.), uprkos pandemijskim ograničenjima, te da je volumen u trgovinskoj razmeni u miniloj godini dostigao ukupno 1,3 milijarde evra.

Ukazao je da su privreda i građani u Srbiji dobili ukupnu pomoć države od 8,8 milijardi evra za ublažavanje ekonomskih posledica izazvanih globalnom virusnom pandemijom, pri čemu je javni dug na nivou od 52% BDP ostao znatno ispod Mastrihtskih kriterijuma.

Naglasio je da će srpska privreda – posle rekordnog rasta u minuloj godini od 7,5% – nastaviti u ovoj i narednoj godini da raste značajnim stopama, kao i da je nastavljen trend u privlačenju stranih direktnih investicija, koje su 2021. godine iznosile 3,9 mlrd. evra. Istakavši da je strateški spoljno-politički cilj Srbije punopravno članstvo u EU, uz ubrzanje neophodnih društvenih reformskih procesa, kao i istovremeno jačanje stabilnosti i saradnje sa zemljama u regionu, Bradić je zaključio da je u proteklih nešto manje od tri godine ostvaren i značajan napredak u okviru inicjative „Otvoreni Balkan“.

Predstavnici nekoliko švajcarskih firmi – koji se bave proizvodnjom hrane, nameštaja, kao i IK uslugama u Srbiji – izneli su svoja iskustva i razloge zbog kojih su Srbiju izabrali za sedište poslovnih aktivnosti.

Manifestaciji su prisustvovali i šef Stalne misije Republike Srbije pri UN u Ženevi ambasador Dejan Zlatanović, kao i prvi sekretar Ambasade Bojan Stojanović.

Predstavljen plan saradnje Švajcarske i Srbije za naredne tri godine

Donatorska podrška Švajcarske u procesu evrointegracija, doprinosu održivom i inkluzivnom rastu i podsticanju demokratskih procesa u Srbiji nastaviće se i u narednim godinama, poručeno je na svečanosti povodom predstavljanja plana saradnje dve zemlje u periodu od 2022. do 2025. godine.

Na svečanosti koja je održana u Beogradu prisustvovali su Nj.e Urs Šmid, ambasador Švajcarske u Srbiji, ministarka privrede Anđelka Atanasković, šef razvojne saradnje Ambasade Švajcarske u Srbiji Rihard Koli, pomoćnica ministra prosvete za dualno obrazovanje Gabrijela Grujić, kao i mnogobrojni predstavnici EU i Vlade Srbije.

Događaj je organizovala Švajcarska ambasada kako bi se predstavio program investicija kojim će Švajcarska pružiti pomoć Srbiji u podizanju životnog standarda i usklađivanju sa evropskim vrednostima.

Ministarka Atanasković navela je da je Švajcarska jedna od pet zemalja sa najvećim neto ulaganjima nerezidenata u Srbiju.

“Danas švajcarske firme zapošljavaju u Srbiji preko 12.000 radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prva dva meseca ove godine iz Srbije je u Švajcarsku ostvaren izvoz od 18,9 miliona evra, što predstavlja rast od 18,9 odsto u odnosu na prošlu godinu”, navela je Atanasković.

Ona je dodala da je u istom periodu uvoz iz Švajcarske dostigao iznos od 86,6 miliona evra.

Atanaskovićeva je takođe kazala da prostor za dalje unapređenje saradnje dve zemlje postoji i da se on može prepoznati kroz rast priliva švajcarskih investicija, posebno kroz grinfild projekte, ali i veći obim učešća u procesu privatizacije preduzeća.

“Trenutno radimo na unapređenju nadzora nad radom javnih preduzeća, a Ugovor o donaciji nove informacione platforme između Ministarstva privrede i švajcarskog Sekretarijata za ekonomske poslove biće potpisan u petak 13. maja”, najavila je ministarka privrede.

Takođe, zahvalila je na podršci Švajcarske tokom epidemije korona virusa, kada se, kazala je, pored borbe za zdravlje, vodila i bitka za očuvanje privrede, radnih mesta i ekonomske stabilnosti Srbije.

Podsetila je i da je švajcarski parlament u jeku pandemije produžio program sveobuhvatne saradnje sa Srbijom, reprezentujući kontinuitet izvrsnih odnosa i ekonomskog partnerstva utemeljenog na međusobnom poverenju.

Ambasador Šmid rekao je da je švajcarsko-srpski program saradnje deo Nove strategije Međunarodna saradnja 2021 – 2024, koji je usvojio švajcarski parlament 2020. i koji sadrži osnovne parametre za međunarodnu saradnju Švajcarske na globalnom nivou.

Šmid je naveo da je finansijski okvir koji je postavio parlament njegove zemlje oko 13 milijardi švajcarskih franaka bespovratnih sredstava, što je više od 12,5 milijardi evra.

Digitec Galaxus otvara dodatna radna mesta u Beogradu

Kako Digitec Galaxus piše na svom portalu, najveća online prodavnica u Švajcarskoj otvara nova radna mestu u Beogradu. Dva nova tima za softverski razvoj u oblasti sistema korisničkog servisa i održavanja proizvodnih podataka počinju uskoro sa radom u srpskoj metropoli. 

Digitex Galaxus već posluje od 2016. godine u Beogradu sa oko 300 zaposlenih. Kao razuman korak, navodi se u saopštenju, vidi se dalji tehnički razvoj u oblastima, gde su radnici u Srbiji bili već odgovorni. Aleksandar Zabunović, glavni menedžer Digitec Galaxusa u Srbiji, objašnjava kako u Srbiji postoje mnogobrojni dobri univerziteti i visokoobrazovani mladi IT stručnjaci i veruje da će Beograd pored Ciriha postati novi razvojni centar švajcarske kompanije. 

Digitec Glaxus naglašava u saopštenju da Cirih ostaje glavni centar i da ne izmešta radna mesta iz Švajcarske u Srbiji, već otvara nova radna mesta.

Samit poslovne dijaspore u Cirihu

Udruženje srpskih privredinka Švajcarske (USPŠ), održaće 13. i 14. maja 2022. godine Samit poslovne dijaspore u gradskoj hali Dietikon pored Ciriha (Stadthalle Dietikon).

Ciljevi Samita su podrška srpskim kompanijama u Švajcarskoj, kao i podsticanje ekonomskog razvoja i saradnje između dijaspore i Matice. 

Tokom dva dana trajanja Samita, u okvoru Privrednog sajma i Ekonomskog foruma sastaće se švajcarske i srpske kompanije iz sektora energetike, informacionih tehnologija, medicine i nekretnina.

Na Ekonomskom forumu govoriće se o informacionim tehnologijama, preciznije na temu kako će dijaspora i pandemija podstaći srpsko-švajcarsko preduzetništvo, kao i o Blockchain-u i njegovim tehnološkim izazovima i mogućnostima, NFTs-u i o projektu Limos4. 

Deo Foruma biće posvećen i medicini, na kome će se prisutnima obratiti Dr. Vladimir Cmiljanović, osnivač Swissrocekts & Rocketvax, koji će govoriti o razvoju druge generacije vakcina protiv Covid-19. Dok će o razovju poslovanja u digitalnom zdravstu govoriti stručnjak i gostujući govornik iz kompanije Veemedo.

Investicije i smernice za izgradnju solarnog parka, kao i o implementaciji regulatornog modela kantona Cirih u energetskom sektoru, biće jedna od tema energetskog dela Foruma. 

Na Forumu će se govoriti i o aktuelnoj situaciji nekretnina u Švajcarskoj, kao i o švajcarskom projektu Swiss Residence — King’s Fountain Dedinje u Begradu.

Samit će otvoriti Ambasador Republike Srbije u Bernu, Nj.E. gospodin Goran Bradić, zajedno sa Oliverom Bertšingerom (Oliver Bertschinger) ispred SEC Privredne komore Švajcarska — Centralna Evropa.

Četvriti po redu Samit srpskih privredinka biće održan nakon pauze zbog pandemijskih restrikcija. Prethodni Samiti su održani 2016., 2017. i 2018. godine.

Detaljnije informacija o Samitu kao i ažuriranu agendu, možete pronaći na sajtu Udruženja srpskih privrednika Švajcarske, i na www.summit2022.ch

Štadler zainteresovan za otvaranje fabrike u Srbiji

Kompanija je zainteresovana za nove projekte u Srbiji, kao i otvaranje fabrike transformatora.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić je u Geozavodu razgovarao sa delegacijom Štadlera na čelu sa vlasnikom kompanije Peterom Špulerom, sa kojim je memorandum između Štadlera i Vlade Srbije, potpisao ministar građevinarstva Tomislav Momirović.

Memorandum predviđa značajnu finansijsku pomoć Štadlera Železničkom muzeju, a namenjena je razvoju i promociji muzeja.

Štadler, jedan od svetskih lidera u proizvodnji šinskih vozila od kojeg će Srbija nabaviti tri voza za brzu prugu, zainteresovan je i za otvaranje fabrike transformatora u Srbiji, kao i za dugoročnu stratešku saradnju u smislu prodaje vozova našoj zemlji.

Takođe, tema razgovora bila je i potencijalni plasman njihovih proizvoda Srbiji i zemljama u regionu, a razgovaralo se i o mogućnosti da Štadler otvori fabriku voznih sredstava u Srbiji. Susretu je prisustvovala i premijerka Srbije Ana Brnabić,ministar finansija Siniša Mali, kao i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder, koji je prijatelj Petera Špulera.

U Geozavodu gostima iz Švajcarske predstavljena je Srbija kao investiciona destinacija.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infastrukture Momirović održao je prezentaciju o pravcima razvoja srpske železnice i potencijalima za saradnju sa kompanijom Štadler.

Takođe, tokom susreta sa delegacijom Štadlera predstavljen je i projekat Beograda na vodi.

Pored Petera Špulera, u delegaciji Štadlera su i njegov sin Lukas Špuler koji je aktivno uključen u poslovanje kompanije i tekuće projekte, zatim Željko Davidović, menadžer za prodaju Štadlera za centralnu i jugoistočnu Evropu, Srbin iz Mrkonjić Grada, kao i Anzgar Brokmejer (Ansgar Brockmeyer), zadužen za prodaju i marketing i zamenik generalnog direktora Štadlera, kao i ambasador Švajcarske u Beogradu Urs Šmid.

Špuler je, predstavljajući svoju kompaniju, rekao da imaju veoma kratak rok da isporuče Srbiji tri brza voza dabldekera, da je to za njih veoma izazovan posao, ali obećao da će sve biti završeno kako treba i na vreme.

Takođe, potvrdio je da ta kompanija traži lokaciju za izgradnju nove fabrike transformatora.

Ranije je najavljeno da će Štadler isporučiti Srbiji prvi brzi voz do kraja oktobra, a drugi i treći do kraja godine. Nabavka tri brza voza od Štadlera putem tendera vredna je 62 miliona

Srbin Željko Davidović iz Štadlera je rekao da mu je naročita čast što se obraća na tom skupu, pre svega, kao Srbin.

„Ovo je jedna potvrda uspeha Srbije u finansijskom smislu. Želeo bih da gospodin Peter Špuler napravi tu prvu fabriku za transformatore, a ako Bog da bude i sledeće“, istakao je Davidović.

Ministar Momirović je kazao tokom prezentacije da Srbija projektima za razvoj saobraćajne infrastrukture želi da poveže ceo region i da su započete velike investicije, od kojih je najveća kada je reč o železnici izgradnja brze pruge od Beograda do Budimpešte kroz Srbiju, čija će prva deonica od Beograda do Novog Sada biti gotova do kraja ove godine.

Ministar je izjavio tom prilikom Tanjugu da je ovo veliki dan za srpske železnice i ekonomiju, pošto je Štadler pokazao zainteresovanost da otvori dve fabrike u Srbiji.

„Kupili smo tri kompozicije Štadler vozova, koji su najboljih vozova koji postoje u Evropi i oni će stići u Srbiju do kraja godine, a u februaru će početi komercijalno da se koriste od Beograda do Novog Sada“, rekao je Momirović i podsetio da će ti vozovi ići brzinom od 200 kilometara na sat.

Dodao je da su ljudi iz Štadlera prepoznali potencijale Srbije i zato danas došli u Beograd.

„Pokazali su interesovanje da otvore dve fabrike ovde, jedna je fabrika vozova i voznih sredstava. Nama će svakako u narednim godinama biti potrebno još vozova“, istakao je Momirović.

On je kazao da je nakon tavorenja srpskih železnica od 2014. do 2019. kupljeno 48 novih voznih kompozicija i da se sada kupuju i tri brza voza.

Ministar je dodao da će i zemlje u regionu morati da nas prate kada je reč o razvoju železnice, kao i da će srpske železnice za kratko vreme, u jednom delu, izgledati kao železnice u Francuskoj i Austrij.

Momirović je kazao da će biti obnovljena i cela barska pruga u Srbiji.

Predsednik Vučić ranije je izjavio da jedva čeka puštanje u saobraćaj brze pruge od Beograda do Novog Sada, što će biti krajem februara i da sedne u brzi voz koji je Srbija kupila od švajcarske kompanije Štadler.

Vučić je rekao da će pruga biti završena i pre toga, ali da će se nakon završetka radova obavljati test vožnje.

Podsećanja radi, Srbija je 2014. godine, nabavila od Štadlera 21 elektromotorni voz za srpske železnice, koji su upotrebi na regionalnim prugama.

Povlači se serija novčanica švajcarskog franka

© Schweizerische Nationalbank

Nacionalna banka Švajcarske povućiće iz opticaja novčanice osme serije švajcarskog franka. Počevši od 30. aprila 2021. godine više neće važiti kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Osma serija novčanica švajcarskog franka

Izuzetak su plaćanja u Pošti i SBB/CFF/FFS koja će biti moguća do 30. oktobra 2021. godine.

Kako novčanice zameniti u Srbiji

Uzimajući u obzir novonastale okolnosti, odnosno kratak vremenski period od trenutka objave datuma povlačenja (28. april 2021.) do dana kada će novčanice biti povučene iz opticaja (30. april 2021.), Narodna banka Srbije želi da omogući dodatni vremenski period građanima da kod poslovnih banaka izvrše zamenu predmetnih novčanica bez naknade, odnosno poslovnim bankama da kod Narodne banke Srbije bez naknade mogu zameniti novčanice osme serije švajcarskog franka, navodi se u saopštenju NBS.

Narodna banka Srbije će od banaka primati ove novčanice bez uobičajene naknade za zamenu novčanica efektivnog stranog novca povučenih iz opticaja, zaključno sa 31. majem 2021. godine.

„Na taj način, bankama i ovlašćenim menjačima će biti omogućeno da takođe bez naknade od građana primaju novčanice osme serije švajcarskog franka na devizne račune, otkupljuju ih ili vrše zamenu za novčanice devete serije švajcarskog franka“.

NBS napominje da nakon povlačenja iz opticaja novčanica osme serije švajcarskih franaka, banke u Srbiji mogu, ali nisu u obavezi da vrše zamenu/otkup istih, dok ovlašćeni menjači u Srbiji mogu, ali nisu u obavezi da vrše otkup istih, a u slučaju da to čine, samostalno određuju uslove zamene/otkupa.

Preporučuje se građanima da polaganje na devizni račun, prodaju za dinare ili zamenu za devetu seriju novčanica švajcarskog franka obave što pre, ne čekajući krajnji rok a imajući u vidu da će bankama biti potrebno izvesno vreme za predaju novčanica osme serije Narodnoj banci Srbije, što znači da će i banke i ovlašćeni menjači prestati da primaju ove novčanice i pre 31. maja 2021. godine o čemu će samostalno odlučivati.

Nakon povlačenja iz opticaja, novčanice osme serije švajcarskog franka, kao i ranije povučene novčanice šeste serije, biće moguće zameniti bez vremenskog ograničenja na šalterima Nacionalne banke Švajcarske u Bernu i Cirihu, kao i u agencijama koje se nalaze u većim gradovima Švajcarske.

Novčanice povučene iz opticaja mogu se poslati i poštom na adresu centralne banke Švajcarske, a iznos koji predstavlja ukupnu nominalnu vrednost novčanica podnetih za zamenu uplaćivaće se na račun podnosioca.

Zbog optužbi da je rasistički Migors povukao iz prodaje „Mohrenkopf“

Najveći švajcarski lanac supermarketa Migros uklonio je iz svojih trgovina slatkiš Mohrenkopf (Moor’s Head) zbog brojnih kritika da širi rasizam.

U mnogim prodavnicama Migrosa protekla dva dana zabeležena je velika navala za ovim slatkišima nakon što je stiglo obaveštenje da više neće prodavati popularni proizvod švajcarske kompanije Dubler.

Ovaj potez Migrosa usledeo je nakon duge internet rasprave o čokoladnim poslasticama koja se pojavila usred aktuelnog svetskog talasa antirasizma nakon smrti Afroamerikanca Džordža Flojda.

Sumnje u rasističku pozadinu švajcarskog čokoladnog mančmeloua pokrenuo je anonimini korisnik Tvitera koji je podstakao više rasprava o poreklu imena ovog slatkiša i korporativne odgovornosti kompanije koja vređa svoje kupce prodavajući Mohrenkopf (Moor’s Head). Moor’s Head odnosi se na heraldički prikaz glave, obično tamnopute osobe, prikazane iz profila s trakom oko čela.

„Dragi Migros, molim vas da odmah uklonite ovaj proizvod iz svoje ponude. Taj naziv je izrazito rasistički i ne odgovara političkoj korektnosti“, napisao je na Tviteru jedan korisnik.

Nakon velikog odziva drugih korisnika, ovaj tvit je izbrisan, kao i anonimni nalog.

Novinar Kristijan Bek usprotivio se kritikama na račun švajcarskog slatkiša rekavši da nikada nije razmišljao o čovjeku sa tamnom kožom kao o „Mohrenkopfu“.

Drugi su celu raspravu okarakterisali kao „apsolutnu glupost“ govoreći da ne može odjednom sve biti rasističko. Neki su čak istakli da je, bez obzira na moralne implikacije naziva slatkiša, cela bura na Tviteru besplatna reklama za proizvođača čokolade, odnosno kompaniju Dubler.

POSLEDNJE VESTI