Reklama

Dan budućnosti sa srpskim studentima u Cirihu

0

Devetog novembra na Univerzitetu u Cirihu održano je predavanje o obrazovnom sistemu Švjacarske namenjeno učenicima srpskih dopunskih škola.

Učenici srpskih dopunskih škola u Švajcarskoj imali su priliku da od svojih sunarodnika, članova Udruženja srpskih studenata u Švajcarskoj čuju njihova iskustva u vezi sa školovanjem u Švajcarskoj kao i bitne informacije o obrazovnom sistemu koje im mogu pomoći pri izboru škole i zanimanja.

Nakon predavanja usledio je obilazak Univerziteta.

Sportski dan u Vilu (St. Galen)

0

U nedelju 16. juna u Vilu (kanton St. Galen) održane su četvrte po redu sportske igre za učenike koji pohađaju dopunsku školu na srpskom jeziku. Pozivu organizatora odazvalo se sedam škola iz sledećih mesta: Vajnfeldena, Roršaha, St. Galena, Bad Ragaca, Ucvila, Gosaua i Cuga. Oko 250 učenika takmičilo se u disciplinama kao što su: trčanje na 100 metara, trčanje sa štafetom, skok u dalj, preskakanje užeta, slobodna bacanja, bacanje kugle i fudbal. Prvo mesto osvojila je škola iz Cuga, koja će sledeće godine biti domaćin petih po redu sportskih igara. Drugo mesto zauzela je škola iz Gosaua, a treće škola iz mesta Vajnfelden.

Sportski dan za učenike dopunskih škola na srpskom jeziku organizovan je prvi put školske 2015/2016. godine u gradu Vinterturu (kanton Cirih) na inicijativu udruženja roditelja Istočne Švajcarske. Svrha održavanja sportskih igara je, uz sportsko nadmetanje škola, promocija rada škola i međusobno upoznavanje i druženje učenika i roditelja. Naredne školske godine domaćin je bila škola iz Vajnfeldena, kada je program obogaćen i sadržajima za roditelje. Školske 2017/2018. domaćin je bila škola iz Ucvila, koja je pored takmičarskih disciplina za decu, organizovala i raznovrstan program za roditelje. Na ovogodišnjim sportskim igrama za decu su bile orgaizovane i discipline zabavnog karaktera, kao što su: ubacivanje loptice u čašu s vodom, nošenje čaše vezanih očiju, zajedničko nošenje balona itd. Roditelji su mogli da se oprobaju u šahu, kartama, stonom tenisu i slobodnim bacanjima. Opšti utisak učesnika je da su igre svake naredne godine sve bolje organizovane. Organizatori su kao cilj ovogodišnjih igara istakli da žele ‘’da svako dete sa osmehom ode kući’’. Sudeći na osnovu raspoloženja dece i roditelja nakon završetka igara, cilj je u potpunosti ostvaren.

Prvi internacionalni višejezični festival u Bazelu

0

U Bazelu, organizovan je Prvi višejezični internacionalni festival za sve dopunske škole na teritoriji grada. Učešće je uzelo oko 30 škola, između ostalih, i srpska škola.
Na našim štandovima, deca i roditelji iz drugih jezičkih grupa, iz zemalja širom sveta, mogli su da nauče da pišu svoje ime ćirilicom, da probaju srpske specijalitete, koje su napravili roditelji naših đaka, a na bini smo, uz pratnju na harmonici našeg učenika Filipa, otpevali i pesmu “Hajde, Jano”.

Zajedno sa najmlađim članovima KUD-a “Kikac” iz Bazela, srpskom narodnom igrom, predstavili smo i srpski folklor. Srbiju smo predstavili na najlepši način!

Bio je ovo jedan značajan događaj, na kome su deca sa raznih podneblja mogla, na aktivan način, kroz radionice, da upoznaju kulturu, pismo, običaje, drugih naroda. Naši đaci su, takođe, upoznali kinesko pismo, hrvatsku glagoljicu, naučili da prave italijansku testeninu, od Japanaca su naučili da prave ukrase od papira (origami), isprobali ukusnu hranu sa raznih podneblja i još mnogo toga…

Festival je organizovao Pedagoški centar u Bazelu, koji inače prati i organizuje rad svih dopunskih škola u Bazelu. Festival je pratila i TV Bazel.

Sveti Sava, školska slava

0
Sveti Sava, freska u manastiru Mileševa iz 13. veka

Praznik Sveti Sava je ustanovljen za školsku slavu 1840. godine, na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja iz Kragujevca.

Savindan se proslavljao kao školska slava sve do 1945. godine, kada je ukinut odlukom tadašnjih vlasti.

Posle poluvekovne zabrane od komunističkog režima, 1990. godine ponovo se vraća kao školska slava.

Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti, stoga je zaštitnik prosvetnih ustanova.

Rođen je 1169. godine kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje. Svetovno ime bilo mu je Rastko.

Odrekao se svetovnog života i zamonašio kao veoma mlad, oko 1192. godine, na Svetoj gori u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon.

U Nikeji je 1219. od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla i Haritopula izdejstvovao autokefalnost (samostalnost) srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju.

Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku iz hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za Bugarsku arhiepiskopiju.

Prema zapisima iz tog vremena, glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan služe liturgije.

Njegove mošti su iz Trnova prenete u Srbiju i sahranjene u manastiru Mileševi 6. maja 1237. godine.

U vreme Banatskog ustanka, 1594. godine, veliki vezir Sinan paša naredio je da se mošti Svetog Save odnesu iz manastira Mileševe i spale u Beogradu, na Vračaru. Na tom mestu danas se nalazi najveći hram na Balkanu – Hram Svetog Save.

Obeležen jubilej Dopunske škole srpskog jezika u Švajcarskoj

0

Ovaj projekat je realizovan uz pomoć Udruženja Mileva Marić Ajnštajn i uz veliku podršku Ambasade Republike Srbije u Bernu.

Učetiljica dopunske škole Jelena Mitrović je u uvodnoj reči predstavila rad i angažovanost svojih kolega i đaka, nakon čega je usledio kulturno umetnički program. Deca su recitovala pesme naših najčuvenijih pesnika, izvodila muzičke tačke svih žanrova, igrala folklor.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević izjavio je na svečanosti povodom 45 godina postojanja dopunske škole na srpskom jeziku u Švajcarskoj, da će Srbija nastaviti da ulaže u rad dopunskih škola u inostranstvu, jer tako srpskoj dijaspori daje priliku da očuva srpski jezik, kulturu i tradiciju. Šarčević je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da je interesovanje dijaspore za učenje srpskog jezika iz godine u godinu sve veće, navodi se u saopštenju Ministarstva prosvete.

On je najavio donošenje novog Pravilnika o ostvarivanju obrazovno-vaspitnog rada u inostranstvu koji bi trebalo da unapredi kvalitet nastave i funkcionisanje dopunskih škola.

Projekat je podržalo Ministarstvo spoljnih poslova – Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Republike Srbije.

Dopunska škola na srpskom jeziku već 45 godina u Švajcarskoj

0

Pre 45 godina počela su sa radom prva odeljenja tada Jugoslovenske dopunske škole u Bernu i Badenu, a pod današnjim imenom škola funkcioniše od 1997. godine. Za sve ovo vreme škola je obrazovala na hiljade dece i mladih, dok danas u njoj znanja iz srpskog jezika, književnosti, istorije, geografije i kulture stiče 1.500 učenika. Dopunska škola na srpskom jeziku je u svom gotovo poluvekovnom trajanju postojani čuvar nacionalnog identiteta, kulture i tradicije kod mladih naraštaja Srba u Švajcarskoj.

Dopunska škola na srpskom jeziku i Ambasada Republike Srbije u Švajcarskoj organizuju svečanost povodom 45 godina postojanja Dopunske škole, koja će se održati u utorak, 28. novembra 2017. godine u sali Gimnazije  „Campus Muristalden“(Muristrasse 8, Bern), sa početkom u 19 časova.

Svečanost će se održati u prisustvu gospodina Mladena Šarčevića, ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, koji će se na početku svečanosti obratiti skupu. Potom će učenici Dopunske škole iz čitave Švajcarske izvesti kulturno-umetnički program.

Projekat: „Igramo za Srbiju“ – Cirih 2016

0
Sa prošlogodišnje manifestacije

Tradicionalna sportsko-humanitarna manifestacija „Igramo zajedno za Srbiju“ održaće se i ove godine, treći put zaredom u subotu 9. jula 2016. sa početkom u 11 časova na sportskim terenima „Juhof“ u Šlirenu (adresa je Bernerstrasse 335, 8952 Schlieren).

Realizacija manifestacije „Igramo za Srbiju“ započeće svečanim otvaranjem u 11 časova u prostorijama Fudbalskog kluba „Srbija“. Program svečanog otvaranja obeležiće nastup učenika koji pohađaju Srpsku dopunsku školu, a potom će se na sportskim terenima stadiona „Juhof“ organizovati niz sportskih aktivnosti i nadmetanja za decu i roditelje.

3.Лого 2016Prepoznatljiva obeležja čitave manifestacije biće i ovog puta sportska oprema sa originalnim logom manifestacije. Ovog puta sva prikupljena sredstva ići će za pomoć 6-godišnjoj devojčici Anđeli Đukanović Stanić iz sela Mustapić kod Kučeva, koja boluje od raka pluća i vodi mukotrpnu borbu za život, kao i Nacionalnom udruženju roditelja dece obolele od raka, koji su pokrenuli akciju za izgradnju hematoonkološkog odeljenja Kliničkog centra u Nišu. Ovim se naša manifestacija priključuje široj akciji pomoći, koju su započele javne ličnosti, humani ljudi i firme u Srbiji.

Dođite da se družimo i igramo i tako na najlepši način obeležimo završetak ove školske godine u Dopunskoj školi na srpskom jeziku! Pružimo podršku i pomozimo onima kojima je pomoć više nego neophodna i tako pokažimo još jednom veliko srce našeg Ciriha i Švajcarske!

Setimo se: ništa na svetu ne može se meriti sa zdravljem i srećom sve naše dece!

Deo prikupljenih sredstava biće upućen i Nacionalnom udruženju roditelja dece obolelih od raka – NURDOR, a za izgradnju novog hemato-onkološkog odeljenja u Nišu. Lečenje obolele dece u Nišu se obavlja na Odeljenju za hematoonkologiju Dečje interne klinike, gde se godišnje javi između 20 i 30 novoobolele dece. Međutim, kada je lečenje i smeštaj malih onkoloških pacijenata u pitanju, ova Klinika se suočava sa nizom problema: nedovoljno smeštajnih i tehničkih kapaciteta, neusklađenost sa medicinskim i higijenskim standardima koji zadovoljavaju potrebe obolele dece, neadekvatan prostor u kome bi deca mogla da kvalitetno provode slobodno vreme, nedostatak posebne opreme za radioterapiju za najmlađe onkološke pacijente. Projektom „Izgradnja hematoonkološkog odeljenja“ predviđena je izgradnja bolničkog odeljenja u Srbiji po meri deteta, čime će se značajno doprineti poboljašnju uslova onkološkog lečenja dece u čitavom Južnom regionu. Nova medicinska oprema i adekvatan broj ambulanti, ordinacija i soba za intervencije pružiće mnogo bolje uslove za rad kompletnom medicinskom timu, čime će se dodatno unaprediti kvalitet lečenja i boravka mališana.

O projektu „Igramo za Srbiju“

Početkom 2014. godine, u organizaciji nastavnica dopunske nastave na srpskom jeziku Jelene Todorović Lazić i Jasne Radojičić, a uz podršku Generalnog konzulata Republike Srbije u Cirihu i Srpske pravoslavne crkve u Cirihu, brojnih sponzora, prijatelja i osvedočenih humanitaraca, kao i u saradnji sa Fudbalskim klubom „Srbija“, Košarkaškim klubom ,,Korać” i Savetom roditelja dopunske nastave na srpskom jeziku, pokrenut je humanitarno-sportski projekat pod geslom „Igramo za Srbiju“. Projekat je zamišljen kao sportski dan i druženje roditelja i dece koja pohađaju dopunsku nastavu na srpskom jeziku na području Diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije u Cirihu, a organizovan je kao humanitarna akcija sa ciljem sakupljanja sredstava za obnovu i opremanje osnovnih škola, ustanova socijalne zaštite, centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Srbiji i drugih institucija i pojedinaca u Srbiji kojima je pomoć potrebna, kao i radi promovisanja sporta kao područja pogodnog i za razvijanje nacionalnog i kulturnog identiteta, jačanje trajnih veza sa otadžbinom, uključivanje u javni i društveni život uže i šire zajednice.

Projekat „Igramo za Srbiju“ prvi put je realizovan u julu 2014. godine. Na sportskim terenima sportskog kompleksa „Juhof“ u Cirihu 6. jula 2014. godine okupilo se preko 300 dece i roditelja iz Švamendingena, Šlirena, grada Ciriha, Dibendorfa, Vintertura, Zebaha, Afolterna, Regenzdorfa… Pored njih, na terenu su se, kao specijalni gosti, pojavile i javne ličnosti, donatori, medijski poslanici i državni subjekti. Na sportskim terenima je, uz veliku profesionalnu pomoć članova FK „Srbija“ i KK „Korać“, organizovano niz aktivnosti za sve učesnike – od klasičnih sportskih nadmetanja, preko tradicionalnih srpskih dečjih igara, do igraonica i likovnih radionica za najmlađe. Prepoznatljivo obeležje čitave manifestacije bila je majica sa natpisom ,,Igramo za Srbiju”, čijom su kupovinom donirana sredstva za obnovu Osnovne škole ,,Borivoje Ž. Milojević“ u Krupnju. Akcijom je sakupljeno 4450 franaka, od kojih je OŠ „Borivoje Ž. Milojević“ planiranim projektnim aktivnostima uspela da opremi tri učionice kompletnim školskim nameštajem. Zadovoljni i ponosni učenici, roditelji i nastavnici dopunske nastave na srpskom jeziku u kantonu Cirih poneli su u srcima taj dan za pamćenje i najplemenitiji osećaj na svetu: da su sakupljenim novcem obradovali svoje vršnjake u Srbiji.

Realizacija projekta „Igramo za Srbiju“ nastavljena je i tokom 2015. godine. Na sportskim terenima sportskog kompleksa „Im Birch“ u Cirihu 21. juna 2015. godine okupilo se preko 200 učenika, roditelja i prijatelja Srpske dopunske škole. Na sportskim terenima je uz veliku profesionalnu pomoć članova KK „Korać“ organizovano niz sportskih aktivnosti i nadmetanja, pri čemu je ovog puta bio naglasak na košarci kao sportu koji u Srbiji ima dugu tradiciju. Obeležje čitave manifestacije bio je kačket sa natpisom ,,Igramo za Srbiju”, čijom su kupovinom donirana sredstva za opremanje objekta i radnog centra Ustanove za decu i mlade „Sremčica“ u Beogradu. Humanitarnom akcijom „Igramo za Srbiju“ prikupljena su novčana sredstva u iznosu od 2570 franaka, od kojih je Ustanova „Sremčica“ planiranim projektnim aktivnostima uspela da opremi deo prve etaže kuće za buduće korisnike Ustanove.

Međunarodni dan humanosti 19. avgust bio je i dan za pamćenje u Ustanovi „Sremčica“. Okupljeni predstavnici radno-projektnog tima „Igramo za Srbiju“, deca i omladina iz Ustanove“Sremčica“ zajedno sa svojim vaspitačima i stručnim timom proveli su divne sate u druženju, obilasku Doma i razmeni ideja o mogućnostima buduće saradnje. Osmeh, sreća i zadovoljstvo bili su vidljivi na svakom koraku.

Za sve dodatne informacije možete kontaktirati nastavnice Dopunske nastave na srpskom jeziku u Cirihu: 

Jasna Radojičić (tel.:0766721100) 
Jelena Todorović Lazić (tel.:0767061557)

Naša deca, naša budućnost

0

LUGANO — Srpska dopunska škola u Tićinu je dobila novu učiteljicu, Žaklinu Nikolić, koja nam je detaljno opisala školski program za ovu godinu.

Dobila sam zadatak da se upoznam sa novom učiteljicom koja je nedavno došla u Tićino. Iskreno, razmisljala sam kako da počnem razgovor, a onda sam rešila da se držim zlatnog pravila: samo spontano.

Stigla sam u Belinconu, a na Trgu Sunca me čekala jedna otmena i elokventna dama, naša nova profesorka Žaklina Nikolić, rodom iz Lazarevog grada, koju je poslalo Ministarstvo prosvete Republike Srbije da u toku školske 2013/14. godine izvodi nastavu u dopunskoj skoli na srpskom jeziku.

Napokon, posle izvesnog vremena, došla je u Tićino profesorka koja je dostojno nasledila našu dragu i nikad zaboravljenu , učiteljicu Mirjanu Todorović – Banković, koja je prva doprinela razvoju i prosperitetu srpske dopunske škole u ovom Kantonu.

Profesorka Nikolić me oduševila svojom spontanošcu i pedagoškim pristupom. Sele smo da uz kafu porazgovaramo o njenom dolasku. «Poslednje četiri godine sam službovala na istim poslovima u Nemačkoj. Tamo sam predavala u šest gradova, učila oko 120 đaka, imala sam sjajnu saradnju sa našom crkvom, oformila sam prvu srpsku školu i prvu srpsku biblioteku, igraonicu za malu decu i srpski kulturni centar  u gradu Karlsruhe. Organizovala sam mnoge priredbe, izložbe, svečane akademije, radionice, predavanja, sportska takmičenja, druženja. Bila sam aktivni učesnik u renoviranju našeg kupljenog hrama «Presvete Paraskeve» u Nemačkoj» – rekla je za naš list profesorka Žaklina.

Kada je stigla na teritoriju Tićina, sačekala je gospodja Vesna Mićić, majka đaka Nikole. Kod nje je boravila pet dana, a sada ima iznajmljenu sobicu u glavnom gradu Kantona.

Roditelji, a i ostali Srbi, su je dočekali raširenih ruku. Međutim, kada je stupila na dužnost, susrela se da nekim poteskoćama: nije imala ni spisak učenika od prošle školske godine, ni jednu školu na terenu, apsolutno ništa od čega se moglo krenuti.

Za nepuna dva meseca oduševila je sve meštane. Počela je sa radom istog dana, jer je naš sveštenik, otac Đorđe Lukić, sačuvao jednu grupu đaka predajući im veronauku, na čemu mu je veoma zahvalna. Posle samo dva

sata od njenog dolaska, časovi su počeli u klubu «Sveti Sava» u Belinconi. Uprava kluba, na čelu sa predsednikom Neđom Đokićem, Duškom Bajićem, Željkom Milićevićem, ponudila je saradnju. Kupili su školsku tablu, video bim i obezbedili užinu za svakog mališana. U kratkom roku broj đaka se povećao i dobili su školski prostor. Svemu je predhodilo veliko angažovanje roditelja učenika naše zajednice.

Ljudi su ovde prepoznali želju profeskorke Žakline da se škola u Tićinu postavi na noge i to je dalo rezultate. Sada ima 105 upisanih đaka , ali broj nije konačan jer konstantno raste. Ova divna gospođa je reanimirala srpsku dopunsku školu na našoj teritoriji i podigla je kao što se Feniks podigao iz pepela.

Velikodušnost, humanost, stpljenje, dobrota, požrtvanost, preciznost, druželjubivost su odlike koje su me očarale kod naše nove profesorke.

U tako kratkom roku uspela je da organizuje «Žurku dobrodošlice» za svu decu i roditelje , a u klubu je bilo oko 150 prisutnih, «Školski program» u Belinconi u okviru donatorske večere Srpske Pravoslavne Crkve, «Predavanje Milanski Edikt» i «Školski program» u Luganu.

Kalandar do kraja školske godine je već pun novih i zanimljivih događaja. Sredinom decembra đaci škole imali su priliku da učestvuju na  «Dan na snegu» U toku dana, pristutni su prisustvovali raznim aktivnostima, kao što su: grudvanje, fudbal u snegu, sankanje, trka u

dubokom snegu i konkurs za najlepšu sliku u snegu. Okupljanje je bilo zakazano u Biasci , a dogovor je bio da se na «Campo Blenio» ide zajedno. Prisutni su morati da ponesu sendviče, sanke, zimsku opremu i dobro raspoloženje.

26. januara je Svetosavka akademija u Luganu. Mogu da učestvuju i stariji omladinci. Za februar je predviđen «Karaoke parti – igre bez granica» i «Dečiji maskembal – konkurs za najbolju masku». Za mart je predviđena «Martovska priredba», a za Usrkrs «Najlepše i najjače jaje». U toku školske godine u planu je i «Memorijalni sportski dan» i «Kros RTS». Na kraju, u junu mesecu, u programu je «Vidovdanski susret».

Nažalost, postoje i oni koji tvrde da deca trebaju da se koncentrišu na italijanski jezik, te u kući pričaju isključivo na tom jeziku. Jedan nemački pedagog je rekao da dete lakše uči druge jezike, ako prvenstveno dobro savlada maternji.

Iz tog razloga, apelujem na sve roditelje srpske dece u Tićinu da upišu svoje mališane u dopunsku školu; da se druže sa ostalom decom i da kroz igru nauče srpski jezik, srpsku književnost, srpsku istoriju i srpsku geografiju.

Jezik nam je otadžbina i samo ako budemo dobro poznavali svoju kulturu i tradiciju, moći ćemo da cenimo i poštujemo tuđu.

Milica Radivojević

POSLEDNJE VESTI